Faigalotu o le Kerisimasi
O Le Atoaga o le Tala o le Kerisimasi


O Le Atoaga o le Tala o le Kerisimasi

E valaaulia e le Kerisimasi ia lagona o le agamalu, olioli, ma le alofa. Ma e pei ona faamaonia e soo se matua, ia lagona lava e tasi e masani ona i ai i le fanau mai o pepe fou taitasi. Ioe, o le soifua mai o Keriso sa le i pei o se isi lava pepe. O faamatalaga taua—o le malaga i Peteleema, o se faletalimalo na tumu, o se fale o manu faatauvaa,o se fetu fou na maua, o leoleo mamoe, ma agelu—na avea ai Lona soifua mai o se tala mo vaitau uma. Ae o le tala i le soifua mai o le Faaola ua avea na o se vaega o le mafuaaga tatou te lagona ai le Agaga i le taimi o le vaitau o le Kerisimasi. O le Kerisimasi e le na o se faamanatuga o le auala na afio mai ai Iesu i le lalolagi ae faapena foi o le iloaina po o ai o Ia—lo tatou Alii ma le Faaola o Iesu Keriso—ma le mafuaaga na afio mai ai o Ia.

Na aoao mai Peresitene Thomas S. Monson: “Ona na afio mai o Ia i le lalolagi, … ua [mafai] nei ona tatou maua le olioli ma le fiafia i o tatou olaga ma le filemu i aso taitasi o le tausaga. … Ona sa afio mai o Ia, ua i ai foi le uiga taua o lo tatou ola ai.” 1

O Le Ulumatua a le Tama

Ua manino atili lenei uiga pe a tatou iloiloina le atoaga o le tala o le Kerisimasi. Na faamalamalama mai e Peresitene Gordon B. Hinckley: “Semanu e leai se Kerisimasi pe ana e leai le Eseta. O le pepe o Iesu o Peteleema semanu e pei o se isi lava pepe e aunoa ma le Keriso togiola o Ketesemane ma Kalevaria, ma le manumalo moni o le Toetu.”2

O le soifua mai o Iesu i Peteleema e le o le amataga lea o le tala, ma o Kalevaria e le o le iuga lea. Ua aoao mai tusitusiga paia sa i ai o Ia “i le amataga …ma le Atua”3 i le Aufono i le Lagi i le muai olaga. Sa tatou i ai foi iina, lea sa tatou iloa ai o Ia o Ieova, le Ulumatua a lo tatou Tama Faavavau.4 Sa tatou iloaina o le a Ia faatinoina le matafaioi tutotonu o Lē Foafoa ma le Togiola o le lalolagi. Sa tatou alalaga atu i le olioli a o tatou taliaina le fuafuaga sili o le fiafia a le Tama.5 E ui sa i ai nisi sa fouvale i le fuafuaga a le Atua, ae o i tatou o e na tuu atu lo tatou faatuatua ia Iesu Keriso. Sa tatou taliaina ma le loto i ai ia tulaga lamatia o le olaga faaletino ona na tatou talitonuina o le a faataunuuina e Iesu le finagalo o le Tama—e auala ia te Ia o le a faaolaina ai i tatou.

O Le Soifua Mai o le Alo e Toatasi o le Atua na Fanaua

Iinei i le lalolagi, o le manatuaga o lo tatou olaga sa i ai muamua ua pupuni e se veli o le galo o mea. O lo tatou faamoemoega o le o mai i le lalolagi, o le aoao lea i le auala e “savavali ai i le faatuatua, ae le o le vaai.”6

Ina ia faamalosia lena faatuatua, na auina mai ai e le Atua ni perofeta o e na muai vaaia ma muai tau maia le afio mai o le Mesia folafolaina. O se tasi o nei perofeta o Nifae, o le na vaaia i se faaaliga se laau sa matua matagofie ma sinasina. Ina ua fesili atu i le fia iloa o le uiga o lana faaaliga, sa faaali atu ia te ia le aai o Nasareta ma Maria, o se taupou o le sa silisili ona aulelei ma lalelei. Ona fesili atu lea o le agelu sa afio atu ia Nifae i lenei fesili sili ona ootia: “Pe ua e iloa ea le faamaualalo o le Atua?” I se isi faaupuga, “Ua e malamalama ea i le mafuaaga o le a afio mai ai le Atua lava Ia i le lalolagi, aisea o le a Ia afio maualalo ai i lo mea uma?” Sa fai si tau le mautonu o le tali a Nifae: “Ua ou iloa e alofa o ia i ana fanau; e ui i lea, ou te le iloa le uiga o mea uma.”

Ona fetalai mai lea o le agelu, “O le taupou ua e vaai atu i ai o le tinā lea o le Alo o le Atua.” Sa vaai Nifae ia Maria o ia sapasapaia se tamameamea i ona aao, ma i le olioli sa alaga ai le agelu, “Faauta i le Tamai Mamoe a le Atua, … o le Alo lava o le Tama Faavavau!” Na faafuasei lava, o le uiga o le laau—ma le mafuaaga tatou te faamanatuina ai le soifua mai o Keriso—na oo ina manino atili ia Nifae. Sa ia fai mai, “O le alofa lea o le Atua, ua faamaligi ifo lautele o ia lava i loto o le fanauga a tagata; o lea, o le mea lea ua silisili atu ona manaomia i mea uma.” “Ioe,” sa faaopoopo mai ai le agelu, “ma le silisili ona olioli i le agaga.”7

I le iuga, e toetoe 600 tausaga talu ona mavae le faaaliga a Nifae, sa oo mai ai le aso ua leva ona valoiaina ma faatalitali i ai. Sa pasia e Iesu le veli ma ulufale mai i le lalolagi o se pepe ua leai se faamoemoe, e ui o se pepe e le pei o isi pepe. O le Alo Ulumatua o le Atua i la le agaga na avea ma Ona Alo e Toatasi na Fanaua i la le tino. O lenei tamameamea na soifua mai i tulaga sili ona faatauvaa, o le a Ia tauaveina i Ona tauau le faaolataga o le aiga e faavavau o le Atua! O le mea moni, “o faamoemoega ma popolega o le talafaasolopito atoa” na faafetaia’ia i le “tamai aai o Peteleema” i lena po.8

Ae, ioe, sa lei muta iina le tala. E pei o le vavega o le soifua mai o le Faaola, o isi vavega silisili o le a mulimuli mai.

O Le Pisinisi a le Tama

E itiiti lava se mea ua tatou iloaina e uiga i uluai tausaga o Iesu. Ua tau mai ia i tatou na “tupu [Lona] poto ma le tino, ua alofagia o ia e le Atua ma tagata.”9 I le 12 o tausaga, o Lona finagalo faaalia o le “[i ai lea] i le [pisinisi a Lona] Tama.”10 O le pisinisi o le faaali atu lea i le lalolagi o le “alofa tele ma le ofoofogia” o le Tama i Lana fanau.11

“Aua ua faapea lava ona alofa mai o le Atua i le lalolagi, ua ia au mai ai lona atalii e toatasi, … ia faaolaina le lalolagi ia te ia.”12

O le pisinisi a Lona Tama o le “femaliuai ma agalelei.”13 O se galuega o le agaalofa—“faamalologa o e mama’i, faatutuina mai o e ua oti, faasavavaliina o e ua pipili, ma faapupula e ua tauaso.”14

O le pisinisi a Lona Tama o le tatalaina lea o mata o lo tatou faatuatua, ia fagua o tatou lagona faaleagaga, ma ia faamalolo o tatou tiga, lo tatou faamaualuga, o tatou ma’i, ma a tatou agasala. O le “fesoasoani [lea ia i tatou i o tatou] vaivaiga.” Ma ina ia ausia lenei mea, sa finagalo ai Iesu ia puapuagatia i tiga, teenaina, mafatiaga, ma faaosoosoga o soo se ituaiga.15

O le pisinisi a Lona Tama o le fesoasoani lea ia i tatou ia faataunuuina lo tatou faamoemoega i le lalolagi—ia “agavaa i tatou mo le lagi,” ina ia mafai ona tatou mau faatasi ma [Ia] iina.”16 I se isi faaupuga, o le pisinisi a Lona Tama sa o le—ma o le—“aumaia [o] le tino ola pea ma le ola faavavau o le tagata.”17

O Le Togiola a Iesu Keriso

I le faaiuga, o le atoaga o le tala o le Kerisimasi na faamaeaina i aso e tolu mulimuli o le soifuaga o le Faaola. I lena vaitau taua, sa uia ai e le Faaola le Faatoaga o Ketesemane ma agai atu i le satauro o Kalevario e tau atu i le Faatoaga o le Tuugamau. E pei ona aoao mai e Elder Jeffrey R. Holland, le “aafiaga ma le faatosinaga o lena taimi o le a “oo atu i tua … i le amataga o aso, ma agai atu i luma … i le faavavau atoa.”18

Faatasi ai ma le taunuuga o tagata soifua uma o loo faalagolago ia te Ia, sa ulu atu ai Iesu i le Faatoaga o Ketesemane na o Ia lava. Ina ua mavae lena sa sosoo ai ma le faamasinoga, sauaina, ma mulimuli ane o se maliu fasia tiga i luga o le satauro. I le lotomaualalo ma le usiusitai lava e tasi lea na Ia tautino mai i le amataga, “O au lenei, auina atu au,”19 ae ua Ia fetalai atu nei, “Lo’u Tama e, ou te tuuina atu lo’u nei agaga i ou aao.”20

Sa āuē le lalolagi, na faavauvau Ana uo, ma sa lilofia le laueleele i le pogisa. Sa afio atu le Faaola i le lalolagi o agaga, “se vaega le mafaitaulia o agaga o e amiotonu”—o agaga amiotonu o e na maliliu—sa faatalitali i Lona afio atu. I se tulaga talitutusa ofoofgia i le mea sa tupu i le amataga o taimi, sa alalaga ai foi atalii ma aafine o le Atua i le olioli ma ifo atu e tapuai i lo latou Togiola.21

O Le Toetu Mai o le Malamalama o le Lalolagi

Sa lei pine ae oo mai le taimi mo le Faaola e toe ave ai Lona tino faaletino ma faamaea Lona manumalo i le oti. I le taeao segisegi o se aso o le tautotogo, o le uluai aso o le vaiaso, sa alu atu ai Maria le Makatala i Lona tuugamau ma maua ai ua avanoa. O ia le tagata muamua na muai faalogo i Lona siufofoga ma vaaia Ona fofoga pele. Mulimuli ane sa faaali atu Iesu i Ana Aposetolo, ma valaaulia i latou e vaavaai i Ona aao ma vae, e “tagotago ia te [Ia], ma vaavaai”22 i ai o Ia moni lava lea—ma o lo latou Togiola ua toe soifua moni mai lava!

O le “tala lelei o le olioli tele”23 lenei ua tatou faamanatuina i le Kerisimasi—e le gata ua soifua mai le Keriso ae sa soifua faatasi ma i tatou, foai mai Lona soifua mo i tatou, sa toetu mai, ma mulimuli ane “faamaea le galuega na [tuu atu e Lona Tama ia te [Ia] e fai.”24 Ua tatou olioli ona o le fenumia’i ma le vāvāō o lenei lalolagi e mafai ona faatoafilemuina e le folafolaga na folafola mai ia i tatou mai le amataga—o se folafolaga na faataunuuina e le Togiola a Iesu Keriso. Mo lenei mafuaaga, o le tala o le Kerisimasi e le atoatoa lona faamatalaina e aunoa ma le tala o le Eseta. O le taulaga togiola a le Faaola na paia ai le po filemu i Peteleema. O Lana meaalofa o le togiola na mafua ai ona tatou alalaga i le olioli i le muai olaga—o lenei meaalofa e faamaloloina ai o tatou ma’i, toefuatai ai la tatou vaai, ma soloiesea ai loifofoga uma.25

O le malamalama lea tatou te fiafia i ai i le Kerisimasi e pogai mai le Malamama o le Lalolagi, o Iesu Keriso. O le tala lea tatou te faamemelo i ai i le Kerisimasi ua faamatala mai ai le fuafuaga o le fiafia a le Tama, lea na mafai ona fai ona o Keriso. O le meaalofa lea ua paia ai le vaitau o le Keisimasi o Lona lava soifua, lea na Ia foai mai ina ia tatou maua ai le ola e faavavau. Tau ina ia tatou maua lenei meaalofa ma faasoa atu Lona alofa ma Lana talalelei i le lalolagi atoa, aemaise lava i lenei vaitau ofoofogia o le tausaga, o la’u tatalo lea i le suafa paia o Iesu Keriso, Amene.

Lolomi