Faasalalauga Faaletausaga
I le Malamalama o Lona Alofa


I le Malamalama o Lona Alofa

2019 Faasalalauga o Aoaoga a le Ofisa o Aoga a le Ekalesia• 12 Iuni, 2019 • Faletele i le Fogafale Muamua o le Ofisa Autu o le Ekalesia

Uso e ma tuagane, o se fiafiaga le i ai faatasi ma outou iinei i le asō.

Ua matua faamanuiaina i tatou e faalogologo atu i upu a Brother Chadd Webb. E maeu le alofa o le Alii ia i tatou. O lenei autu o le alofa na i ai se aafiaga i le loto o Brother Chadd Webb ma a’u foi. E malie le tatou talanoa e uiga i lena mea i se taimi lava e tasi. Ou te faamoemoe la o le a tou faaaogaina se minute ma faamaumau nisi o uunaiga na tou mauaina ananei e uiga i le autu o le alofa. Ou te fia faailoa atu foi le agaga faafetai tele ia Elder Kim B. Clark ma Brother Chad Webb mo le mulimuli ai i musumusuga a le Agaga i a laua olega faifaipea ina ia faamalosia le autalavou. Ina ua tatou mauaina le faamamafa faaperofeta e uiga i le faatotonugalemuina i le aiga o le aoaoina o le talalelei sa fesili nei usoga faatuatua, “E faapefea ona avea le autalavou ma meafaigaluega sili atu i le faamalosia o le aiga?” O loo outou silafia uma lava le mea na sosoo ai na tupu. Sa laua galulue ai i kalena aoga eseese e sefulutasi i le lalolagi atoa ina ia faaōgatusa lelei kosi a le seminare ma tusitusiga paia o loo faaaogā i tausaga taitasi mo mataupu aoaoina i le Sau, Mulimuli Mai ia te A’u. O lenei suiga musuia o se vavega lava!

Ou te fiafia pe a ou vaai faalemafaufau i le autalavou ma le autalavou matutua o loo aumaia upumoni o le talalelei mai ia latou vasega i totonu o o latou aiga. O le a latou maua le mautinoa i lo latou lava malamalamaaga ma i lo latou gafatia e faasoa atu le talalelei. O le faalogo ai i a latou lava upu o loo folafola atu le upumoni a le Faaola o le a faaauau ai pea ona avea ma aafiaga mamana e fausia ai molimau.

Ou te matuā faafetai mo le toefuataiina o le talalelei ma mo lenei vaitau mamalu o le tuputupu a’e.

Ou te fia tuuina atu la’u faafetai i āvā ma isi o ē na lagolagoina nei faiaoga ofoofogia; outou o ē e faalogo i manatu mo lesona,, o ē āna tala faaletagata lava ia ia e faasoa mai (talosia e faia ma le faatagaga), ma i latou o ē āna umukuka ma faletaavale ia e osofaia i le sailiga o mea e faaaogaina i lesona. Ou te faamoemoe tou te lē manatu faatauvaa lava i la outou faatosinaga.

O le tala e faapea, “Atonu o le faaipoipoga o le tulaga sili lea ona … lēma‘alofia o tulaga uma o le aoao atu. … Pe a faaipoipo tagata ua latou i ai, i se uiga, e malilie e aoao mai le tasi i le isi.”1 O lo’u toalua, o Derek, o lo’u lagolago ma uunaiga faatuatuaina—e ui e le o iinei o ia i le asō—e ui foi e seasea ona ia tu i o’u autafa i avanoa faafaiaoga, ae ao tou fefautuaai ma aoao faatasi, o le a faamanuiaina talavou matutua, le autalavou, ma o latou aiga ona o la oulua faatosinaga. O outou o se vaega taua o lenei galuega tele.

[insert image of couple studying together at home]

O la’u savali i le asō e amata i se laina mai se pese Peraimeri masani. Ia, o le a ou amata ae faaiu e outou. O lea la, “Aoao mai ia ou savali …”

“ … malamalama o lona alofa.2

“Aoao mai ia ou savali i le malamalama o lona alofa.” O nei mataupu faavae e lua, o le malamalama ma le alofa, ua avea lava ma a’u soa malaga faalemafaufau a o ou mafaufau loloto i lo tatou taimi faatasi i le asō. O lenei tuufaatasiga o upu o loo i ai foi i le laina muamua o le saunoaga a Peresitene Henry B. Eyring ina ua ia saunoa mai, “O lo’u faamoemoe mo i tatou i le asō ia mafai ona tatou lagona uma le alofa ma le malamalama mai le Atua.”3 O se faanaunautaiga faigofie ae mamana e amata ai vasega taitasi. O lo’u faamoemoe ia lagona e tagata aoga taitasi le alofa ma le malamalama mai le Atua. O loo i ai folafolaga sili faavavau mo i latou ma o latou aiga a o latou aoao e lagona Lona malamalama ma Lona alofa.

Sa ou fesili i lo’u atalii, o Dallin, “O le a se mea na tāua ia te oe i le seminare?” Sa ou manatu i se tali e pei o le Atamai Faaleaoaoga Faavae po o le faamae’aina o le Tusi a Mamona. Sa faate’ia a’u e faalogo i lana tali manatunatu loloto.

“O faiaoga.”

“O faiaoga?” Sa ou fesili atu ai.

Na ia faamalamalama mai, “Na i ai ni faiaoga patino e mafai ona matou iloa e matuā alolofa lava ia i matou.”

O lenei aafiaga na faamaonia maia ia te a’u le aafiaga tumau o le alofa i loto o tagata taitoatasi.

Ua ia te outou le olioli o le aoaoina o nei autalavou ma autalavou matutua matagofie o le Ekalesia ma molimau atu i le alofa o le Atua ia i latou. Ou te alofa ia i latou ma ou te iloa tou te alolofa foi ia i latou. O i latou moni lava e pei ona saunoa Peresitene Russell M. Nelson faapea, o “agaga sili ona tamālii” [a Tamā Faalelagi] “… o Lana au sili ona lelei—[ua faasaoina] mo lenei vaega faaiu.”4

I ni nai tausaga talu ai, sa puupuu lava se taimi sa ou i ai i lo outou tulaga faiaoga i le seminare. E i ai se nofoaga mālū i lo’u fatu mo outou ma se malamalamaaga itiiti o o outou tiutetauave. I le 2008, sa valaauina a’u o se faiaoga seminare i le taeao po i Iutā. Ina ua valaauina a’u e le peresitene o le siteki, sa ou manatu, “E leai ea ni o latou tagata i Iutā e faiaoga tumau?” Faafetai lava, e le’i faaleoa o’u mafaufauga, ma sa maua a’u lava ma se fuifui ki ma le tiutetauave e tatala le fale seminare i taeao uma i le 5:45 am. Ma ou te fai atu ia te outou, o taumalulu o Iuta e malulu i le 5:45 i le vaveao.

I le taimi o la’u aafiaga faafaiaoga seminare, sa faamautūina mai ai ia te a’u le alofa tele o le Alii i Ana tagata aoga taitoatasi. Sa ou iloa ai le faamanuiaina o nisi o talavou i le i ai o ni matua faamaoni ma agaalofa. Sa ou malamalama lelei foi i na talavou o ē e lē i mauaina le alofa ma le lagona gaua’i lea latou te matuā manaomia ma naunau i ai. Tatou te mauaina foi lena lava faanaunautaiga mo le alofa i o tatou talavou nofofua matutua.

Na ou iloa-Ua ou iloa o se tasi o uiga sili ona tāua i se faiaoga o le gafatia lea e alofa atu—le alofa lea sa tautalagia e Ioane: “Ia tatou fealofani; auā e mai le Atua le alofa; o i latou uma foi o e alolofa na fanau mai i latou mai le Atua, ua iloa foi e i latou le Atua. O sē le alofa ua le iloa e ia le Atua; aua o le Atua o le alofa lava ia.”5

I le avea ai o se faiaoga, o la tatou sini o le faateleina o lo tatou alofa mo le Atua ma faailoa le alofa o le Atua mo le autalavou ma talavou matutua ua valaauina i tatou e aoao.

O loo i ai le mana maoa’e i le alofa o le Atua. Ou te fia talanoa i lenei alofa i vaega manino e tolu: alofa i o tatou olaga, alofa i o tatou aiga, ma le alofa ia tatou vasega.

Muamua, o le mana o le alofa i o tatou olaga faaletagata lava ia. E tāua lo tatou talitonu ma le faatuatua e alofa le Atua ia i tatou. E lē lagonaina e a tatou tagata aoga le alofa o le Alii e ala atu ia i tatou sei vagana ua muamua ona tatou lagonaina le alofa o le Alii i totonu ia i tatou lava. Ou te maofa i lenei mau: “Ua faapea lava ona alofa mai o le Atua i le lalolagi, ua ia aumai ai lona Atalii e toatasi.”6 Tatou te mafaufau loloto ea ma lagona le maoa’e o lenei alofa? Ou te mafaufau i nisi taimi pe lava ea ona tatou saili ia lagona lena alofa. Ua tatou iloa ea o ai i tatou ma o ai e āna i tatou?7 Ou te valaaulia outou e fesili atu ia te Ia i tatalo lotomaualalo ma faamaoni mo le fesoasoani e lagona Lona alofa paia mo outou.

Ata
tamaitai o loo tatalo

Talu ai o le lalolagi e faaleaga, faalavelave, ma faamalosi, e mafai ona faafaigofie ona faamaamulu ese ma lē iloa lava ona lē toe mafaufau i le faiga o filifiliga. E tādsua tele lo tatou ave ma le maelegā o Lana amo i o tatou luga8 ma saili e lagona Lona alofa. A o tatou faia lenei taumafaiga, o le a Ia sasaa mai Lona alofa ia sili ona tele.

Lona lua, e tatau ona tumau le alofa o le Atua i o tatou aiga. Faataga mai a’u e faamalamalama atu lenei mataupu faavae i se tala. I se tasi afiafi sa lē mafai e a’u ma lo’u toalua, o Derek, ona ma lotogatasi e uiga i se mataupu. Sa ma momoe e aunoa ma se faaiuga tatau; ae peitai, sa ou iloa e sa’o a’u.

[insert image of couple studying together at home]

I le taeao lena na sosoo ai, sa ou tootuli e tatalo, ma talosaga mo le Agaga ia sili ona tele a o ou sauni e aoao la’u vasega seminare. Sa ou aioi o le a lagona e talavou le alofa o le Alii e ala atu ia te a’u. A o ou sauni mo le aso, sa tele taimi sa toe foi ai lo’u mafaufau i le feeseeseaiga i le po ua tuanai. A o ou oso i le taavale ma le faamaualuga i lo’u loto i lo’u iloa o a’u e sa’o, sa ou fetuunai i lo’u mafaufau faapea e mafai lava ona ou aoao atu ma alofa faatasi ma le Agaga. Sa faaauau ona ou talosaga mo le taitaiga faalelagi a o ave atu la’u taavale i le fale o le seminare. I le ala atoa lava, faatasi ai ma le faamaualuga ma le mautinoa o lo’u ta’uamiotonuina, sa faaauau pea ona ou taumafai ou te lē faalogo i le leo faifaipea o le Agaga. Ae e tusa lava pe pei o le papa mausali a’u fetuutuunaiga, sa musumusu mai le Agaga, “Toe foi. Fai atu ua e salamo. E le afaina po o ai e sa’o; salamo ma fai ia sa’o.”

“Ua lelei!” I le taimi mulimuli sa ou gaua’i lē fiafia lava ma liliu le taavale. A o ou savali atu i le potumoe, sa ou faitau le 5:20 a.m. i le uati ma maua atu la’u pele o Derek o moe. Sa amata ona malūlū lo’u loto a o ou laalaa filemu atu i totonu. “Derek, ou te faatoese atu e uiga i le mea na tupu anapo.” Ia o se mea masani lenei ia Derek, sa ia fai mai filemu, “Ua uma ona ou faamagalo atu ma faagaloina.” Sa faatumuina lo’u loto i le alofa, ma ou lagonaina le telē o le alofa tunoa o le Alii.

Sa faatumuina le vasega i le alofa ma le Agaga i lena aso. O le alofa i o tatou aiga e mamao lona aafiaga i tua atu o o tatou puipui.

Lona tolu, o faiaoga seminare e i ai le avanoa faapitoa e faasoa atu ai le alofa o le Atua. O lau vasega o se avanoa e alofa ai i le toatasi. Ou te le i aoaoina se vasega e to’a 34; sa ou aoaoina le 34 taitoatasi. Ou te manatu o le alofa lea na lagona e lo’u atalii o Dallin—e le o se alofa lauaitele mo le vasega atoa, ae o le lagona o le iloaina o ia ma le alofaina taitoatasi. Auā o le auala lena e alofa ai Tamā Faalelagi. Ina ia matuā alofa moni lava ia tatou tagata aoga, e tatau ona tatou vaai atu ia i latou e pei ona taga’i le Faaola ia i latou. O le a se mea e alofa ai o Ia ia i latou taitoatasi? O a ni meaalofa ua Ia tuuina atu ia i latou? O a gafatia e taga’i i ai o Ia ia i latou? E ala i le alofa moni lava ia i latou, o le a tatou fesoasoani e aumai i latou i le Faaola.

Ata
vasega o le seminare

Pe a tatou manatua o Keriso o le puna o le alofa uma, tatou te o ia te Ia e lagona ai le faateleina o le alofa i o tatou olaga faaletagata lava ia, ma le mea moni, alofa i totonu o o tatou potuaoga. E le mafai ona tatou foafoaina le alofa—e na o Ia lava e aumai ai ia i tatou ma ui atu ia i tatou. I le Moronae, ua aoaoina i tatou e, “Tatalo atu i le Tamā ma le malosi atoa o le loto, ina ia faatumulia outou i lenei alofa, lea ua ia faaee mai i luga o i latou uma o e o soo moni o lona Alo, o Iesu Keriso.”9 Ou te tatalo o le a talia e i tatou taitoatasi le valaaulia a Moronae.

O le valaaulia a Peresitene Eyring ina ia lagona uma le “alofa ma le malamalama mai le Atua.”10 E faigofie lava ona mafaufau i le alofa ma le malamalama faatasi pe a tatou manatua e lē gata o Ia o le puna o le alofa uma, o Ia o le malamalama. Sa molimau Iesu Keriso lava Ia, “O a’u o le malamalama ma le ola o le lalolagi.”11 A o tatou faalatalata atili atu ia te Ia, Na te faaali faaopoopo mai le malamalama, upumoni, ma le alofa ia i tatou.

[insert Lead Kindly Light, by Simon Dewey]

Ia, sei o tatou toe tomanatu puupuu lava i vaega e tolu o le alofa ua tatou talanoaina ma mafaufau i le aafiaga o le alofa ma le malamalama:

  • A ua e lagonaina le alofa o le Atua i lou oe lava olaga, o le a le malamalama ua oo mai? O le a se vaaiga mamao po o se malamalamaaga ua e mauaina faaletagata lava ia?

    [insert Led by the Spirit, by Simon Dewey]

  • O le a se tupuolaola ua oo mai i lau faaipoipoga ma lou aiga a o e lagonaina le alofa o le Atua ma maua se faatelega o le malamalama?

    [insert In Favor with God, by Simon Dewey]

  • I lou potuaoga, pe a lagona e au tagata aoga le alofa o le Atua e ala ia te oe, o le a le malamalama o le a oo mai i o latou olaga? O le a faapefea ona latou tuputupu ae ma suia? O le a le pogisa o le a aveesea a o latou o mai e iloa ma saili le malamalama faaletagata lava ia?

    [insert Ye Are the Light of the World, by Simon Dewey]

    [insert Behold, He Cometh, by Simon Dewey]

Pe taumateina ea le valaaulia o i tatou e lo tatou perofeta, o Peresitene Russell M. Nelson, ina ia “faateleina [lo tatou] gafatia faaleagaga e maua faaaliga.”12 Pe a tatou lagonaina le alofa o le Atua, e faatumulia i tatou i Lona malamalama ma le faamoemoe. Pe a tatou sailia le malamalama ma le musumusuga a le Atua, tatou te lagona Lona alofa maoa’e. Oka se tuufaatasiga a matuā mamana.

O la’u aafiaga faafaiaoga i taeao segisegi sa faatasi ai ma se alii faatuatua e suafa ia Ioane Lund. O lenei tagata maoa’e faaleagaga (ma faaletino) sa aoao maia ia te a’u nisi o mea e uiga i le soatuufaatasi o le alofa ma le malamalama. Sei ou faasoa atua ni tala se lua, po o ni faataitaiga se lua ma outou i le asō.

[insert photo of Sis. Cordon and John Lund (personal photo)]

O se tasi o a matou tagata aoga seminare o le taeao segisegi sa foliga mai o se faafitauli laitiiti. O la’u tali i ai masalo, i nisi taimi, o le faataavavale o o’u mata. Ae peitai, sa filifili e Ioane le alofa ma saili le malamalama. A o ma feiloai e fefautuaai e uiga i lenei tagata aoga patino, sa amata ona saunoa mai Ioane, “Sa ou tatalo mo ia anapo.” O lenei saunoaga amata, toetoe lava a faasamasamanoa, na mafua ai ona ou tomanatu. Sa aumaia e Ioane le igoa o lenei alii talavou i totonu o lona aiga, lea sa tele ai le alofa, ma talosaga atu ia Tamā Faalelagi pe faapefea ona ia iloa ma malamalama atili i lenei tagata aoga. Ia alofa ia tatou tagata aoga, aemaise lava ia alofa ia i latou e pei ona faia e le Alii, e manaomia ai le saili ma faatino i luga o faaaliga.

O le a ou faasoa atu le tala lona lua i upu a Ioane:

“E matuā silafia lava e le Alii Ana tagata aoga. Ou te manatua se tasi alii talavou o lē sa tauivi. Ma sa ou tauavea lava lona faifai mai mo le tele o masina, o le mea moni, o ia o se faatigāulu.

“Sa ou saunia se lesona, ma sa ou matuā fiafia i le auala na i’u lelei ai mea uma. Sa ou maua foi se lesona faitino o le a matuā maoa’e. A o ou taunuu atu i le fale o le seminare, sa musuia a’u e le Agaga, faapea mai, ‘Ioane e tatau ona e aoao atu e uiga i le tatalo.’ Tatalo? Sa matuā ou manao lava e aoao atu la’u lesona manaia. E le i saunia sa’u lesona e faatatau i le tatalo.

“Sa ou tu i luma o le vasega ma faapea atu, ‘Ou te le iloa po o ai e manaomia le mea lea i le asō, ae o le a ou suia le lesona. O loo i ai se tasi i lenei potu o loo manaomia i tatou uma lava e talanoa e faatatau i le tatalo.’ Sa amata lenei lesona faigofie i se fesili, ‘Aisea tatou te manaomia ai le tatalo?’”

I lena po na tu’itu’i mai ai le faitotoa o Ioane. Ma i le faitotoa na tu ai le vaega na totoe o le tala. Sa faamatala mai e lenei tagata ia Ioane o ia—o lenei tagata talavou o loo tauivi, tauivi moni lava, i le fia iloa pe moni le Ekalesia. O lea la na valaaulia ai o ia e lana uo teine pele ina ia tatalo ia iloa ai pe o le Ekalesia a Iesu Keriso o le Au Paia o Aso e Gata Ai o se lotu moni. Ona e faaluaina lea o lena mea ma le valaaulia a Ioane po o le lesona e lei faamoemoeina e uiga i le tatalo lea sa taitaiina lenei alii e faia. I le aluga o taimi sa molimauina ai e Ioane se suiga i lana tagata aoga a o ia mauaina se molimau maumaututū o le talalelei toefuataiina, ma sa iu lava ina faamauina o ia i lana uo teine faamaoni ma faamalosiau i le malumalu.

E seāseā lava a tatou iloa pe aisea e oo mai ai ia ituaiga o musumusuga, ae afai tatou te maua le loto talitonu i le alofa o le Alii mo a tatou tagata aoga, e mafai ona tatou faatino faaaliga mamana ma faasoa atu Lona malamalama i Ana fanau pele.

A tatou saili i faaaliga ia alolofa e pei ona faia e le Atua, e taitaia i tatou e aapa atu ma aoao atu tagata aoga taitoatasi. O le taunuuga e matuā patino lava. Na faaalia e le Alii lenei auala patino ia Nifae ina ua ia saili ia maua papatusi. Sa molimau Nifae, “Ma sa taitai aʼu e le Agaga, ona sa ou lē muaʼi iloa muamua mea e tatau ona ou faia. E ui i lea sa ou alu atu.”13

[ata o Nifae ma papatusi]

Sa tu Lapana i le va o Nifae ma papatusi. Sa faatonuina Nifae e le Alii e fasioti ia Lapana. Ma le tigā tele, na ia usitaia. I le po lava lena e tasi sa tu foi Sorama i le va o Nifae ma papatusi. Aisea la na lē faaaoga ai e Nifae le faaaaliga lava e tasi ia Sorama lea sa maua e uiga ia Lapana? Aisea na le toe se’i ai e Nifae le pelu?

Na silafia e le Alii ia Sorama, ma na iloa e Nifae le Alii ma talitonu i le taitaiga a le Agaga. Na silafia e le Alii o le a avea Sorama ma uo moni ia … Nifae.”14 Tatou te lē faafetai ea faapea i le amataga, sa saili e Nifae faaaliga faaletagata lava ia ma sa “taitai … e le Agaga”?15

I le avea o se faiaoga, atonu e lagona le fefe e tauave le tiutetauave o le lagona o le alofa o le Atua mo tagata aoga taitoatasi ma maua faaaliga i auala e fesoasoani ai i tagata taitoatasi. E mafanafana le mafaufau i o tatou valaauga ma tiutetauave o se soa faatasi ma Keriso.

Ua valaauliaina i tatou e Elder Holland ina ia “galulue faatasi ma le Alii o le tovine, ma tuu atu i le Atua ma le Tama o i tatou uma se lima fesoasoani i Lana galuega taua o le taliina o tatalo, tuuina atu o le faamafanafanaga, soloia o loimata, ma le faamalosia o tulivae vaivai. Afai o le a tatou faia lena mea, o le a avea atili i tatou ma soo moni [ma faiaoga] o Keriso e pei ona tatau ona avea ai i tatou.”16

E manaomia e o tatou autalavou ma autalavou matutua ona lagona, iloa, ma o mai e faatuatuaina le alofa ma le malamalama o le Alii. Pe a ē faatagaina, e mafai ona ui mai le alofa o le Faaola ia au tagata aoga e ala mai ia te oe. Ma pe a lagonaina e au tagata aoga Lona alofa, o le a latou o mai e iloa ma talia faaaliga a le tagata lava ia. O le a latou iloa ai le uiga o le “savali i le malamalama o lona alofa.”17 Ou te molimau atu, o lenei alofa ma le malamalama o le a fesoasoani ia i latou e avea faapei o lo tatou Tamā Faalelagi ma lo tatou Faaola pele ma savavali i le ala o feagaiga e toe foi atu ia i Laua. Ou te molimau atu ai i le suafa o Iesu Keriso, amene.

Lolomi