Ngaahi Fakamafola Fakataʻú
Ko Hono Kau Fakafofongá


Ko Hono Kau Fakafofongá

Fakamafola Ako Fakataʻu ʻa e S&I mo Palesiteni Pālati ʻi he 2022

Falaite 21 Sānuali, 2022

Ne ʻi ai ha taimi ne u tuʻu ai ʻi ha tafaʻaki ʻo ha lāpai Faka-Siu ʻi ha malaʻe vakapuna. Ko e tangata ʻi muʻa aí ne ʻi ai haʻane paasipooti Mekisikou, ne folau fakataha mo hano ʻofefine kei talavou. Pea ʻi muʻa aí ko ha tangata ʻAmelika ʻoku ʻi ai hono falani mo hono tatā ʻo fakafofongaʻi ʻene timi sipoti manakoá. Ne u fakakaukau, Ko hai ʻi he foʻi toko tolú ni ʻoku ou mei fai tatau moʻoni mo iá? Ne u tomuʻa fakakaukau mahalo pē ko e tangata ʻAmeliká. Mahalo pē ne ma maʻu ha ngaahi aʻusia tatau ʻi heʻema tupu haké, pea mahalo ʻoku lahi e taimi naʻá ma fakaʻaongaʻi ki hono fakakaukauʻi ʻema timi manakoá. Peá u fakakaukau leva ki he tangata fika ua he lainé. Koeʻuhi ko ʻeku saiʻia ʻi Mekisikoú, ʻoku ʻikai faingataʻa ke u fakakaukau ʻokú ma saiʻia he meʻakai mo e kau tāmeʻa tatau pē. Kae mahulu hake aí, ne u ongoʻi ha fehokotaki mo ia ʻi heʻeku sio ki heʻene feohi mo hono ʻofefiné mo u fakakaukau ki heʻeku hoko ko ha tamai ki ha ʻofefine ʻe toko ono. Ne u toki fakakaukau fakamuimui leva ki he lāpaí. Mahalo ko e tokolahi taha ʻo e kakai ne tuʻu lainé ne ʻikai haʻanau fakakaukau ʻoku ʻi ai ha meʻa te ma fai tatau ai. Ka naʻe ʻi ai ha meʻa ne ma fai tatau ai ko ʻema fakaʻamu ke fakatapui ʻema moʻuí ki he ngāue ʻa e ʻOtuá, ke ako mo akoʻi ʻEne folofolá, mo feinga ke talangofua ki Heʻene ngaahi fekaú.

Ne u heka ki he vakapuná mo kei fakakaukau pē ki heʻeku fifilí, peá u toʻo hake ha lauʻipepa ʻo kamata ke tohi. Ne u kamata ʻaki ha ngaahi foʻi lea faingofua “Ko au … ” pea ne u hiki e meʻa kotoa ne haʻu ki hoku ʻatamaí. Ko aú ko ha fānau ʻa e ʻOtuá, ko ha ākonga ʻa Sīsū Kalaisi, ko ha husepāniti. Ne u hiki e ngaahi ʻulungāngá, vā fetuʻutakí, ngaahi fatongia he Siasí, mo e ngaahi ngāué. Ne u hiki e ngaahi meʻa hangē ko e, “Ko aú ʻoku ou saiʻia he mūsika ʻa e Motown mo e siisi raclette.” Kimuʻa pea ʻosí, ne u hiki e meimei founga ʻe 300 ki hono tali e fehuʻi “Ko hai au?” Ne u fakahokohoko leva ʻeku talí ki meʻa ʻoku mahuʻinga taha ki hono fakapapauʻi e meʻa ʻe tukutaha ki ai ʻeku tokangá mo fakamuʻomuʻa ʻi heʻeku moʻuí. Hangē ko ʻení, lolotonga ʻeku hoko ko ha kui tangata pea mo ha tokotaha tā pulu taʻefiemālie, ne u fokotuʻu e kui tangatá he konga ki ʻolunga ʻo ʻeku lisí pea ko ʻeku fie tā pulú ʻo ofi ange ki he konga ki laló ke fakamanatu mai kiate au e feituʻu ke fakaʻaongaʻi ki ai hoku taimí mo e iví pea mo e meʻa ke fili ki ai ʻo ka faifaiangé kuo fepakipaki e ngaahi fatongiá ni.

Ne toki mahino lelei kiate au kimui ange, e ʻuhinga ʻoku mahuʻinga ai kiate au e aʻusia ko ʻení ʻi heʻeku lau e meʻa ne lea ʻaki ʻe Palesiteni Henelī B. ʻAealingi, “ʻE meimei ke makatuʻunga e meʻa kotoa pē mei he anga hoʻo tali e fehuʻi ko hai koe.” 1

Ne u toki fakalaulauloto mai kimuí ni ki he fehuʻí ni mo fakakakau ki heʻetau fānau akó. Ne u toe toʻo mai ha laʻipepa ʻe taha ʻo kamata ke tohi—ʻo kamata ʻaki e ngaahi foʻi lea faingofua, “Ko ʻetau fānau akó ʻoku … ”

ʻOku ou tui ko ʻetau fānau akó ʻoku nau tatau mo e meʻa ne lea ʻaki ʻe he kau palōfitá te nau aʻusiá. Ko e fānau ʻofeina kinautolu ʻa ha mātuʻa fakalangi, ne nau fili ke muimui ʻi he palani ʻa e Tamaí mo ikunaʻi e filí ʻaki ʻenau tui ki he Lami ʻa e ʻOtuá pea mo e mālohi ʻo ʻenau fakamoʻoní. 2 Hangē ko e lea ʻa Palesiteni Lāsolo M. Nalesoní, naʻe tuku fakatatali kinautolu ʻe he ʻEikí, ke nau haʻu ki he māmaní “[ʻi he] taimi mahuʻinga taha ko ʻeni ʻi he hisitōlia ʻo e māmaní.” 3 Naʻá Ne fili kinautolu ke “tokoni ke teuteuʻi e kakai ʻo e māmaní ki he … nofotuʻi [ʻo e Fakamoʻuí].” 4 “Ko [kinautolu] ʻa e ʻamanakiʻanga ʻo ʻIsilelí, ko e ‘fānau ʻo e kuonga kuo talaʻofá’ [”ʻE Kainga Kuo Hao, Ngaahi Himí, fika 161].”! 5

ʻOku nau “fiekaia ki he ngaahi meʻa ʻo e Laumālié; … vēkeveke ke ako e ongoongoleleí, pea ʻoku nau fie maʻu hangatonu ia, ʻoua ʻe toe liliu. … ʻOku ʻikai ko ha kau fakataʻetaʻetui kinautolu he taimí ni ka ko e kau fie ʻilo, ʻoku nau fekumi ki he moʻoní. …

ʻOku [nau] fie maʻu moʻoni e … tuí … [pea] loto ke ʻanautolu pē mo malava ke fakahoko e ngāué.” 6

Neongo ʻoku ʻi ai e niʻihi kuo ngalo honau tūkunga totonu ko e fānau ʻa e ʻOtuá pe fuʻu lahi e tokanga ki he meʻa ʻoku fakataimi pe ʻikai ke fuʻu mahuʻinga. Ko Sētane ʻa e fakafotunga makehe ʻo e kaihaʻá. Kuo hanga ʻe heʻene kākaá ʻo fakapuputuʻuʻi ha niʻihi pe fakaheeʻi ʻe ha māmani moveuveu mo feliliuaki ʻokú ne fakakataʻaki e tuí mo e angamaʻá pea fuʻu tōtuʻa e maʻuʻanga fakamatalá kae siʻi e potó—ko e kuonga ne kikiteʻi ʻe “ako taʻe tuku, mo ʻikai pē ke maʻu [ʻe he kakaí] e ʻilo ki he moʻoní” 5 ko ha māmaní ʻokú ne ui e “koví ko e lelei, pea leleí ko e kovi,” 6 pea ko e tokolahi ʻoku nau “ʻaʻeva ʻi he maama pē [ʻanautolu] ʻi he uloʻi afi ʻoku [nau] hanga ʻo tafunaki” 7 kae fakafisingaʻi e Maama ʻo e māmaní. 8

Neongo ia, ʻoku mau ʻilo ha meʻa ʻe taha kau ki hotau toʻu tupú mo e kakai lalahi kei talavoú. Ne folofola ʻa e Fakamoʻuí ʻo pehē:

“Ko e fānau ʻa kimoutolu ʻa e kau palōfitá; pea ʻoku mou ʻo e fale ʻo ʻIsilelí; … pea ʻe monūʻia ʻi ho hakó ʻa e ngaahi faʻahinga kotoa pē ʻo e māmaní.

“Kuo tomuʻa hiki hake au ʻe he Tamaí kiate kimoutolu, mo ne fekauʻi au ke u tāpuakiʻi ʻa kimoutolu ʻi heʻeku fakatafoki ʻa kimoutolu kotoa pē mei hoʻomou ngaahi angahalá; pea kuó ne fekau ke u fai ʻeni koeʻuhi ko e fānau ʻa kimoutolu ʻo e fuakavá.” 11

Naʻe talaʻofa e ʻEikí te Ne ala atu ʻo tokoniʻi kinautolu kae ʻikai ke fakahaofi kinautolu ʻi heʻenau faiangahalá ka ke fakahaofi kinautolu mei heʻenau ngaahi angahalá. 12 Ko e ʻuhinga ia ʻoku pau ai ke tau tokoniʻi moʻoni ʻetau fānaú ke nau ʻiloʻi e Tamai Hēvaní mo Sīsū Kalaisi pea mahino moʻoni e palani taʻengata ʻa e Tamaí mo e tokāteline totonu ʻa e Fakamoʻuí. ʻOku fie maʻu ke nau ʻiloʻi ko hai kinautolu mo e meʻa ʻoku finangalo e ʻEikí ke nau faí 13 —mo e founga ke fakahoko ʻaki iá.

ʻOku ou tui ko hono tokoniʻi ʻetau fānau akó ke nau ʻiloʻi e ngaahi meʻá ni ʻoku matuʻaki fakafalala ia ki heʻetau ʻiloʻi ko hai kitautolu ko ha kakai ke faiako, tokoni, mo poupou ʻi he seminelí mo e ʻinisititiutí. Naʻe tataki au ʻe he fakakaukau ko ʻeni ke faʻu ha lisi fika tolu mo ha lisi fakaʻosi. Ne u toʻo hake ha laʻipepa ʻe taha ʻo hiki ai e ngaahi peesi lahi ʻo e ngaahi ʻulungaanga mo e tōʻonga ʻoku ou houngaʻia mo fakaʻofoʻofaʻia ai ʻiate kimoutolú. Ne u fakatokangaʻi ʻi heʻeku tohí ʻa ʻeku toe foki ki ha fakakaukau mahuʻinga ʻe taha. ʻOku ou tui ko e tali mahuʻinga taha ki he fehuʻi ko hai kitautolú ko e kole mai ke tau hoko ko ha kau fakafofonga ʻo Sīsū Kalaisi. 14

ʻOku fakatefito ʻetau ngāué ʻi hono tokoniʻi e toʻu tupú mo e kakai lalahi kei talavoú ke mahino kiate kinautolu ʻa Sīsū Kalaisi mo falala kiate Ia mo ʻEne feilaulau fakaleleí. ʻOku tau sio kiate Ia ko hotau faʻifaʻitakiʻangá mo fakafalala ki Heʻene ʻaloʻofá ke fai Hono finangaló. Neongo e ngaahi pole mo e fakafeʻātungia fakatāutahá, ʻoku tau moʻui ʻi he ʻamanaki lelei mo e fakatetuʻa ki ha kahaʻu fakaʻofoʻofa. Koeʻuhí ʻoku tau fakatomala maʻu pē, kuo tau aʻusia ai ʻEne ʻofá mo e ʻaloʻofá, pea ʻoku tau fai e ʻaloʻofa tatau ki he niʻihi kehé ʻi heʻetau faiako mei he loto kuo liliu mo houngaʻia. ʻOku tau faʻa lea kiate Ia, fakamoʻoni kiate Ia, mo fiefia ʻi Heʻene angaleleí mo e maʻongoʻongá, mo tokoniʻi e niʻihi kehé ke nau ʻilo “ki he tupuʻanga ʻa ia te nau lava ke sio ki ai ke maʻu ai ha fakamolemole ʻo ʻenau ngaahi angahalá.” 15 ʻOku tau feinga he ʻaho kotoa ke hoko ko Hono fakafofonga.

Ne u ako ʻi heʻeku hoko ko ha faifekau kei talavoú ʻa e mahuʻinga ʻo e fakakaukaú ni ʻi heʻeku tukituki holo mo hoku hoá ʻi he ngaahi ʻapí. ʻI ha ʻapi ʻe taha ne u kamata ʻaki ʻeku pehē, “Mālō e lelei, ko e ongo fakafofonga kimaua ʻo Sīsū Kalaisi.” Kimuʻa peá u hoko atú, ne pehē mai e tangatá, “ʻIkai, ʻoku ʻikai moʻoni ia. ʻOku ʻikai ke mo ʻiloʻi ʻe moua e ʻuhinga ʻo e meʻa ko iá.” Naʻá ne fakamatalaʻi ko e fakafofongá ko ha taha ʻokú ne fetongi ha tuʻunga ʻo ha taha, ʻa ia ʻokú ne lea ʻaki mo fai e meʻa ʻe lea ʻaki mo fai ʻe he tokotaha ko iá kapau naʻe ʻi ai. Naʻá ne fakaʻosiʻaki ʻene pehē, “Kapau ko Hono fakafofongá mo ua, pea te mo talamai leva kiate au e meʻa te Ne lea ʻaki kiate au kapau naʻá Ne ʻi heni tonu.” Ne u fanongo fakalelei pea tui tatau mo e tangatá ni ʻoku tonu ʻene mahino ki he meʻa ko e fakafofonga. Naʻá ku fakamālō mo kole ange, kapau ko ʻene mahinó ia, pea tuku ke u toe kamata. Na‘á ku pehē ange leva, “Malō ʻetau maʻu ki he pongipongí ni. Ko ʻEletā ʻAlanitā ʻeni pea ko ʻEletā Uepi au. Ko ha ongo fakafofonga kimaua ʻo Sīsū Kalaisi, pea ʻokú ma haʻu ke vahevahe atu kiate koe ha pōpoaki meiate Ia.”

Kuo tuku mai ha falala toputapu kiate kitautolu. ʻI heʻetau lotu pe fakaʻosi ʻaki ʻetau faiakó mo e fakamoʻoní ʻa Hono huafá, ʻokú ma fakahā ange ko e meʻa kuó ma lea ʻakí ʻokú ne fakafofongaʻi Hono ʻatamaí mo e finangaló. Ke mateakiʻi e falala ko iá, kuo pau ke tau ʻofa mo mahino lahi ki Heʻene ongoongoleleí pea loto ke fai ha feilaulau ke ʻiloʻi moʻoni e folofolá mo e tokāteline ʻoku nau akoʻí. Koeʻuhí ʻoku mahino kiate kitautolu ko e folofola ʻa e ʻOtuá ʻoku ʻi ai hano “mālohi lahi ange” ʻi ha toe meʻa 16 pea ʻokú ne maʻu moʻoni e tali ki he ngaahi fehuʻi ʻo e moʻuí, ko e folofolá ʻa e tefitoʻi maʻuʻanga tokoni ki heʻetau aʻusia mo ʻetau fānau akó. ʻI heʻetau hokohoko atu ʻi hono fulifulihi ʻetau sīpinga faiakó ke fehokotaki mo ha fānau ako tokolahi angé, kuo pau ke ʻoua naʻa tau fai ha liliu ke mavahe mei hono fakatefito e akó ʻi he folofolá.

ʻOku matuʻaki mahuʻinga ke tuku hotau ʻatamaí mo e lotó ʻi he kau tamaioʻeiki fili ʻa e ʻEikí—tautautefito ki he kau mēmipa lolotonga ʻo e Kau Palesitenisī ʻUluakí mo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá—ʻo ʻoua naʻa teitei fakaveiveiua ki heʻenau ngaahi akonakí, ʻo tukuhifo kinautolu, pe fakafepakiʻi ʻaki kinautolu ʻetau “fakakaukaú, ʻo tatau ai pē ko e hā hono tupuʻangá pe ngali mālie pe … ʻuhinga lelei.” 17 ʻI ha māmani ʻoku lahi ai e ngaahi leʻo ʻoku fakatauelé mo e ngaahi ʻasenita fakasōsialé, ko ha tāpuaki mahuʻinga ia ke ʻiloʻi e finangalo ʻo e ʻOtuá ʻo fakafou mai ʻi Heʻene palōfita moʻuí. ʻI heʻetau fakatatau ʻetau ngaahi akonakí, ʻetau mateakí, mo e meʻa ʻoku tau fakamuʻomuʻá ki he ʻEikí mo ʻEne palōfitá, te tau nofo ai ʻi he fakavaʻe mālohi, pea hangē ko e ngaahi vaʻa ʻo e fuʻu vaine moʻoní, te tau maʻu e mālohi ke ʻomi ha fua ʻoku lahi. 18

ʻOku ʻi ai e taimi, ʻoku ngali fepakipaki hono akoʻi ʻo e moʻoní mo fakahaaʻi e ʻofá. Ko hono ʻuhingá he te na ngali fehangahangai ha taimi, pea ʻe lava ke tau puputuʻu ai. Mahalo te ke ongoʻi hangē ʻokú ke ʻi he laine muʻá ʻo feinga ke tali ha ngaahi fehuʻi faingataʻa pea kapau te ke lea ʻaki e moʻoní, mahalo naʻa lavea pe ʻita ai ai ha taha. Ke fai ha tali ʻi ha founga ʻofa mo faitokoniá, kuo pau ke tau fakaʻaongaʻi ʻetau tui kia Sīsū Kalaisí ʻokú Ne tataki Hono Siasí ʻo fakafou mai ʻiate kinautolu kuó Ne fakanofo ke tatakí. Kuo pau ke tau lotua ha tokoni mo poupouʻi ʻetau fānau akó ke ʻave ʻenau fehuʻí mo e veiveiuá ki he Tamai Hēvaní. Ko Sīsū Kalaisi ʻa e maama maʻanautolu ʻoku puputuʻu mo nofo ʻi he poʻulí. Ko Ia ʻa e sīpinga haohaoa ʻo hono faiako ʻaki e talangofuá ʻaki e ʻofa haohaoá, ka ko Ia ʻa e fakanonga ki Kiliaté maʻanautolu ʻoku nau faingataʻaʻia mei he ngaahi nunuʻa ʻo ʻenau fehalākí. Ko Ia ʻa e sīpinga haohaoa ʻo e meʻa ʻoku tau feinga ke aʻusia ko ha kau faiako ʻoku nau akoʻi e moʻoní ʻi he ʻofa.

Ko hono ʻuhinga ʻe tahá he ʻoku fuʻu mahuʻinga ke tau fakahaaʻi atu e ʻofa ʻa Fakamoʻuí 19 he ʻoku fehangahangai ia mo e meʻa ʻoku fepaki mo ʻetau fānau akó. Ne toki fai ha savea ki he toʻu tupu ʻo e Siasí ʻoku nau faingataʻaʻia ke puke maʻu e tuí mo mālohi maʻu pē he Siasí pea nau fehangahagnai mo ha ngaahi pole pau ʻe taha pe lahi ange:

  • ʻOku nau ongoʻi ʻoku fakamāuʻi kinautolu koeʻuhi ko ha liliu honau tūkungá, hangē ko e vete mali ʻenau mātuʻá pe ko e mavahe ha mēmipa ʻo e fāmilí mei he Siasí.

  • ʻOku nau ongoʻi halaia mo loto foʻi koeʻuhi ko e ngaahi fehalaaki kuo nau fakahokó.

  • Pe ʻoku ʻikai ke nau tui kuo nau maʻu ha ngaahi aʻusia fakalaumālie. 20

ʻI heʻetau feinga ke ʻofa ʻo hangē ko e ʻofa ʻa e Fakamoʻuí, te tau lava ʻo tokoniʻi ʻetau fānaú ke nau vakaiʻi tahataha e ngaahi tūkunga ko ʻení.

Te ke tokoniʻi fēfē ha taha kei talavou ʻokú ne ongoʻi ʻoku fakamāuʻi ia? 21 Mahalo naʻa kamata mei ha femahinoʻaki he ngaahi feliliuaki lahi ʻi he vā fetuʻutakí mo e ngaahi tūkunga te ne lava ke fakahoko ha maumau ki he tupuʻangá, ʻo fehuʻia ai heʻetau fānau akó ko hai kinautolu mo e founga te nau ongoʻi malu aí. ʻI he ngaahi mōmeniti pehení, te ke lava ke tokoniʻi kinautolu ke nau manatuʻi ʻoku ʻikai ke toe liliu honau vā fetuʻutaki mo ʻenau Tamai ʻi Hēvaní. ʻOku ou ʻiloʻi ha finemui ko hono mahuʻinga fakatāutahá ʻoku fakatefito ia ʻi hono ngaahi tūkungá mo e fakakaukau ʻa e niʻihi kehé kiate iá. Naʻá ne ongoʻi liʻekina ʻi he ʻikai ke ne ʻiloʻi pe ko hai iá. Naʻe kamata ke ne lotua ha tokoni. Ne ʻi ai ha ʻaho naʻá ne maʻu ai ha fakahinohino pau kapau ʻokú ne fie ʻiloʻi ko hai ia, kuo pau ke ne tomuʻa ʻiloʻi e Tamai Hēvaní pea mo e Fakamoʻuí. Naʻe hanga ʻe he fakakaukaú ni ʻo kamataʻi ai haʻane fekumi. Naʻá ne kamata ako e folofolá, lotu mo tokoni, pea tukutaha e tokangá ʻi he feinga ke ʻiloʻi e ʻOtuá. Hili ha taimi, ne kamata fakahaaʻi Ia ʻe he ʻEikí kiate ia. Naʻá Ne ongoʻi ʻEne ʻofá, fakafiemālié, mo e mahinó. ʻI he fakaʻau ke ne ʻilo ki he Tamai Hēvaní, naʻá ne ʻiloʻi lelei ko hai ia pea mahino hono vā fetuʻutaki mo Iá. Naʻá ne ʻiloʻi hono tūkunga fakalangí mo hono mahuʻinga ko e fānau ʻa e ʻOtuá. Naʻe fakafonu ʻaki ia ha maama mo ha fiefia ʻe he mahino ko ʻení.

Te ke lava ke tokoniʻi hoʻo fānau ako ʻoku fehangahangai mo e ngaahi faingataʻá ʻaki hono tokoniʻi ke nau ʻiloʻi ʻoku ʻofaʻi kinautolu ʻe he Tamai Hēvaní. Pea te ke lava ʻo fakahaaʻi hoʻo ʻofa kiate kinautolú ʻaki ho taimí, hoʻo ʻofá, mo hoʻo loto ke fakafanongó. Mahalo te ke lotu ki he Tamai Hēvaní ke tokoni ke ke sio fakataautaha kiate kinautolu mo fakatokangaʻi ʻenau ngaahi polé, faingamālié, mo e fie maʻu makehé. ʻI he taimi ʻoku ʻi ai haʻanau ngaahi fehuʻi pe faingataʻaʻia heʻenau fakamoʻoní, te ke lava ʻo tokoniʻi ke nau ongoʻi malu pea ʻiloʻi te nau lava ke maʻu ha tokoni meiate koe mo e ʻEikí.

Te tau tokoniʻi fēfē ʻa kinautolu ʻoku fefaʻuhi mo e ongoʻi halaiá mo e loto foʻí koeʻuhí ko ʻenau ngaahi fehalākí? Hangē pē ko e Fakamoʻuí, he ʻikai ke te foʻi ʻiate kinautolu. ʻOku tau fakaʻapaʻapaʻi ʻenau faingataʻaʻia ke feinga ke fai ʻa ia ʻoku totonú ʻi ha māmani faingataʻa. ʻOku tau akoʻi kiate kinautolu ko e moʻui tāú ʻoku ʻikai ʻuhinga ia kuo haohaoa. 22 ʻOku tau tokoni ke nau nofo maʻu he hala ʻo e fuakavá ʻaki hono fakamoʻoniʻi e fiefia ʻi he fakatomalá, ʻo tokoniʻi ke nau ʻiloʻi ko e uho ia ʻo e palani ʻa e Tamai Hēvaní. ʻOku tau tokoniʻi ke nau ʻiloʻi ʻokú Ne kei ʻofaʻi kinautolu mo mateuteu ke tokoniʻi kinautolu.

ʻOku ou saiʻia ʻi he lēsoni naʻe akoʻi ʻi he Mōsese 4, ʻa ia naʻa atu ako ki ai ʻi he uike kuo ʻosí. Hili e maumaufono ʻa ʻĀtama mo ʻIví, ne ʻā hona matá, ʻo ʻiloʻi ʻokú na telefua. Naʻá na fuofua feinga ke ʻufiʻufi ʻena telefuá ʻaki hano tuitui hana vala lou fiki. ʻI heʻena fanongo ki he leʻo ʻo e ʻEikí ʻi he ngoué naʻá na fakakaukau ke na “toitoi mei he ʻao ʻo e ʻEiki ko e ʻOtuá ʻi he lotolotonga ʻo e ʻulu ʻakaú (Mōsese 4:14).” ʻOku mālie ke fakatokangaʻi e tokotaha naʻá ne fekau ke na toitoi mei he ʻOtuá. ʻOku ʻikai ke u loto ke toʻo maʻamaʻa ʻeni, ka ʻe lava ke ngāue fēfē ʻeni? Te ke lava nai ʻo fakakaukauloto atu ki heʻetau Tamai ʻi Hēvaní ʻi Heʻene faifononga mai he ngaahi fakatupu taʻe-faʻa-laua, ʻo maʻu e pupunga fetuʻu ko ʻení, palanite ko ʻení, mo e ngoue ko iá, pea ʻikai lava ke vakai kia ʻĀtama mo ʻIvi ʻi he lotolotonga ʻo e ʻuluʻakaú? ʻI he taimi ko iá ne fai ange ʻe he ʻEikí ha fehuʻi kiate kinaua: “Ko hoʻomo ʻalú ki fē?” (Mōsese 4:15). Pe mei he Fuakava Motuʻá, “ʻOkú mo ʻi fē?” (Sēnesi 3:9). ʻOkú ke pehē ʻoku malava nai ke ʻikai te Ne ʻafioʻi e meʻá ni? Ko ia ai ko e hā e meʻa ʻokú Ne ʻeke? Mahalo pē ʻoku ʻuhinga peheni, koeʻuhi kuó mo maumaufono, te mo ʻalu leva ki fē? Te ke toitoi nai meiate au, pe te ke haʻu kiate au ke u fakavalaʻi koe? Ko e foʻi lea faka-Hepelū totonu ki he fakaleleí ko e kippur ʻa ia ʻoku ʻuhinga ia “ke ʻufiʻufi.” 23 ʻOku ʻi ai ha founga lelei ange ʻetau Tamai Hēvaní ʻi he lou fikí mo e ʻulu ʻakaú ki hono ʻufiʻufi ʻetau angahalá. Ka ʻoku fanafana mai e filí ʻo lohiakiʻi ke tau loto ke toi mei he ʻOtuá. ʻOkú ne feinga ke fakalotoʻi kitautolu, ʻoku ʻoku ʻikai ʻofa ʻa e ʻOtuá ʻiate kitautolu pea he ʻikai ke Ne fakamolemoleʻi kitautolu koeʻuhí naʻe tonu ke lelei ange ʻetau filí, pe koeʻuhí ʻoku matuʻaki mamafa ʻetau ngaahi angahalá.

Ne u fakaafeʻi tuʻo taha ha finemui ke ʻalu mo ha kulupu ʻa e toʻu tupú ki he temipalé. Ko ʻene talí ʻoku ʻikai ke ne taau ke ʻalu ki he temipalé. Ne u talaange ko ʻemau ʻalu pē ʻo lue holo pē ʻi tuʻa he temipalé pea te u fiefia ke ne kau mo kimautolu. Ko ʻene talí eni, “ʻOleva pē. ʻOku ʻikai ke u loto ke fakatokangaʻi au ʻe he ʻOtuá he taimí ni.” ʻI he taimi ʻoku tau fai ai ha fehalaaki, ʻoku ʻikai ke tau faʻa loto ke fai ha lotu, lau e folofolá, pe ʻalu ki he lotú. Mahalo pē ʻoku tau fakaʻamu ke ʻoua naʻa fakatokangaʻi kitautolu ʻe he ʻOtuá.

Kātaki ʻo tokoniʻi hoʻo fānau akó ke nau ʻiloʻi ko e taimi ʻoku nau fai ai ha fehalaaki, te nau lava ke maʻu ha fakamolemole mo e nongá ʻi heʻenau ʻalu ki he toʻukupu ʻofa ʻo ha Tamai Hēvani angaʻofa kuó Ne teuteu ha founga ke taukapoʻi ʻaki kitautolu. Kuó Ne tofa ʻa e hala maʻa hotau huhuʻí.

Te ke tokoniʻi fēfē ha tokotaha ako ʻokú ne ongoʻi kuo teʻeki ke ne aʻusia ha meʻa fakalaumālie? ʻOku faʻa fanongo hotau toʻu tupú he taimi ʻe niʻihi ki ha ngaahi talanoa ʻo ha mana ne hoko pea ʻikai leva ke nau fakatokangaʻi ʻoku lea mai e Laumālie Māʻoniʻoní kiate kinautolu ʻi ha founga kehekehe mo faingofua, hangē ko haʻanau fehuʻi ʻoku tataki fakalaumālie pe taimi ʻoku nau fakakaukau ai ke fakaʻilongaʻi ʻa e folofolá. Tau tokoniʻi kinautolu ke nau ako ʻo ʻilo e founga ʻoku fetuʻutaki fakafoʻituitui mai ai e ʻEikí kiate kinautolú kae ʻoua ʻe fakahā ange ko e founga pē ʻoku lea mai ai e ʻEikí kiate kitautolú ko e founga pē ia te Ne lea ai kiate kinautolú. Tau matuʻaki tokanga ke ʻoua naʻa tau tala ki heʻetau fānau akó e taimi te nau ongoʻi ai e Laumālie Māʻoniʻoní. ʻOku ʻikai ʻuhinga ʻa hono ongoʻi ʻe kitautolu ko e kau faiakó e Laumālié ke ongoʻi ai ʻe he fānau akó kotoa e meʻa tatau he taimi pē ko iá. ʻOku toe mahuʻinga ke mahino ʻe faingataʻa hano aʻusia e ngaahi meʻá ni ʻe kinautolu ʻoku loto hohaʻa mo loto taʻotaʻomiá. Ka ʻoku ʻikai lava ʻe he puke fakaʻatamaí ke ne taʻofi e ʻEikí. ʻOkú Ne ʻafioʻi mo ʻiloʻi lelei kinautolu pea lava ke kumi ha ngaahi founga ke fakahoko atu ai ʻEne ʻofá mo e tatakí. ʻOku siʻisiʻi ʻaupito ha ngaahi meʻa te tau lava ʻo fai ke tokoniʻi lahi ange ai kinautolu ka ko hono ako pē ke maʻu mo ngāueʻi e fakahā fakatāutahá.

Ne u toki fanongo ʻi ha talanoa ki ha talavou ne ako ʻi ha ʻunivēsiti ʻiloa he tafaʻaki fakahahake ʻo e ʻIunaiteti Siteití. Naʻá ne kau ki ha kalasi lōsika ne fuʻu faingataʻa. Koeʻuhí naʻá ne loto ke ola lelei ʻene akó, naʻá ne totongi mai ha tiuta. Naʻá ne totongi mai ha taha naʻe hoko ko ha tokoni ki he palōfesá pea naʻe toe faiako pē foki ʻi he kalasi tatau he ʻunivēsiti pē ko iá. Naʻe fuʻu tokoni lahi e tiutá, ka naʻe kei tailiili pē ʻa e talavoú ki he sivi fakaʻosí. Naʻe fakahā ange ʻe he palōfesá ki he fānau akó ʻe matuʻaki mamafa e siví pea te ne fakaʻatā ke nau haʻu mo ha laʻipepa ʻe taha pea hiki ai ha faʻahinga meʻa pē te nau ala fiemaʻu. Ne kamata ke tohi mataʻitohi iiki e fānaú, pea fakaʻaongaʻi ha sioʻata fakaʻatalahi ke hiki mo lau e meʻa te nau ala fie maʻu ki he sivi fainoló. Ne aʻu ki he ʻaho ʻo e sivi fakaʻosí, pea hū e talavoú ki he loki akó. Naʻe ʻi hono tafaʻakí ʻene tiutá. Naʻe ʻeke ʻe he palōfesá pe ko e hā e meʻa ne nau faí, pea naʻe toʻo hake ʻe he talavoú ha laʻipepa ʻoku teʻeki ke tohi ai ha meʻa peá ne tuku ʻi he falikí. Ne tuʻu leva e tiutá ʻi he laʻipepá. Ne talaange ʻe he talavoú, “Naʻá ke talamai ke u tohi pē ha faʻahinga meʻa ʻoku ou loto ki ai he laʻipepá ni. Kātaki, ʻoku ou fie maʻu ʻeku tiutá.” Naʻe fakaʻatā e talavoú ke fai ʻene siví mo nofo pē he tafaʻaki ʻo ʻene tiutá, mo fafana ange pē ʻa e talí kiate ia.

ʻI heʻetau hoko ko e mēmipa ʻo e Siasi ʻo Sīsū Kalaisí ʻo maʻu e meʻafoaki ʻo e Laumālie Māʻoniʻoní, ko e hā te tau foua ai e ʻahiʻahi ʻo e moʻuí taʻe ʻi ai e tokoni ʻoku lava ke tau maʻú? Fakamālō atu ʻi hoʻo feinga ke taau mo e Laumālie Māʻoniʻoní ʻi he tapa kotoa hoʻo moʻuí mo feinga ke maʻu ʻEne tākiekiná he meʻa kotoa pē ʻokú ke faí.

Ko ʻeku lotú ke lava hotau toʻu tupú mo e kakai lalahi kei talavoú ʻo ʻiloʻi ʻa ʻetau Tamai ʻi Hēvaní pea ʻi hono ʻiloʻi ko hai , ʻe mahino ai kiate kinautolu ko hai moʻoni kinautolu. Koeʻuhí ko Hono mālohi ke fakamolemolé, te nau lava foki ʻo maʻa. Koeʻuhí ko Hono mālohi ke fakamoʻuí, te nau lava foki ʻo haohaoa. Pea koeʻuhí ko Hono mālohi ke fakaleleiʻí, te nau lava foki ʻo hangē ko Iá. ʻI hoʻo hoko ko e fakafofonga ʻo Sīsū Kalaisí—ʻo akoʻi ʻEne tokāteliné mo vahevahe ʻEne ʻofá—te ke lava ʻo tokoni ke nau ʻiloʻi honau tūkunga taʻengatá. ʻOku ʻikai ʻuhinga ia te ke haohaoa maʻu pē. ʻOku ʻikai fie maʻu ia ke ke pehē. ʻI hoʻo feinga ke akoʻi e ongoongolelei kuo fakafoki maí—fakatefito ʻia Sīsū Kalaisi, tukutaha hoʻo tokangá ʻi hoʻo fānauakó, pea ʻai ke matuʻaki mahino e folofola ʻa e ʻOtuá—pea ʻe hanga ʻe he Laumālie Māʻoniʻoní ʻo fakamānavaʻi mo fakamahuʻingaʻia ia mo fakamoʻoni ki hono moʻoní. ʻOku ou fakamoʻoni atu ko koe, mo ho fāmilí, mo hoʻo fānau akó ko e fānau ia ʻo e talaʻofá, ko e ʻamanakiʻanga ʻo ʻIsilelí, mo ʻofeina ʻe he ʻOtuá. ʻI he huafa ʻo Sīsū Kalaisí, ʻēmeni.

Ngaahi Maʻuʻanga Fakamatalá

  1. Henry B. Eyring, “A Steady, Upward Course” (fakataha lotu ʻa e Brigham Young University–Idaho, Sept. 18, 2001), 8, byui.edu.

  2. Vakai, Fakahā 12:11.

  3. Russell M. Nelson mo Wendy W. Nelson, “ʻAmanakiʻanga ʻo ʻIsilelí” (fakataha lotu fakamāmani lahi ʻa e toʻu tupú, Sune 3, 2018), fakalahi ki he New Era mo e Ensign, 12, ChurchofJesusChrist.org.

  4. Russell M. Nelson, “Tuʻu ko ha Kau Nofotuʻi Moʻoni,” Liahona, ʻOkatopa. 2016, 24.

  5. Russell M. Nelson, “ʻAmanakiʻanga ʻo ʻIsilelí,” ChurchofJesusChrist.org.

  6. J. Reuben Clark Jr., The Charted Course of the Church in Education , rev. ed. (1994; lea ne fakahoko ki ha kau faiako fakalotu ʻi he Potungāue Ako ʻa e Siasí, ʻAokosi 8, 1938), ChurchofJesusChrist.org.

  7. 2 Tīmote 3:7.

  8. 2 Nīfai 15:20.

  9. 2 Nīfai 7:11.

  10. Vakai Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 95:6.

  11. 3 Nīfai 20:25–26.

  12. Vakai, ʻAlamā 11:37, 40

  13. Ko e fakakaukau ʻeni ʻoku akoʻi ʻi he Mōsese 1 ʻi hono fakahā ʻe he ʻEikí kia Mōsese, “Ko e ʻEiki ko e ʻOtua Māfimafí au” (veesi 3); ko hoku foha koe” (veesi 4); “ʻOku ʻi ai haʻaku ngāue ke ke fai” (veesi 6).

  14. Naʻe pehē ʻe Palesiteni Poiti K. Peeka, “Ko e taimi ʻoku tau kamata ai ke ʻanalaiso kitautolu mo feinga ke fakaleleiʻi kitautolu kau faiakó, ko e hā ha sīpinga ʻe toe lelei ange te tau lava ʻo maʻú… ka ko hono analaiso ʻetau ngaahi taumuʻá mo ʻetau ngaahi foungá, pea fakafehoanaki kinautolu mo ia ʻa Sīsū Kalaisí?” (Teach Ye Diligently [1991], 22–22). Naʻá ne toe tānaki mai kimui, “ʻOku ou tui ʻe tohitongi e tatau ʻo Kalaisí ʻi homou fofongá, ʻi hoʻomou ngāue ʻo fakatatau mo e tuʻunga faingataʻa mo e tufakanga ʻoku mou maʻú. Pea ʻi hono kotoa ʻo e ngaahi meʻa ʻoku ʻaonga, ʻi he kalasi ko iá he taimi ko iá pea ʻi he fakahā mo e ueʻi fakalaumālie ko iá, ʻokú ke hoko ai ko Ia pea ko Ia koe” (“The Ideal Teacher” [address to seminary and institute faculty, June 28, 1962]).

  15. 2 Nīfai 25:26.

  16. ʻAlamā 31:5

  17. J. Reuben Clark Jr., The Charted Course of the Church in Education , ChurchofJesusChrist.org.

  18. Vakai Sione 15:1–5.

  19. Vakai, 3 Nīfai 18:24 Molonai 7:48 Sione 13:35

  20. ʻOku toe fakamahino ʻe he fakatotoló ʻoku malava ke tupulaki fakalaumālie e toʻu tupú ʻi he taimi ʻoku nau ongoʻi ofi ange ai ki he Tamai Hēvaní, maʻu ha taumuʻa fakalaumālie ʻoku nau feinga ke fakahoko, pe ʻiloʻi ʻoku ʻi ai haʻanau fie maʻu mo tui ʻe lava ʻe he Siasí mo e tui kia Sīsū Kalaisí ʻo tokoni ke feau e fie maʻu ko iá.

  21. Ke maʻu ha mahino lelei ange ki he founga hono faʻu e kau maí, ʻoku ou fokotuʻu atu e lea ʻa Phillip D. Rash ʻoku ui ko e “Looking to the Margins: Creating Belongingʻi he speeches.byu.edu

  22. Vakai Bradley R. Wilcox, “Worthiness Is Not Flawlessness LiahonaNōvema 2021, 61–67.

  23. “Ko e ʻuluaki ʻuhinga totonu ʻo e lea faka-Hepelū ko e ‘K-P-R’ {כ-פ-ר} – ʻa ia ʻoku maʻu mei ai e ‘Yom Kippur’ – ʻoku ʻuhinga moʻoni ia ‘ke ʻufiʻufi’ pea ʻe lava ke maʻu ia ʻi he foʻi lea faka-Hepelū totonu ki he ‘Nofoʻanga ʻAloʻofa’ e ‘ʻAʻake ʻo e Fuakavá’ ʻa ia ʻoku ui ʻe he Tohi Tapu Faka-Hepeluú ko e ‘Kaporet’ {כפורת} (‘ʻufiʻufi’). ʻE lava ke toe mahino foki e fakakaukau ko e ‘ʻufiʻufi’ ʻi he Tohi Tapu Faka-Hepeluú mei he tuʻunga heliaki ko hono ‘ʻufiʻufi ʻo e angahalá’—ʻa ia ko hono ʻuhingá ‘ke fai ha fakalelei.’ Ko e hingoa totonu faka-Pilitānia ki he ʻaho toputapu taha ʻi he tohi māhina ʻa e kau Siú ko e – ‘ʻAho ʻo e Fakaleleí’ (‘Yom Kippur’)” (“What Is the Deeper Hebrew Meaning of ‘Yom Kippur’? hebrewversity.com

Paaki