Ngaahi Fakamafola Fakataʻú
Naʻe Tāpuekina ʻe he Seminelí ʻEku Moʻuí


Naʻe Tāpuekina ʻe he Seminelí ʻEku Moʻuí

Fakamafola Ako Fakataʻu ʻa e S&I mo Palesiteni Pālati ʻi he 2022

Falaite, 21 Sānuali 2022

Mālō e lelei. Kuo akoʻi lelei kimoutolu he pongipongí ni, pea ʻoku ou poupou kakato ki he meʻa kotoa kuo mou fanongoá mo lotua ʻe tokoniʻi au ʻe he ʻEikí ke u tānaki atu ki he fakataha lelei ko ʻeni mo kimoutolu mo e fatongia mahuʻinga ʻoku mou fuesiá. Ko ha meʻa fakafiefia ke ʻi heni mo kimoutolu. ʻOku ou fie fakahā atu hoku ʻofá kiate kimoutolu hono kotoa mo fakaʻamu te mou fakaaʻu atu e ʻofa ko iá ki homou ngaahi fāmilí. ʻOku ou ʻoatu ʻa e ʻofa ʻa e Kau Palesitenisī ʻUluakí mo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá. ʻOku mau houngaʻia ko hoʻomou ngāue fakaofo mo faivelenga ke akoʻi ʻa e ongoongolelei ʻo Sīsū Kalaisí, ʻa ia te ne tāpuakiʻi ʻa e ngaahi moʻui mo fakamālohia ʻa e ngaahi fakamoʻoni ʻo e kāingalotu kei talavou ʻo e Siasí.

ʻOku ou fie kamata ʻaki hono fakahoko atu e founga ne tāpuekina ai ʻe he seminelí ʻeku moʻuí. Naʻá ne tō ʻa e ngaahi tenga ʻo e fakamoʻoni ki he ongoongoleleí pea tokoniʻi au ke mateuteu ki heʻeku ngāue fakafaifekaú mo e ngaahi faingamālie fakatakimuʻá.

Mahalo pē kuo mou meaʻi, ko e mokopuna tolu au ʻo Hailame Sāmita, ko e taʻokete ʻo e Palōfita ko Siosefa Sāmita ko e Siʻí. Ko ʻeku fineʻeikí ko e Sāmita, pea ko e mokopuna ua au ʻo Palesiteni Siosefa F. Sāmita, ko e Palesiteni hono ono ʻo e Siasí. Ko e mokopuna foki au ʻo ha ʻAposetolo ʻe toko ua—ʻEletā Hailame Meki Sāmita, ko e tamai ʻeku fineʻeikí, mo Melovini J. Pālati, ko e tamai ʻeku tangataʻeikí.

ʻI he hoko ʻa e kau tangatá ni ko ʻeku ngaahi kuí, mahalo te ke fakakaukau kuo fakaloloto ʻiate au ʻa e ongoongoleleí ʻi heʻeku kei ʻi he taʻu hongofulu tupú. Neongo ia, naʻe ʻikai pehē. Tuku ke u vahevahe atu fekauʻaki mo ʻeku mātuʻá mo ʻeku moʻuí kimuʻa peá u ngāue fakafaifekaú.

Naʻe ʻi ai ha kautaha fakatauʻanga meʻalele ʻeku tamaí. ʻI he 1929, naʻá ku kei māhina 10 pē, naʻe hoko ai ʻa e Tō Lalo Lahi Fakaʻekonōmiká. Naʻe hoko ʻa e ngaahi faingataʻa fakaʻekonōmika mei he tō lalo lahi fakaʻekonōmiká ke liliu ai e moʻui ʻa ʻeku ongomātuʻá mo homau fāmilí, pea tautautefito ki heʻeku tangataʻeikí. Koeʻuhí naʻá ne fuʻu femoʻuekina ʻi he feinga ke tauhi ha fāmili lolotonga e taimi faingataʻá ni, naʻá ne mamaʻo ai mei he ngaahi ʻekitivitī ʻi he Siasí.

Kimui ange, ʻi heʻeku fuʻu lahi angé pea mau ʻi ha tuʻunga lelei fakaepaʻangá, ne fakatau ʻe heʻeku tamaí ha ngaahi kelekele ʻi he ʻotu moʻunga ʻo e fakahahake ʻo Sōleki Sití. Naʻá ne fakamoleki ha taimi ʻi he ngaahi ʻaho Sāpaté ke langa ha kiʻi fale, pea ne mau ngāue fakataha mo ia. Naʻe ʻikai ke mau ʻalu ki he Lotú ko ha fāmili.

Naʻe ʻikai taʻofi ʻe he ʻikai mālohi ʻeku ongomātuʻá ʻi he Siasí, ʻa ʻeku kau atu ki he ngaahi fakatahaʻanga lotú mo e ngaahi kaungāmeʻa leleí, ʻa ia naʻá ku fai ia ʻi he ʻi ʻapi hoku fāmilí, pe ko ʻeku lotu mo ʻeku faʻē angaleleí. Neongo ia, naʻe ʻikai ke u ʻalu ki he seminelí.

ʻI hoku taʻu hono ua ʻi he ako māʻolungá, naʻe fehuʻi mai ʻe hoku kaungāmeʻa ko Netalā Moteniseni pe ko e hā ʻoku ʻikai ke u ʻalu ai ki he semineli pongipongí. Ko ia ʻi he ʻaho hono hokó ne kamata leva ke u ʻalu, pea hokohoko atu he ʻaho kotoa talu mei ai. Naʻe kamata ʻa e semineli pongipongí ʻi he taimi 6:30 a.m. Naʻe pongipongia ia ki he ako māʻolungá—kiate au ia. ʻOku ou manatuʻi ʻa ʻeku ʻalu ʻi he faʻahitaʻu momokó ʻi he ngaahi pongipongi ne momoko mo sinou. Pea ʻi he kamata hoku taʻu fakaʻosí, ne fili au ko e palesiteni ʻo e semineli ʻa e East High School.

Naʻe hoko ʻa ʻeku maʻu seminelí ko e taha ʻo e ngaahi meʻa naʻá ne fokotuʻu au ʻi he halanga totonu ki heʻeku moʻuí. Naʻe ueʻi hoku lotó ʻi he seminelí, pea naʻe tōkaki ai ʻa e ngaahi tenga ʻo e fakamoʻoní. ʻOku ʻikai ke u manatuʻi e meʻa kotoa ne akoʻí, ka ʻoku ou manatuʻi ʻa e ongo ne u maʻu ʻi heʻeku ʻi aí. ʻOku ou manatuʻi foki ʻa e ongo, ne u lata ai.

ʻOku ou houngaʻia ki heʻeku kau faiako seminelí, hangē ko kimoutolu takitaha, ʻa ia kuo ngāue mateaki ʻi hono tuku e taimi ke teuteuʻi ha ngaahi lēsoni ʻuhingamālie ʻokú ne fakaafeʻi ʻa e Laumālié.

ʻOku ou houngaʻia ko e kau faiako takitaha naʻa nau akoʻi ʻeku fānaú. ʻI heʻenau tupu haké, ne mau ako ʻa e ongoongoleleí ko ha fāmili, ka naʻe tāpuekina ʻenau moʻuí ʻi he ngaahi fakahinohino ne nau maʻu ʻi he seminelí—pea ʻoku hokohoko atu ʻene tāpuekina ʻenau moʻuí he taimi ní. ʻI heʻeku hoko ko e kui mo e kui uá—kuó ma toki maʻu homa mokopuna ua fika 100—ʻoku ou fakamālō atu ki he kau faiako kuo nau akoʻi mo lolotonga akoʻi hoku makapuná. ʻOku ou fakafofongaʻi atu e mātuʻa mo e kui kotoa ʻi he Siasí fakakātoa, ʻemau fakamālō atu ko e ngaahi feilaulau kuo mou fai ke teuteu, akoʻi, ʻofa, mo fakaafeʻi takitaha e fānau ʻa e Tamai Hēvaní ke haʻu ki Hono ʻAló, ʻa e ʻEiki ko Sīsū Kalaisí.

Kāinga, ʻoku mou mahuʻinga ki he ʻEikí mo ʻEne palaní. ʻOku mou fai ha ngāue mahuʻinga ʻi hono tokoniʻi e kakai kei talavou mahuʻingá ni. ʻOku fuʻu mahuʻinga homou ngāué ke fakamālohia ʻa e toʻu tupu kei tupu haké pea ki hono langa ʻo e puleʻanga ʻo e ʻOtuá. Fakatauange ʻoku mou ʻiloʻi ʻa ʻemau houngaʻia ʻi hoʻomou loto-fiemālie ke tokoni mo ngāue faivelenga ke akoʻi mo fakahoko ʻa e ngaahi ngāue ʻa e polokalama seminelí mo e ʻinisititiutí ʻi he māmaní.

ʻOku ou fakahā ʻeku houngaʻia kia ʻEletā Hōlani pea mo e kōmiti pulé, ʻEletā Gilbert ko e komisioná, mo Brother Chad Webb ko e pulé. Pea ki he kau taki kotoa pē ʻi he potungāué, kau ngāué, mo e kau faiako kotoa pē, ʻoku mau ʻofa atu, ʻoku mau fakahoungaʻi kimoutolu, pea mau houngaʻia ʻi he ngāue mateaki ʻa e tokotaha kotoa ʻi he ako fakalotú.

Hangē ko ia kuó u fakahoko atú, ne tokoni ʻa ʻeku kau ki he seminelí ke u maʻu ha fakamoʻoni ke u fakalakalaka ʻi he hala ʻo e fuakavá. Ko e ʻuhinga ia ne u lava ai ʻo tokoniʻi ʻeku ongomātuʻá ke na toe mālohí. Naʻá ku ngāue fakafaifekau, ʻa ia mahalo naʻe ʻikai mei hoko ka ne taʻeʻoua e ngaahi kaungāmeʻa lelei ne u maheni mo feohi mo ia ʻi he seminelí pea nau fokotuʻu mai ʻoku totonu foki ke u ʻalu ʻo ngāue fakafaifekaú.

ʻI heʻeku lea ʻi he houalotu sākalamēnití kimuʻa ʻi heʻeku ngāue fakafaifekaú, ne kau mai ʻeku tamaí ke fanongo ki heʻeku leá. Ko e fuofua taimi ia ʻi heʻeku moʻuí ʻoku ou manatuʻi ne u maʻu lotu ai mo ʻeku tamaí. ʻI heʻeku foki ki ʻapi mei heʻeku ngāue fakafaifekaú, ne u talanoa mo ʻeku mātuʻá ki he mahuʻinga ʻo e kau ki he ngaahi fakatahaʻanga fakasiasí. Naʻe fili ʻeku ongomātuʻá ke foki ʻo mālohi ʻi he Siasí peá na tali ha ngaahi uiuiʻi mo e fekau ʻi he toenga ʻo ʻena moʻuí.

Ne toki fai ʻe he Siasí ha ako ʻi he toʻu tupu ʻo ʻIutaá. Ko e taha ʻo e ngaahi meʻafua fakatahataha ʻoku pehē meimei pau ʻene hokó ʻa e mālohi ʻa e toʻu tupú hili ha taʻu ʻe nima ki he kahaʻú kapau te nau kau ki he seminelí pea ʻi ai ha lekomeni temipale. 1

Naʻe fai foki ʻe he Potungāue Fekumi Fakafekauʻaki ʻa e Siasí e fekauʻaki ʻa e seminelí, ʻinisititiutí mo e ngaahi ʻunivēsiti ʻa e Siasí. Ne fakahaaʻi ʻi heʻenau akó naʻe hoko ʻa e seminelí ko e takiekina lahi taha ʻo e mālohi taimi lōloa ʻi he Siasí, fakamoʻoní, ongoʻi latá, ongoʻi ʻo e Laumālié, mo e mateaki fakatāutahá, mo fakafāmilí. 2

Kāinga, ʻoku mou fai ha ngāue ʻaonga. ʻOku hoʻata mai ha laumālie mālohi ʻo e mateakí meiate kimoutolu ko e kau ākonga ʻa e ʻEiki ko Sīsū Kalaisí. Fakamālō atu ʻi hoʻomou maʻu ʻa e laumālie ko iá ʻi homou moʻuí mo hono ʻave ʻa e laumālie ko iá ki hoʻo ngaahi kalasí. ʻOku ou fakamālō atu ʻi hoʻomou tokoniʻi hotau toʻu tupú mo e kakai lalahi kei talavoú.

ʻI heʻeku fakakaukau ki hotau fatongia ke tokoniʻi mo ueʻi honau lotó, ʻoku ou manatuʻi ai haʻaku aʻusia ʻi he Temipale Sōlekí ʻi he ngaahi taʻu lahi kuohilí. ʻI ha houalotu fakamoʻoni ʻi he fungavaka hono fā ʻo e Temipale Sōlekí, naʻe fakamoʻoni ai ʻa Palesiteni Kōtoni B. Hingikelī ki he mahuʻinga ʻo hono moʻui ʻaki ʻe he kakaí ʻa e ongoongoleleí pea tuʻumaʻu aí. Naʻá ne pehē, koeʻuhi ke moʻui ʻaki ia ʻe he kakaí, ʻoku ʻikai ngata pē ʻi he fiemaʻu ke ului pē ʻa e fakakaukaú—naʻa nau fiemaʻu ha ului fakalaumālie. Naʻá ne pehē ʻoku fiemaʻu ke tau maʻu ʻa e houngaʻia ʻi he ongoongoleleí mei hotau fakakaukaú ki hotau lotó. Fakamālō atu ʻi hoʻo tokoni ke hoko ia ki hoʻo kau akó.

ʻI he ʻaho 25 ʻo Sune 2015, ʻi ha ngaahi uike siʻi pē kimuʻa pea hoko ʻa Palesiteni Lāsolo M. Nalesoni ko e Palesiteni ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá pea lolotonga hoko ko e sea ʻo e Fakataha Alēlea Pule ʻo e Kau Faifekaú, naʻá ne lea ai ʻi he seminā maʻá e kau taki fakamisioná ʻi he 2015. Naʻá ne fai ha ako fekauʻaki mo e hoko ʻa e kau fafekaú ko e kau talafekau ʻa e ʻEikí. Naʻá ne pehē: “Ko kitautolu ko e kau fakafofonga ʻo e ʻEikí, ko hotau faingamālie ia ke malanga ʻaki ʻEne ongoongoleleí. Naʻe akoʻi ʻe he ʻAposetolo ko Paulá ha fakakaukau fakaofo. Naʻá ne pehē, ko e fakafofonga, ākonga, ʻio, faifekau takitaha te nau lava ke hoko ko ha ‘tohi ʻa Kalaisi, … kuo tohi kae ʻikai ʻaki ʻa e vaitohi, ka ko e Laumālie ʻo e ʻOtua moʻui … [ʻoku ʻi he] kakano ʻo e lotó’ [2 Kolinitō 3:3].” 3 ʻOku ou fakamoʻoni ʻe lava ke ongoʻi ʻe he kau ako takitaha ʻa e ongoongoleleí ʻi heʻenau kau atu ki he seminelí; te nau lava ʻo tohi ʻa e ongoongoleleí ʻi he kakano ʻo honau lotó.

Fakamālō atu ʻi homou teuteu fakataautaha ke fakahoko e meʻa lelei taha ʻoku mou faí: ko hono akoʻi e ongoongolelei ʻo Sīsū Kalaisí ke ongoʻi e Laumālié ʻe he loto ʻo e fānau ʻa ʻetau Tamai Hēvaní.

ʻI he māmani fepakipaki ʻo e ʻaho ní, ʻoku fiemaʻu ʻe he kakai kei talavoú ni ʻa e fiefia mo e nonga ʻoku maʻu ʻe hotau Fakamoʻui ko Sīsū Kalaisí ʻi Heʻene ongoongoleleí. ʻOku fiemaʻu ke nau ongoʻi ʻi honau lotó ʻa e ʻofa ʻoku maʻu ʻe hotau Fakamoʻuí maʻanautolu takitaha.

Tuku muʻa ke u talanoa atu ki hono langa ʻo ha kau taki ki he kahaʻú. ʻOku mou meaʻi pē ko e toʻutupu mo e kakai lalahi kei talavou ʻo e ʻaho ní ʻa hotau kau taki ʻi he kahaʻú. Te nau tataki—pe lolotonga tataki—honau fāmilí. Te nau takiekina honau ngaahi kaungāʻapí mo e koló. Te nau hoko kotoa ko e kau taki ʻi heʻenau faiako—ʻi he Siasí, ʻapí, ʻapiakó pe koló. ʻE ngāue ha niʻihi ʻi he Palaimelí, Kau Finemuí, pe Fineʻofá—pea aʻu pē ki he kau palesitenisií. ʻE ngāue ha niʻihi ko e kau pīsopeliki, palesiteni fakasiteiki pe ha kau taki fakamisiona. ʻE tataki ʻe ha niʻihi ʻa e Siasí ʻi ha ngaahi taʻu ʻe 20 pe 30 mei heni. ʻOku mou akoʻi e kakai kei talavou ʻoku ʻi ai honau ikuʻanga he kahaʻú ʻoku ʻikai ke ke ʻilo pe mahino kiate koe he taimí ni. Mahalo ʻe ʻi ai ha taha ʻi hoʻo kalasí, ko ha mēmipa ia he kahaʻú ʻi he Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá. ʻOku ʻikai ke ke ʻiloʻi ia, ka ʻe tāpuekina koe ʻe he ʻEikí ke ke faiako ʻo hangē pē ʻokú ke ʻiló.

Ke hoko hotau toʻu tupú ko ha kau taki lelei ʻi he Siasí, ʻoku fiemaʻu ke nau tomuʻa tataki lelei ʻi honau ʻapi takitaha. Akoʻi kinautolu, tautefito ki he kau talavoú, “ʻoku ʻikai lava, pe ʻoku ʻikai totonu, ke ngāue ʻaki ha mālohi pe ivi ʻi he mafai ʻo e lakanga fakataulaʻeikí, kae ngata pē ʻi he feifeingaʻi ʻi he faʻa kātaki fuoloa, ʻi he angavaivai mo e angamalū pea mo e ʻofa taʻe-mālualoi” pea “ʻi he angaʻofa, mo e ʻilo haohaoa, ʻa ia ʻe fuʻu fakafuofuolahi ʻa e laumālié taʻe ʻi ai ha mālualoi pea taʻe-ha-kākā.” 4

ʻI hoʻomou hoko ko e kau faiakó, kātaki ʻo nofotaha mo tokoni ki he moʻui ʻa kinautolu ʻokú ke akoʻí. ʻOku ʻikai ko hoʻo teuteuʻi pē kinautolu ke ngāue fakafaifekau pe ʻalu ki he ʻunivēsití. ʻOkú ke teuteuʻi kinautolu ke hoko ko ha mātuʻa lelei. ʻOkú ke teuteuʻi kinautolu ke hoko ko ha kāingalotu mo e kau taki lelei ʻo e Siasí. ʻOkú ke teuteuʻi kinautolu ke nau lavameʻa ʻi heʻenau ngaahi feinga kotoa pē ʻi he kahaʻú. ʻI hoʻo vakai atu ki he taha kotoa ho kau akó, fakakaukau ki he meʻa te nau fai ʻi he ngaahi taʻu ʻe 5, 10 pe 20 mei heni, pea fekumi ki ha ueʻi fakalaumālie mei he langí ke ʻilo e founga ke ke tokoniʻi ai kinautolu ki he taimi ko iá.

ʻOange ha ngaahi faingamālie ke nau tataki. ʻO hangē ko ʻeku tomuʻa fakahā atú, ne u hoko ko e palesiteni ʻo e East High School ʻi hoku taʻu fakaʻosi mei he akó. Naʻe falala mai ʻeku kau faiako ʻaki ʻenau fakaʻatā ke u hoko ko e palesiteni. Naʻe toki kamata ʻeku maʻu seminelí ʻi hoku taʻu junior ʻi he akó. Naʻe ʻikai ko ha taha ako semineli au ne ʻi ai haʻaku lekooti maʻu kalasi ʻi ha ngaahi taʻu. ʻOku ou ʻamanaki te ke fakatokangaʻi e finemui pe talavou ʻokú ke pehē te ne lava ʻo fai ha meʻá pea tuku ange ke ne fakahoko ia. Tokoniʻi e fānau ako takitaha ke tupulaki. ʻOua ʻe tukuange kinautolu pea ʻamanaki ke nau tataki. Ka ke akoʻi kinautolu ke nau taki, tukuange leva ke nau tataki pea hokohoko atu hono akoʻi ke nau fakahoko lelei ange iá.

Hangē ko ʻení, ʻi hono uiuiʻi e Kau Fitungofulu Taki Māʻolunga foʻoú, ʻoku mau ʻoange ha ngaahi faingamālie ako mo e fakahinohino kimuʻa pea mau tuku atu ke nau fakahoko ʻenau ngaahi ngāue takitaha ʻi he māmaní. ʻOku tau manatua kinautolu ʻi he ngaahi meʻa ʻoku faí. Ko e kau tangata ʻeni kuo ʻi ai honau ngaahi aʻusia fakatakimuʻa lahi ʻi he Siasí; neongo ia, ʻoku hokohoko atu ʻemau akoʻi kinautolú kimuʻa pea tukuange atu kinautolú. ʻI he taimi lahi he ngaahi taʻú, ʻoku kau atu ʻa e kau mēmipa ʻo Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá ki he ngaahi fakataha ʻa e Kau Fitungofulú ke ʻoatu ha ngaahi fakahinohino ke tokoni ke fakamālohia ʻenau ngaahi fakamoʻoní pea hoko ko ha kau taki lelei ange. Te u tānaki atu foki ʻoku mau fakaʻaongaʻi ha ngaahi taimi ke fefaiakoʻaki ai ʻi he Kōlomu ʻo e Toko Hongofulu Mā Uá, ke fefolauʻaki fakataha, mo feakoʻaki. Te mou pehē ʻe hili kotoa homau ngaahi fatongia taimi lōloa, te mau ʻilo e meʻa kotoa. ʻIkai, ʻoku feliliuaki ʻa e māmaní pea ʻoku kehekehe e ngaahi fiemaʻu ʻa e kakaí—tautautefito ʻi he ngaahi feituʻu kehekehe he māmaní. Ko ia ai, ʻi heʻemau hoko ko e kau mēmipa ʻo e Kōlomu ʻo e Toko Hongofulu Mā Uá, ʻoku mau hanganaki atu mo ʻamanaki ke fefaiakoʻaki ʻi he founga ke fakahoko lelei ange homau fatongia ko e kau ʻAposetolo ʻo e ʻEiki ko Sīsū Kalaisí.

ʻOku ou kole atu ke ke tokoniʻi hotau kau taki ʻi he kahaʻú; ʻoku tokolahi ha niʻihi ʻoku vekeveke ke ako mei hoʻo ngaahi aʻusia fakatakimuʻá. ʻOku nounou ho taimi mo kinautolu ʻi heʻenau hoko ko e kau ako ʻi he seminelí mo e ʻInisititiutí, ka ke tokanga ki he ngaahi momeniti te ke lava ai ʻo takiekina kinautolú.

Tuku muʻa ke u fakahoko atu ʻa e fiemaʻu ke tali totonu ʻa e ngaahi fehuʻí. ʻOku tau ʻilo kotoa ko hono fai ha ngaahi fehuʻí ko ha founga lelei ia ke ako ai ʻa e kau akó. ʻOku fakahaaʻi ʻe he ngaahi fehuʻi lahi ʻa e loto holi ke akó. Kātaki ʻo fakaʻaiʻai ʻa e kau akó ke fai ha ngaahi fehuʻi pea tokoniʻi kinautolu ke nau ako e founga ke kumi e ngaahi talí ʻi he ako pea ʻi he lotu. ʻOku maʻu ʻe he ongoongoleleí ʻa e ngaahi tali ki he konga lahi ʻo e ngaahi fehuʻi ʻo e moʻuí. Neongo ia, ʻe ʻi ai ha niʻihi he ʻikai ke tau lava ʻo tali koeʻuhí ʻoku ʻikai ke tau maʻu ʻa e ngaahi fakamatala ʻoku fiemaʻu ki ha tali lelei. ʻI he ngaahi tūkunga ko iá, ʻoua te ke feinga ke fai pē ha tali. ʻOku sai pē ke pehē, “ʻoku ʻikai ke u ʻilo” pe “ʻoku ʻikai ke tau ʻilo.” Te tau malu mo maluʻi maʻu pē kitautolu ʻi heʻetau akoʻi ʻa e moʻoní, ʻi heʻetau akoʻi e meʻa ʻoku tau ʻiló. ʻOua ʻe mavahe mei he moʻoní pea faʻu ha ngaahi tali fekauʻaki mo e ngaahi meʻa ʻoku teʻeki mahino kiate kitautolú. ʻI he meimei taimi kotoa, te ke lava ʻo ʻoange ha fakamatala angatonu, kuo fakakaukaua mo totonu ʻo kau ki he folofolá mo e tokāteline ʻo e ongoongoleleí, hisitōlia ʻo e Siasí, pe ngaahi tefito kehe ʻoku mahino kiate kitautolú. ʻOku ou poupouʻi kimoutolu ke mou nofo ofi ki he naunau fakalēsoni ʻoku ʻoatú pea ke fakaʻaongaʻi ʻa e ngaahi maʻuʻanga fakamatala kuo fakamafaiʻí.

ʻAi pē ke faingofua. Kuó u fakaʻaongaʻi lahi e kupuʻi lea ko iá ʻi heʻeku moʻuí ʻo fokotuʻu ai ʻe heʻeku fānaú e kupuʻi lea ko iá ʻi he maka fakamanatu hoku uaifi ʻofaʻangá, pea te u ʻi hono tafaʻakí foki ʻi ha ʻaho. Pea ʻi he maka fakamanatu ko iá ʻoku pehē “ʻAi pē ke faingofua.” ʻI he taimi te u mālōlō aí, ʻoku ou fakaʻamu ʻe mahino ki he tokotaha kotoa ko ha meʻa ia ne u pehē naʻe mahuʻinga. ʻAi pē ke faingofua ʻa e ongoongoleleí. ʻOku fakaʻofoʻofa, mahino, mo lelei ia. ʻI hoʻo akoʻi ʻa e ongoongoleleí, ʻai ke mahinongofua pea fakamoʻoni maʻu pē ki he ngāue fakalangi ʻa hotau Fakamoʻuí, ʻa e ʻEiki ko Sīsū Kalaisí.

Manatuʻi naʻe vīkiviki ʻa Nīfai ʻi he lea mahinongofuá. 5 Naʻá ne akoʻi “pea ʻoku mau lea ʻia Kalaisi, ʻoku mau fiefia ʻia Kalaisi, ʻoku mau malanga ʻaki ʻa Kalaisi, ʻoku mau kikite ʻia Kalaisi, pea ʻoku mau tohi ʻo fakatatau mo ʻemau ngaahi kikité, ke ʻilo ʻe heʻemau fānaú ki he tupuʻanga ʻa ia te nau lava ke sio ki ai ke maʻu ai ha fakamolemole ʻo ʻenau ngaahi angahalá.” 6 ʻOku ou fakamoʻoni ʻi hoʻo akoʻi, malangaʻi, mo fakamoʻoniʻi ʻo Kalaisí, ʻe ongoʻi hoʻo kau akó ʻa hoʻo fakamoʻoní pea te nau fiefia ʻi he lelei ʻo Sīsū Kalaisi mo ʻEne ongoongoleleí.

Ko e mokopuna au ʻo ʻEletā Melovini J. Pālati. Naʻá ne hoko ko ha ʻAposetolo he taʻu ʻe 20. Naʻá ku taʻu 11 ʻi heʻene pekiá. Ka naʻe ʻi ai ha tokolahi—ʻi heʻeku matuʻotuʻa feʻunga ke u ʻiloʻí—ne tokoniʻi ʻe heʻeku kuí ʻi heʻene hoko ko ha ʻAposetoló, ne nau fanongo ki heʻene malangá, mo ʻene faiakó. Ne u toutou fehuʻi—ki he kakai kehekehe ʻi he ngaahi feituʻu kehekehe he funga ʻo e māmaní ne nau faonongo ki heʻene akoʻi mo malanga ʻaki e ongoongoleleí. Pea ne meimei ke u maʻu maʻu pē ʻa e talí: “ʻOku ʻikai ke u manatuʻi pau ʻene leá, ka he ʻikai teitei ngalo ʻiate au e ongo naʻá ku maʻú.” Fakatauange ko kinautolu ʻoku tau akoʻí—mahalo he ʻikai ke nau toe manatuʻi ʻetau leá, kae ʻofa he ʻikai teitei ngalo ʻiate kinautolu e ongo naʻa nau maʻu ʻi heʻetau akoʻi e ngaahi tokāteline faingofua mo fakaʻofoʻofa ʻa Sīsū Kalaisí.

Kuó u talanoa kau ki he mahuʻinga hotau ngaahi fatongia ko ha kau faiako mo ha kau pulé. ʻOku mahuʻinga mo fiemaʻu ʻa e ngaahi fatongia ko iá. Neongo ia, ʻoku mahuʻinga ange foki ʻa hoʻo ngaahi fatongia ki ho fāmili tonú. ʻOku tau ʻi he māmaní ke hoko ko ha konga ʻo ha fāmili pea ʻoku tau malava ke faʻu mo fakatupu hatau konga ʻo e ngaahi fāmili ko iá. ʻOku kehekehe hotau ngaahi tūkunga fakafāmilí takitaha. Tatau ai pē ko e hā ho tūkungá, kātaki ʻo tanumaki mo langa e ngaahi vā fetuʻutaki fakafāmilí. Kiate kinautolu kuo malí, fakamoleki ha taimi mo ho hoá. Fekumi ki he akonaki ho hoá pea muimui ai. Naʻá ku hoko ko ha tamai, husepāniti, mo ha taki lelei ange ʻi he Siasí koeʻuhí ko e akonaki ʻofa, mo manavaʻofa ʻa hoku uaifi ʻofeina ʻofaʻanga ko Papulaá. Kiate kinautolu ʻoku teʻeki malí, fekumi ki he akonaki hoʻo mātuʻá mo e kau mēmipa kehe ʻo e fāmilí pe ko ha taha ʻokú ke falala ki ai. ʻOku totonu ke tau langa kotoa hotau ngaahi vā fetuʻutaki fakafāmilí koeʻuhí te nau hokohoko atu ʻi he ʻosi ʻa e moʻuí ni. ʻE ngata hoʻo ngaahi fatongia pe uiuiʻi ko ha faiako ʻi he polokalama ko ʻení, ka ko hoʻo ngaahi vā fetuʻutaki fakafāmilí ʻoku taʻengata ia.

ʻI he fakaʻosinga ʻo ʻeku lea ʻofa kiate kimoutolú, ʻoku ou fakakaukau ki he fiefia ke u kau fakataha mo kimoutolu ʻi he ngāue nāunauʻiá ni. ʻOku ou ongoʻi ʻa e fiefia tatau ne maʻu ʻe ʻĀmoni ʻi heʻene pehē ki hono ngaahi tokouá mo e kaungāmeʻá:

“Hono ʻikai lahi ʻa e ʻuhinga ke tau fiefia … ?

“… Ke tau hoko ko e ngaahi meʻangāue ʻi he toʻukupu ʻo e ʻOtuá ki hono fakahoko ʻo e ngāue maʻongoʻongá ni. …

“Fakafetaʻi pē ki he huafa ʻo hotau ʻOtuá; tau hiva ki hono fakalāngilangiʻí, ʻio, tau ʻoatu ʻa e fakafetaʻi ki hono huafa toputapú, he ʻokú ne fai ʻa e ngāue māʻoniʻoni ʻo taʻengata. …

“… ʻOku kakato ʻa ʻeku fiefiá, ʻio, ʻoku fonu mahuohua ʻa hoku lotó ʻi he fiefia, pea te u fiefia ʻi hoku ʻOtuá.” 7

Siʻoku kāinga ʻofeina mo e kaungā faiako—pea ʻoku ou pehē kaungā faiakó koeʻuhí ko e tefitoʻi fatongia ʻo e kau mēmipa ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá ke faiako. ʻOku ou fakamoʻoni ʻi heʻetau hoko ko e fānau ʻa e Tamai Hēvaní, te tau lava ʻo aʻusia ʻa e fiefia mo e nonga ʻo e ongoongoleleí ʻi heʻetau moʻui ʻaki mo akoʻi iá, ʻi heʻetau talangofua ki he ngaahi fekau ʻa e ʻEikí pea ʻi heʻetau ʻaʻeva ʻi he moʻoní.

ʻOku maʻu ʻa e fiefia ko iá ʻi he moʻui, ngāue mo e ongoongolelei ʻo Sīsū Kalaisí. ʻI he Fuakava Foʻoú, naʻe folofola ʻa Sīsū ki Heʻene kau ākongá, “Kuó u lea ʻaki ʻa e ngaahi meʻá ni kiate kimoutolu, koeʻuhi ke u maʻu maʻu ai pē ʻa e fiefiá ʻiate kimoutolu, pea ke kakato ai hoʻomou fiefiá.” 8

Naʻe aʻusia ʻe he palōfita ko Līhaí ʻa e fiefia ʻo e fua ʻo e ongoongoleleí pea loto ke maʻu ia ʻe hono fāmilí foki. Naʻá ne pehē: “Pea ʻi heʻeku kai ʻi hono fuá naʻe fakafonu … ʻa hoku laumālié ʻaki ha fuʻu fiefia lahi; ko ia, naʻe kamata ke u fakaʻamu ke kai ai foki mo hoku fāmilí; he naʻá ku ʻiloʻi ʻoku lelei ange ia ʻi he fua kehe kotoa pē.” 9

ʻOku ou ʻilo pau ʻoku tau ongoʻi tatau mo e ʻAposetolo ko Sioné ʻi heʻene pehē, “ʻoku ʻikai haʻaku fiefia ʻe lahi hake, ka ko ʻeku fanongo ʻoku ʻaʻeva ʻeku fānaú ʻi he moʻoní.” 10

ʻOku uesia ʻa e māmani ʻo e ʻaho ní ʻe he loto-mamahí, ʻikai tui tataú, taʻefiemālié, lau lanú, taʻefakaʻapaʻapá, lotofoʻí mo e lotohohaʻá. ʻE lava ʻe he ongoongolelei ʻo Sīsū Kalaisí ʻo tokoniʻi kitautolu ʻi he ngaahi taimi faingataʻá ni. Naʻe akoʻi ʻe he palōfita ko Līhaí ha tefitoʻi moʻoni faingofua mei he ʻEikí. Naʻá ne pehē, “ʻOku ʻi ai ʻa e tangatá [mo e fefiné] ke nau maʻu ʻa e fiefiá.” 11

ʻI he huafa ʻo e ʻEikí pea fakafou ʻi he tuʻunga fakaeʻaposetolo māʻoniʻoní, ʻoku ou kolea ki he ʻEikí ke tāpuekina kimoutolu takitaha ke mou fiefia ʻi homou fāmilí, fiefia ʻi he ongoongoleleí, pea fiefia ʻi homou fatongia ko ha faiako pe pule ʻi he polokalama maʻongoʻonga ʻo e seminelí mo e ʻinisititiutí ʻi he Siasí. ʻOku ou toe fie fakahoko atu ʻeku ʻofa kiate kimoutolu pea mo hoʻomou kau akó kotoa.

ʻOku ou fakahoko atu ʻeku fakamoʻoní ʻoku moʻui ʻa Sīsū Kalaisi—pea ko Hono Siasí ʻeni, pea ko ʻEne ongoongoleleí ʻeni. ʻOfa ke faitāpuekina kimoutolu ʻe he ʻEikí, siʻoku kaungā faiako, ke tau ala atu ʻi he mālohi kotoa hotau lotó ʻo ʻikai ngata pē ʻi hono ueʻi e ʻatamaí ka ko e loto ʻo e fānau tokolahi ange ʻa ʻetau Tamaí, ʻa ia ʻoku fiemaʻu ke nau ʻiloʻi ko Sīsū ʻa e Kalaisí, kuó Ne fokotuʻu ha palōfita, ko Siosefa, pea fakafoki mai e kakato ʻo e ongoongolelei taʻengatá, pea ko e ngaahi meʻa kotoa pē ʻoku mahuʻinga kae lava ke maʻu ai ʻa e melino mo e fiefia ʻi he moʻuí ni, kuo toe fakahā mai ia pea ʻoku maʻu ʻi he Siasi ʻo Sīsū Kalaisi ʻo e Kau Māʻoniʻoni ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní. ʻOku ou fakafofongaʻi ʻa e Kau Palesitenisī ʻUluakí mo e Kōlomu ʻo e Toko Hongofulu Mā Uá ʻo tuku ha tāpuaki kiate kimoutolu mo homou ngaahi fāmilí. Pea ʻoku ou fai ia ʻi he huafa toputapu ʻo e ʻEiki ko Sīsū Kalaisí, ʻēmeni.

Paaki