Ngaahi Fakamafola Fakataʻú
Fealēleaʻaki Fakapēnoló


Fealēleaʻaki Fakapēnoló

Fakamafola Ako Fakataʻu ʻa e S&I mo Palesiteni Pālati ʻi he 2022

Falaite, 21 Sānuali 2022

Sisitā Becky Scott:ʻOku talitali lelei kimoutolu ki heʻetau holo fakatahaʻanga ʻa e seminelí mo e ʻinisititiutí. Hangē ko ia ʻoku mou vakai mai ki aí, ʻoku vāmamaʻo ʻetau fakanofonofó he ʻahó ni, ko ia te tau toʻo leva hotau meʻa maluʻi ki he fofongá. ʻOku fakafiefia ke vakai atu ki he taha kotoa pē he ʻahó ni, pea ʻoku hounga kiate kimautolu homou kau maí. ʻOku ou fakaʻamu pē ke fakatokangaʻi, ʻoku tau fakataha he ʻahó ni ʻi he tekinolosiá mo e niʻihi mei he feituʻu kotoa pē ʻoku ʻi ai ʻa e S &I fakaemāmani lahí. ʻOku talitali lelei kimoutolu kotoa pea ʻoku hounga hoʻomou kau maí. Adam, te ke lava ʻo kiʻi fakaikiiki mai fekauʻaki mo ʻetau fealeaʻaki he ʻaho ní?

Brother Adam Smith:ʻIo, lava lelei. Tuku muʻa ke u ʻuluaki fakahā atu ʻemau houngaʻia ʻi heʻetau kau fakataha mo kimoutolu he ʻaho ní. ʻOku mau ʻofa mo fakamālōʻia ʻa e faiako, kouʻōtineita, tokoni pule, faifekau mo e pule kotoa pē ʻi he Seminelí mo e ʻInisititiutí ʻi he funga ʻo e māmaní. ʻOku mou fai ha lelei lahi fau pea ʻoku mou tāpuekina ha kakai tokolahi ʻaupito. Mālō ʻaupito. ʻOku mau ʻiloʻi ʻoku mou takitaha ongoʻi ha ʻofa lahi ki he taumuʻa ʻo e Seminelí mo e ʻInisititiutí. ʻOku mou fakaʻamu ke tokoniʻi ʻa e toʻu tupu mo e taautaha kei talavou kotoa pē ke nau maʻu ha mahino pea mo nau falala ki heʻenau Tamai Hēvaní mo Sīsū Kalaisi, ke nau ʻiloʻi mo ʻofa lahi ange ʻiate kinaua pea muimui fakamātoato ange ʻiate kinaua. ʻOku mou ʻofa ʻi he taumuʻá he ʻoku mou ʻofa ʻi homou kau akó, pea hiliō aí ko homou ʻofa ʻi homou Fakamoʻuí. ʻI ha ngaahi taʻu lahi, kuo lavameʻa ʻa e S & I ʻi hono tokoniʻi ʻa e tokotaha ako takitaha ke nau ʻiloʻi lelei ange ʻa Sīsū Kalaisi. Ka ʻoku mau fakatokangaʻi ʻi hotau kuongá ni, ʻa e fiemaʻu vivili ko ia ke fakatahatahaʻi mai ha toʻu tupu mo e kakai lalahi kei talavou tokolahi ange kia Sīsū Kalaisí, pea ʻoku mau fakaʻamu ke fai ia ʻaki hano faʻu ha aʻusia fakaako ʻo e fakauluí, kaungatonú mo e kau maí. ʻOku mau ʻiloʻi ʻe hoko e ngaahi aʻusia fakaako ko ʻení ʻi heʻetau tokanga taha ki he ngaahi fiemaʻu ʻa ʻetau kau akó ʻaki ʻetau fakatefito ʻa e aʻusia fakaako takitaha ʻia Sīsū Kalasí, ko ʻEne ongoongolelei kuo fakafoki maí, mo ʻEne misiona ki he fakaleleí—pea ʻi heʻetau tokangataha ʻetau akoʻí ki he folofolá mo e ngaahi lea ʻo e kau palōfita moʻuí ʻi heʻetau akoʻi ʻa e tokāteline ʻo Kalaisí. ʻOku mau ʻiloʻi ko e taimi te tau fai ai ʻa e meʻá ni, ʻoku tau fakaafeʻi ai e Laumālie Māʻoniʻoní ke fakahoko ʻa e fatongia ko Ia pē te Ne lava ʻo faí, ke tokonia siʻi kakai kei talavoú ni ke nau hoko ʻo ului ki he ʻEikí, nofo-maʻu ʻi Hono hala ʻo e fuakavá, ʻiloʻi ʻa e moʻoní mei he halá, pea mo tānaki fakataha ki heʻenau Fakamoʻui ko Sīsū Kalaisí pea foki hake ki heʻenau Tamai ʻi Hevaní.

Ko e taumuʻa ʻo e ngaahi maʻuʻanga tokoni ʻoku ʻamanaki ke ʻoatu he ʻaho ní, ke fakamahino ʻa e ʻuhinga ko ia ke akoʻi e kau akó ke nau aʻusia ʻa e fakauluí, kaungatonú, mo e kau maí—ke fakamatalaʻi ha ngaahi taukei mo ha founga ngāue ʻe lava ke ngāue ʻaki ʻe ha faiako ke tokoniʻi ʻaki e kau akó. Kuo mau faʻu foki mo ha maʻuʻanga tokoni ki hono akoʻí mo ha ngaahi sīpinga mo e fakaafe ke akoako fakaʻaongaʻi ia. Pea ʻoku mau fakaʻamu foki ke lelei ange ʻetau fakafuofuaʻi ʻa e liliu ʻoku tau fai ʻi he moʻui ʻo e kau akó, koeʻuhí ke tau lava ai ʻo ʻilo e tafaʻaki ʻoku lelei ʻaupito ai ʻetau fua fatongiá, koeʻuhí ke hokohoko atu ʻetau fakatupulaki iá, pea mo ʻiloʻi foki e ngaahi faingamālie ke feau lelei ange ai e ngaahi fiemaʻu ʻa e kau akó. ʻOku mau fakaʻamu ange ʻe ʻosi ʻetau fakataha he ʻaho ní, ʻe mahino kiate kimoutolu e ngaahi maʻuʻanga tokoni ko ʻení pea ongoʻi ha vēkeveke mo ha fakatuʻamelie ke laka ki muʻa ʻi hono toe fakakau mo fakaʻaongaʻi kinautolu fakataha mo ʻetau tefitoʻi taumuʻá: ke tokoniʻi e taha ako kotoa pē ke ne ʻiloʻi ʻa Sīsū Kalaisi. Pea ko e ʻuhinga ia ʻoku tau ʻi heni fakataha ai he ʻaho ní. Mālō Sisitā Scott.

Sister Scott: Mālō. ʻOku hounga kiate kimautolu hoʻomou ʻi heni he ʻaho ní. Te tau kamata leva ʻaki ʻetau ʻuluaki fehuʻí. Ko Sisitā Jessica Brandon mei heʻetau ʻĒlia Fakahihifo ʻo ʻAmelika Tokelaú, ʻoku ʻi ai haʻane fehuʻi maʻatautolu he ʻahó ni. Sisitā Brandon, kātaki hoko atu.

Sisitā Jessica Brandon:Mālō. ʻI he lolotonga hono toe vakaiʻi e ngaahi fakamatala ko ʻeni ki he akoʻí, ko e fehuʻí ʻeni: ʻOku ʻi ai nai ha hokohoko pau ki he founga ʻoku totonu ke tau tokanga taha ai ki he ngaahi taukei ko ʻení pea mo e ngaahi ʻēlia ko ʻeni ke tau tokanga taha ki aí? ʻOku ʻi ai nai ha hokohoko ke muimui ki ai?

Sister Lori Newbold: Jessica, ʻoku ou fakamālō lahi atu ʻi he fehuʻi ko iá. ʻOku ou tui ko e tali nounoú ko e ʻio. Ka ʻi he laumālie ʻo e fakakaukau ko ia ki he founga ke fili ai pe ko e hā e hokohoko ke fou aí, te u pehē ko e fuofua meʻa, pea ʻoku ou tui ko e ʻuluaki meʻá maʻu pē ia, ke ke kamata ʻaki ʻa e tui ki he Fakamoʻui ko Sīsū Kalaisí ke ʻiloʻi te Ne lava ʻo tokoniʻi koe ke ke fai ʻa e faʻahinga tefitoʻi moʻoni pe ngāue te ke iku fili ki aí. Pea ke ke fili ia ʻo fakafou ʻi he ʻū meʻangāue faisivi kuo mau ʻoatú, ko ha feituʻu lelei ia ke tokoniʻi ai koe ke ke ʻiloʻi ʻa e aʻusia ʻoku maʻu ʻe hoʻo kau akó.

Sister Brandon: Lelei ʻAupito. Mālō ʻaupito.

Brother Chad Wilkinson: ʻOku ʻi ai haʻaku meʻa ʻe taha ke tānaki atu Mālō ʻaupito, Sister Brandon. ʻOua naʻa fakafihiʻi ia ʻo fuʻu tōtuʻa, ʻoua naʻa ʻanalaiso ia ʻo fuʻu tōtuʻá. Ko ha ʻū meʻangāue ʻeni ke tokoni atu, ko ha ngaahi pōtoʻi ngāue ʻeni ke tokoni atu. Naʻá ku fakakaukau ki hoʻo fehuʻí, ʻi he ʻAlamā 48 ʻoku ʻi ai ha veesi folofola ai ʻoku mou maheni kotoa mo ia. ʻOku pehē ʻi he Veesi 17, ko hano fakamatalaʻi ʻeni ʻe Molomona ha meʻa. ʻOkú ne pehē, “ʻIo, ko e moʻoni, ko e moʻoni, ʻoku ou tala kiate kimoutolu, kapau kuo tatau, pe ʻoku tatau, pe ʻe tatau ʻa e kakai kotoa pē mo Molonai, vakai, kuo luluʻi ai ʻo taʻengata ʻa e ngaahi mālohi ʻo helí; ʻio, kuo ʻikai maʻu ʻe he tēvoló ha mālohi ki he loto ʻo e fānau ʻa e tangatá.”

Ko e hā leva ha meʻa fekauʻaki mo ia ʻe tupunga ai hano lea ʻaki ʻeni ʻe Molomoná? Pea ʻoku ou tui ko ha tefitoʻi moʻoni ʻe taha ʻe lava ke tau talanoa ki ai ko ʻene fakaʻaongaʻi ha taimi ke ngaohi ʻa e ngaahi kolo vaivaí ke hoko ko ha ngaahi kolo mālohi. ʻA ia naʻá ne tokanga ki he ngaahi feituʻu vaivaí, peá ne ngaohi ke nau mālohi. ʻE fakafou leva ʻi hoʻo siviʻi pē koé, ko e vakai ʻa e kau supavaisá pe ko e niʻihi kuó ke kole tokoni ki aí—ʻa e ngaahi kaungāmeʻá, pehē ki he ngaahi savea ʻa homou kau akó—te ke kamata leva ke ʻiloʻi ʻa e ngaahi feituʻu ʻoku matavaivaí pea kamata mei ai.

Sisitā Brandon: Ko e foʻi fakakaukau pē ʻe taha ʻoku ou fie tānaki atu ki he meʻa ne lea ʻaki ʻe Sisitā Newbold. ʻOku ou tui ʻe ngali fakamanavahē ʻa e liliú, pea ʻoku ou tui ʻoku fakailifia ke tufa atu ha sivi ki ha toʻu tupu mo ha kakai lalahi kei talavou mo fifili pe ko e hā nai e meʻa te ke maʻu mei aí. Pea ʻoku ou tui ko e meʻa ne tokoni lahi kiate au ʻi he ngaahi taʻu kuohilí ko hono ʻiloʻi ko e toʻu tupu mo e kakai lalahi kei talavou kotoa ko ʻení ko ha fānau pelepelengesi kinautolu ʻa e Tamai Hēvaní. Pea kapau te tau fakatefito ai, kae ʻikai ko e manavaheé pea mo e konga fakakakano ʻo e founga “Ko e hā nai e fakakaukau mai ai e niʻihi kehé kiate kitá?”, kae tokanga taha ki he foʻi moʻoni ʻoku ʻofa lahi ʻetau Tamai Hēvaní ʻiate kinautolu takitahá, pea ko ha konga ia ʻo hotau uiuiʻí pe ngāué, ke tokoni ke nau ʻiloʻi ʻenau Fakamoʻuí ʻiate kinautolu pē, ʻoku ou ʻiloʻi ʻe tokoni lahi ʻaupito ia. Pea ʻoku ou fie fakahā ʻa ʻeku houngaʻia ʻi he tokanga taha ke fakatupulaki ʻetau vā fakafoʻituitui mo ʻetau kau akó, koeʻuhí ke tau lava ai ʻo tokoni ke nau aʻusia e taumuʻa ko iá.

Brother Smith:Mālō, Jessica. ʻOku ou tui ʻi he kotoa e ngaahi maʻuʻanga tokoni ko ʻení, kuo tau feinga lahi ke tokanga taha mo fakafaingofuaʻi mo fakatahaʻi pea mo fakatupulaki e ngaahi meʻa kotoa pē kuo tau ako he ngaahi taʻu kuohilí. Pea ʻoku ou tui te mou ʻilo ʻi he ngaahi maʻuʻanga tokoni ko ʻení ki ha ngaahi konga mahuʻinga ʻo hono Akoʻi mo Ako ʻo e Ongoongoleleí. Te mou vakai ai ki ha ngaahi ʻelemēniti ʻo e “Ako Fakamātoató”. Te mou ʻilo ai ha ivi tākiekina mei he niʻihi ʻoku nau tataki kitautolu fekauʻaki mo e tokanga taha ki he Fakamoʻuí, fakafanongo, vakavakai, ʻiloʻi, mo fakamaama e ngaahi loto ʻo ʻetau kau akó. Pea kuo mau feinga lahi ke fakafaingofuaʻi ia mo fakaleleiʻi ia. Neongo ko e ngaahi maʻuʻanga tokoni ko ʻení ʻoku māvahevahe ia ki ha ʻū tohi kehekehe, ka ʻoku mau fakaʻamu ange te mou vakai ki ai ko ha meʻa pē ʻe taha. Pea ko e meʻa ʻe taha ko iá ko hotau fatongiá ke tokoniʻi ha tokotaha ako ke ne ʻiloʻi lelei ange ʻa e Fakamoʻuí. He ʻikai ke tau lava ʻo fai ia taʻe kau ai e tokoni ʻa e Laumālie Māʻoniʻoní.

Ko e founga fika ʻuluaki ke fakaafeʻi mai e Laumālie Māʻoniʻoní, ko e ʻofa ʻi heʻetau kau akó, nofotaha ʻia Sīsū Kalaisi, pea mo falala ki he ivi ʻo e folofola ʻa e ʻOtuá. Pea ʻoku tau ʻiloʻi ʻoku vēkeveke ʻa e Tamai Hēvaní ke tokoniʻi kitautolu, ʻi heʻetau feinga ke tokoni kiate Ia ʻi hono tokoniʻi kinautolú. Pea ʻoku tau ʻiloʻi ko e taimi te tau fekumi ai ki he Tamai Hēvaní ʻi he faʻa lotú ʻo fakafou ʻi he fakafuofuaʻi pē kitá, ʻi heʻetau fehuʻi ki heʻetau kau akó ʻa e meʻa ʻoku nau fie maʻu ʻi he sivi ko iá, pea ʻi heʻetau kole ki ha supavaisa pe ko ha kaungāngāue ke haʻu ʻo ʻomi ha fakamatala lahi angé, ʻoku kau kotoa ia ʻi he meʻa te ne fakaafea ʻa e fakahaá, koeʻuhí ke tau lava ai ʻo tokoniʻi ha toʻu tupu ke ne ʻiloʻi ʻa Sīsū Kalaisi.

Sister Scott: ʻOku tau ʻi heni fakataha mo Sisitā Sara Bradley, mei he ʻĒlia Utah Salt Lake, ʻe lava ke ke vahevahe mo kitautolu hoʻo aʻusiá?

Sisitā Sara Bradley: ʻIo, te u fiefia ke fai ia. Naʻe hili pē ʻeku ngāue ʻaki ʻa e ngaahi maʻuʻanga tokoni ko ʻení, naʻá ku saiʻia moʻoni ʻi he founga naʻe fokotuʻutuʻu ʻakí, pea mo e anga hono fakakaukauʻi lelei kinautolú. Naʻe faingofua moʻoni kiate au ʻa e founga. Naʻá ku kamata ʻaki pē ʻa e ʻū meʻangāue faisiví. Naʻá ku fakaʻaongaʻi ʻa e fakafuofuaʻi pē kitá mo e fakafuofua ʻa e kau akó, pea naʻe tokoni mai ʻeku kau supvaisá. Pea naʻa mau siviʻi ʻa e tuʻunga ʻoku ou ʻi aí. Pea hili iá, naʻá ku fakafuofuaʻi mo ʻeku supavaisá ʻa e feituʻu ne fie maʻu ke u tokanga taha ki aí, ʻo makatuʻunga ʻi heʻeku siví mo e fakafuofua ʻeku kau akó ki he tuʻunga ʻoku ou ʻi aí. Pea naʻá ku hoko atu leva mei ai. Naʻá ku ʻalu ki he Tohi Tuʻutuʻuni ki hono Akoʻi mo Ako ʻo e Ongoongoleleí. Naʻá ku ʻalu ki he maʻuʻanga tokoni ki hono “Fakatupulaki e Taukei Fakafaiakó”. Pea naʻe ʻave hangatonu ai au ki he meʻa ne u fie maʻu ke u tokanga taha ki aí. Naʻá ku lau mo ako e ngaahi meʻa ko iá, pea naʻá ku foki leva ki heʻeku loki akó, pea naʻá ku feinga moʻoni ke fakahoko ʻa e ngāué ʻi ha ngaahi founga kehekehe, ko ia? Pea mo e fakaʻamu pē ʻoku ou fakalahi ʻa e malava ʻe heʻeku kau akó ke nau aʻusia ʻa e fakaului, kaungatonu, mo e kau mai ko iá. Pea ko e meʻa naʻe sai aí, naʻá ku toe foki mai ʻo fakaʻaongaʻi ʻa e siví ke siviʻi ʻeku fakalakalaká, ke sio pe kuo liliu ai ha meʻa. Pea te ke toe kamata foʻou leva ke fakaʻaongaʻi ʻa e meʻasiví ke ʻiloʻi e meʻa ke hoko atu ki aí. Pea toe foki leva ki he ngaahi maʻuʻanga tokoní ke tokoniʻi koe ke ke fakalakalaka mo tupulaki.

Brother Gary Lowell: Ko e hā nai ha meʻa te ke fokotuʻu ki ha taha ʻoku ʻikai ke ne fie fakaʻaongaʻi e ʻū meʻangāue ko ʻení, tautautefito ki he taimi ʻoku hoko ai ʻa hono ʻiloʻi mo fakahaaʻi ʻo e ngaahi vaivaí ko ha meʻa faingataʻa ia kiate kitautolu ke tau fehangahangai mo iá? Pea ʻe ʻi ai nai ha taha palōfesinale pe fatongia pule ki hono fakahoko maʻu pē e ngaahi savea ko ʻení?

Sisitā Newbold:ʻE lava ke u vahevahe atu ha meʻa? Pea ʻoku ou fie lea ʻaki ʻeni ʻi ha founga pelepelengesi, kae ʻoku hangē ko ʻeku aʻusiá, ʻoku tau ongoʻi ha tailiili lahi ʻi he taimi ʻoku ʻi ai ai ha faisivi ʻi hotau loki akó, kapau te tau fai ha fehalaaki. ʻA ia ko e taimi ʻe niʻihi ko e tangata fakakakanó ia ʻokú ne ueʻi kitautolu ke tau ilifia, koeʻuhí ko ha taha mahuʻingá. Koeʻuhí ʻoku ou foaki hoku lelei tahá ki he kau talavou mo e kau finemui ko ʻení ʻa ia ʻoku ou ʻofa lahi aí. ʻOku faingataʻa leva ke pehē mai, “Lori, ʻoku fie maʻu ke fakaleleiʻi ho lotó.”

Pea ʻoku ʻikai ke u tui ko e meʻa ia ʻoku tau faʻa lea ʻaki ko ha meʻafuá. ʻOku ou tui ko e meʻa ʻoku tau lea moʻoni ʻakí ko e, hokohoko atu ke fakatupulaki ha ʻulungaanga ʻo e tui ki he Fakamoʻui ko Sīsū Kalaisí, kae lava ke tau liliu, pea lava ke tau tupulaki. Pea ko e meʻa ia te u lea ʻaki ki ha taha. Ko e ʻū meʻangāue ko ʻení ʻoku fekauʻaki ia mo e tupulakí. ʻOku hoko ʻa e tupulakí ʻi he fakatomalá. Ko e fakatomalá ʻoku fekauʻaki ia mo e liliú. Pea ʻoku toki malava pē ia tuʻunga ʻi he Fakamoʻuí. Pea ʻoku ou tui ai—kapau te tau lava ʻo mamata—ki he ʻaho te te mamata ai ko e faiako kotoa pē ʻokú ne pehē ange ki ha taha, “Te ke lava haʻu ʻo sio mai? ʻOku tuha mo e kau ako ko ʻení ʻa hoku lelei tahá, pea ʻoku ou ʻiloʻi pē ʻoku ʻikai ke u aʻu ki he tuʻunga ko iá. Te mo lava ʻo tokoni mai?”

Brother Bert Whimpey: ʻE lava ke u vahevahe atu ha meʻa ai? Koeʻuhí ʻi he feituʻu ko ʻení—koeʻuhí ko ʻetau kau faiako fakasiteiki fakaofó, ʻa kinautolu ʻoku nau akoʻi ha konga lahi ʻo e toʻu tupu fakaofo ko ʻení—ko e ngaahi meʻangāue sivisiviʻi ko ʻení ko ha maʻuʻanga tokoni. Pea ki heʻetau kau faiako taukei taimi kakató, ko ha meʻa pau ia. Pea te tau ako e founga ke fakaʻaongaʻi lelei ange ai kinautolú, pea te tau feinga ke fokotuʻu e ʻulungaanga ko iá. Ki heʻetau kau faiako fakasiteiki kuo uiuiʻí, ko ha maʻuʻanga tokoni ia ʻe lava ke ke fakaʻaongaʻi ʻo fakatatau ki ho ngaahi fiemaʻú mo ho ngaahi fakaʻānauá. Ko e hā pē meʻa ʻokú ke fakakaukau ʻe tokoni atú.

Brother Wilkinson: Gary, ko ha fehuʻi lelei ia, pea ʻoku mau houngaʻia ʻi he meʻa kotoa pē ʻokú ke fai ʻi hoʻo fatongiá. Mālō ʻaupito. Pea ʻokú ke ʻeke ʻa e fehuʻi ʻoku fie ʻilo ʻe he tokotaha kotoa pē. Ko ha konga ʻe taha ʻo e fakafuofuá—ʻi he folofolá, ʻoku lahi ha ngaahi fehuʻi fakalaumālie ai, ka ʻoku ʻi ai ha fehuʻi ʻe tolu kuo tokoni lahi ʻaupito kiate au. Pea te ke sio ki he ʻelemēniti ko ʻeni ʻo e fakafuofuaʻí. Ko e talavou koloaʻiá, “Ko e hā ʻoku ou kei hala aí?” 1 Ne hoko e fehuʻi ko iá, ʻa e fakafuofua ko iá ke maʻu ai ha fakahā mei he Fakamoʻuí. Naʻe ʻi ai leva haʻane fili pe te ne muimui ki ai pe ʻikai. Ko Paula, pe Saula, ʻi he hala ki Tāmasikusí, “ʻEiki, ko ho finangaló ke u fai ʻa e hā?” 2 Ko ha meʻafua ia ʻe taha. Pea ko hono tolú ko Siosefa Sāmita kimuʻa he ʻuluaki mata meʻa-hā-mai kia Molonaí—naʻá ne fekumi ki ha fakamolemoleʻi ʻo ʻene ngaahi angahalá. Ka ko e fehuʻí foki, “Ko e hā hoku tuʻunga ʻi he ʻao ʻo e ʻEikí?” 3 ʻOku ou tui ko e faʻahinga fehuʻi fakatupu fakakaukau ko iá ko ʻetau fakafuofuá ia— ʻoku ʻikai fekauʻaki ia mo ha taha ʻokú ne siviʻi kita ka “ko ʻete aʻutonu ki he Tamai Hēvaní mo e Fakamoʻuí, pea tuku ke Na talamai ʻa e tuʻunga ʻokú te ʻi aí.” Pea ʻi heʻetau loto-fiemālie ke fai iá, ʻoku ou tui ʻe taumalingi mai leva e fakahaá, pea te tau lelei ange ʻi he tuʻunga naʻa tau mei ʻi ai kapau naʻa tau ngāue toko taha pē.

Brother Jack Menez: ʻOku ou houngaʻia ʻi heʻeku fanongo ki he ngaahi fakamatala kehekehé, ʻi he fakakaukau ki hono faʻu ha ʻulungaanga ʻo e fakalakalaká, mo e falala ki he Fakamoʻuí, pea naʻa mo e niʻihi ʻo e ngaahi loto-hohaʻa ʻoku tau faʻa mafasia ai ʻi heʻetau hoko ko e kau faiakó. ʻI hoku fatongia lolotongá ʻoku ou tokoniʻi e kau faiako kehé ke nau fakalakalaka. Pea ko e taha e ngaahi meʻa kuó u houngaʻia aí ko e mālohi ʻo e Fakamoʻuí ke tokoniʻi kitautolu ke tau tokoniʻi e kau faiako kehé pea mo e niʻihi ʻoku tau feohí, ʻa hotau kaungāngāué. ʻOku iku ia ke tau tokoniʻi ai ʻetau kau akó. ʻI he fakafalala ʻa ʻetau kau faiakó kia Sīsū Kalaisí, te nau lava ʻo vahevahe ha fakamoʻoni lahi ange ʻo ʻEne ʻaloʻofá.

Pea hangē ko ia kuo lave ki aí, ki he pule kei talavou mo koloaʻiá. ʻOku ou saiʻia ʻi he sīpinga ʻa e Fakamoʻuí ʻi Heʻene folofola, “Ko ha ngaahi meʻa ʻeni ʻoku totonu ke ke fai, pea ʻokú ke lolotonga fai e ngaahi meʻa koeé. “ʻOku fakaʻofoʻofa ia,” peá ne ʻoange ha toe meʻa ʻe taha ke ne ngāueʻi. ʻA ia ko e taimi ʻe niʻihi, ko e taha e ngaahi meʻa ʻe lava ke tau fai ʻi heʻetau hoko ko e kau pulé ko ʻetau pehē, “Mālō e ngāue. ʻOku ou tui ʻokú ke fakahoifua ki he ʻEikí. ʻOku ou tui ʻe hoifua ʻa e ʻEikí ʻi he ngaahi meʻa lelei kotoa pē ʻokú ke faí, pea ʻe lava nai ke ta kau fakataha ʻi heʻeta tui kia Sīsū Kalaisí ʻo fai ʻa e toe meʻa ʻe taha koeé?” Pea ʻe ala tokoni ia he taimi ʻe niʻihi, ʻi heʻetau fakatupulaki ʻa e ʻulungaanga foʻou ko ia ʻo e fakalakalaká, ʻe ala tokoni ia ke fakaʻehiʻehi mei ha faʻahinga ongoʻi taʻetaau pe ongoʻi ʻoku ʻikai ke feʻunga e meʻa ʻoku tau faí, pe ongoʻi ʻoku ʻikai pē ke tau teitei lelei feʻungá. Ka te tau lava ʻo tuifio ʻa e ʻaloʻofa ʻo Sīsū Kalaisí ki he ngaahi feinga ko iá ʻi ha founga te ne fakatupu ai ha meʻa ʻoku matuʻaki lelei angé. Pea ʻe tafe ia ki he loki akó, pea te tau lava ʻo vahevahe ha fakamoʻoni maʻongoʻonga ange ki heʻetau kau akó fekauʻaki mo e mālohi ʻo Sīsū Kalaisi ke fakaivia kitautolu ke tau fai e ngaahi meʻa ʻoku fuʻu faingataʻa ke tau fai ʻiate kitautolu peé.

Sister Scott: Sister Sorenson, ʻe lava nai ke ke vahevahe mai hoʻo fehuʻí?

Sisitā Jamie Sorenson:ʻIo lava lelei. ʻOku tau maʻu e ngaahi taumuʻá, ko e ngaahi ola ʻe 3 ʻa e kau akó ʻo e kaungatonú, kau maí, fakauluí, ngaahi founga ʻe 5 ke tokoniʻi au ko e faiakó ke u ikunaʻi e ngaahi ola ko iá, pea mo e ngaahi ngāue ʻe 25 ʻe ala tokoni kiate au ke u fakahoko hoku fatongia fakafaiakó. ʻIkai ngata aí, ʻoku totonu ke u fakatefito ʻia Kalaisi, ko e folofolá pea tokanga taha ki he kau akó. Pea ʻoku ou fakaʻaongaʻi ha ngaahi sivi kehekehe ʻe tolu, ke tokoniʻi au ke u fokotuʻu ha taumuʻa ke fakatupulaki ʻeku taukeí. ʻOku kiʻi ngali fakamafasia ia. ʻOku fuʻu lahi ia. Ko e hā leva e meʻa ʻoku totonu ke nofotaha ki aí?

Brother Whimpey: Ko e taumuʻá ke tokoni ke mahino pea falala ʻa e toʻu tupú mo e kakai lalahi kei talavoú ki he ngaahi akonaki mo e Fakalelei ʻa Sīsū Kalaisí, fakafeʻungaʻi kinautolu ke maʻu ʻa e ngaahi tāpuaki ʻo e temipalé, pea teuteu ki he moʻui taʻengatá. Ko e meʻa ia ʻoku tau feinga ke fakahokó. Pea ʻi he taumuʻa ko iá, ko hotau fatongiá ke tokoni. Ko e hā leva ha founga ke u tokoni ai? Pea ʻoku ou lava ʻo sio kae tautautefito ki heʻetau kau faiako ʻi he siteikí—ʻoku nau sio ki he ngaahi maʻuʻanga tokoni kotoa ko ʻení pea nau pehē, “ʻOku ngali fuʻu lahi ʻeni.” ʻE lava ke pehē ʻe ha faiako, “Ko e taumuʻá ia. ʻE foung fēfē haʻaku fakahoko ia?” ʻOku ou fiefia ʻi hoʻo fehuʻí. Ko e founga lelei taha ke fai iá ko e tokoniʻi ho kau akó ke nau maʻu ha ngaahi aʻusia ʻo e fakauluí, kaungatonú, mo e kau maí. “Sai, mālō ia, ka te u fakatupu fēfē ʻa e faʻahinga aʻusia ko iá?” ʻOku ou fiefia ʻi hoʻo fehuʻí. Ko e founga ke fai ai iá, ʻoku ou fakaʻamu ke ke ʻofa ʻi he niʻihi ʻokú ke akoʻí, pea faiako ʻaki e Laumālié, pea fakatefito ʻia Sīsū Kalaisi, pea akoʻi e tokāteliné, pea fakaafeʻi e ako mālohí. “Sai, ka ʻe founga fēfē haʻaku fai iá?” ʻOku ou fiefia ʻi hoʻo fehuʻí. He ko e taimi ní, ʻoku tau maʻu e ngaahi ngāue ko ʻení, ʻa e ngaahi taukei ko ʻeni ʻe tokoni kiate koé. Ka ʻoku nau toe foki kotoa pē ki he taumuʻá.

ʻA ia ko e taimi ʻe tangutu hifo ai ha faiako ʻo fakaava ʻene folofolá pea fakakaukau ki heʻene kau akó, fakatauange pē ʻoku ʻikai ke ne fakakaukau ki he ngaahi meʻa kotoa ʻoku fakamafasia ko ʻení, ka ʻokú ne fakakaukau, “Te u tokoniʻi fēfē ʻa e kau ako ko ʻeni ʻoku ou ʻofa aí? Te u tokoni fēfē ke mahino kiate kinautolu mo nau falala ki he ngaahi akonaki mo e Fakalelei ʻo Sīsū Kalaisí, pea feʻunga mo e ngaahi tāpuaki ʻo e temipalé pea teuteu ki he moʻui taʻengatá?” Pea ko hono moʻoní, ʻi hoʻo fakakaukau ki aí, ʻoku tau talanoa fekauʻaki mo e hala ʻo e fuakavá ʻa ia ne kole mai ʻe Palesiteni Nelson ke tau kau ʻi hono tānaki ko ʻeni ʻo ʻIsilelí. Pea kapau ʻe ngali fakamafasia ia, kapau te ke fakakaukau, “ʻOku ʻikai ke u ʻilo pe te u lava ʻo fai kotoa ʻeni,” tokanga taha pē ki he taumuʻá.

Brother Jason Willard:ʻE Jamie, mahalo pē te u tānaki atu ha potufolofola ʻe taha mei heʻeku faiako lelei taha ʻi he Tohi ʻa Molomoná. Ko e toʻo ʻeni meia Nīfai. Pea ʻokú ne fakalea peheni ʻi he 1 Nīfai 6:4: “He ko hono kotoa ʻeni ʻo ʻeku taumuʻá ke u lava ʻo fakalotoʻi ʻa e kakaí ke nau haʻu ki he ʻOtua ʻo ʻĒpalahamé, mo e ʻOtua ʻo ʻAisaké, mo e ʻOtua ʻo Sēkopé, ʻo moʻui.” Ko e meʻa kotoa pē naʻe fai ʻe Nīfaí naʻe taumuʻa ia ke tokoni ki hono fakamoʻui ʻa hono kāingá, ke nau falala kia Sīsū Kalaisi ʻi ha founga ne tokoni kiate kinautolu ke nau iku ai ʻo maʻu ʻa e moʻui taʻengatá.

ʻE Jamie, mālō ʻaupito ʻi hono ʻeke ʻa e fehuʻi totonú. He koeʻuhí naʻe ngalo ʻia koe ʻa e ngaahi meʻa mahuʻinga ʻe 7, ko e ako ʻe 16 ʻi he fakaʻosingá, pea mo e ngaahi aʻusia fakataukei fakatokāteline kotoa pē ʻoku totonu ke nau maʻu lolotonga iá. ʻA ia ko e taimi hoko te mau ʻeke ai e fehuʻi ko ʻení, fakakau muʻa ʻa e meʻa kotoa pē kuo kole atu ke mou faí. Ko e fuʻu meʻa lahi ʻeni ʻoku kole atu ke mou faí, ka ko hono moʻoní, ʻoku iku ia ki ha meʻa pē ʻe taha. ʻOku ou ʻofa ʻi he Fakamoʻuí ʻi Heʻene fefolofolai mo Mele mo Māʻatá, pea ʻoku hangē ʻokú ke tatau koe mo Melé ʻe Jamie, ʻi he taimi ne folofola ai ʻa Sīsū, “Ko e meʻa pē taha ʻoku mahuʻingá, pea kuo fili ʻe Mele ʻa e meʻa lelei ko iá.” 4 ʻE Jamie, ʻoku mau fakamālō ʻi hoʻo fili ʻa e konga lelei ko iá, pea mo kimoutolu kotoa ʻa e kau faiako ʻi he funga ʻo e māmaní, ʻi hoʻomou fili ʻa e konga lelei ko iá, ke tangutu ʻi he veʻe toʻukupu kelekele ʻo e Fakamoʻuí, pea ke fokotuʻu ia ko e ʻelito ʻo e meʻa kotoa pē ʻoku mou faí. ʻOfa ke faitāpuekina kimoutolu ʻi he ngāue ko iá.

Brother Smith: ʻE Jamie, ʻoku ou loto ke ʻeke atu ha fehuʻi vakaiʻi kapau ʻe lava. Naʻe toki akoʻi mālie mai ʻe Brother Whimpey mo Brother Willard fekauʻaki mo e tokanga taha ki he meʻa mahuʻinga tahá, ʻa ia ko e taumuʻa ʻo e seminelí mo e ʻinisititiutí. Ka ʻi hoʻo hoko ko e faiakó Jamie, ʻokú ke ʻiloʻi fēfē pe kuo aʻusia ʻa e taumuʻá ʻi he moʻui hoʻo kau akó?

Sisitā Sorenson: Sai. ʻOku ʻikai ke u ʻilo pe ʻe ʻaonga ʻa e tali ko ʻení, ka naʻe hangē naʻe toki ongo mai pē kiate au lolotonga e fakamatala ʻa e kakaí. ʻOku fakafou ia ʻi he kaungatonú, kau maí mo e fakaului ʻoku ou mātā ʻi heʻenau moʻuí, ko iá? ʻOku fakahinohino moʻoni kitautolu ʻe he ngaahi meʻa ʻe tolu ko iá, ki he taumuʻá. ʻA ia ʻoku ou mātā ʻi heʻene hoko ʻi he ngaahi fetalanoaʻaki ʻoku nau faí. ʻOku ou mātā ia ʻi tuʻa ʻi he Seminelí. ʻOku ou mātā ia lolotonga ʻenau hiki fakamatala ʻi he seminelí, mo ʻenau tohi ʻenau ngaahi aʻusiá. Ko e ngaahi meʻa ʻe tolu ko iá. ʻOku nau fakahinohino moʻoni kitautolu ki he taumuʻá.

Brother Smith:Mālō ʻaupito. Jamie, ʻokú ke pehē ʻe ʻaonga nai ke ke fehuʻi ki hoʻo kau akó pe ko ʻenau aʻusia ʻi he seminelí pe ʻinisitiutí ʻoku fakatau ki he fakauluí, kaungatonú mo e kau maí?

Sisitā Sorenson: ʻIo, lava lelei. Pea mo e ngaahi sivi ʻoku tau ʻoange kiate kinautolú, pea naʻa mo e vakaiʻi angamaheni pē, “ʻOku ʻaonga fēfē nai ʻeni? ʻOku malava fēfē nai ʻeni?” ʻOku ou tui ko ha meʻafua lelei ia ki he founga ʻoku aʻusia ai e taumuʻá.

Brother Smith:Mālō ʻaupito. ʻOku ou fakaʻamu ke ke fakakaukauloto kuó ke ʻeke ki hoʻo kau akó ʻa e fehuʻi ko ʻení, pea ʻoku nau talamai ha meʻa ʻoku nau ongoʻi ʻe lava ke ne ʻai e seminelí ke kiʻi lelei ange ai ʻa e seminelí—tau pehē pē, ʻi he tafaʻaki ʻo e kau maí—ʻa ia te nau pehē, “ʻOku sai ʻaupito ʻa Sisitā Sorenson; ʻoku mau saiʻia ʻi heʻene kalasí; ko e tokotaha lelei ia.” Ka ʻokú ke fakatokanga ha kiʻi meʻa ʻi heʻenau talí ʻa ia ʻokú ke ʻiloʻi ai ha faingamālie ke fakatupu ke lahi ange ʻa e kau maí. Ko e hā nai ha meʻa ʻe ala tokoni kiate koe he taimi ko iá, ke ke lava ai ʻo fakatupu ke lahi ange ʻa e kau maí ʻi hoʻo loki akó?

Sisitā Sorenson: ʻOku ou tui, kiate au ko e faiakó, ʻoku tokoni lahi ʻa hono aleaʻi iá, pea ke lava ke u ʻalu ki heʻeku supavaisá ʻo pehē ange, “Hei, ko ha ngaahi fakamatala tokoni ʻeni kuo fai mai kiate au.” Tokoni mai ke u ngāueʻi ia.” Pea naʻa mo e talanoa mo ha kaungāngāue, “Tokoni mai ke u ngāueʻi ʻeni. Ko e hā nai ʻeni? ʻE founga fēfē haʻaku fakahoko eni ke toe lelei ange?” Pea ʻoku ou tui ʻe tokoni ia.

Brother Smith:Fakaʻofoʻofa. Pea ko e ʻuhinga ne u fakaʻamu ai ke ʻeke atu e ngaahi fehuʻi ko ʻení he ko e taumuʻa pē ia ʻo e siví, ʻo ʻikai ngata pē ai kae pehē foki ki he liliu fakamuimui ʻo e Akoʻi mo e Ako ʻo e Ongoongoleleí pea mo e ngaahi maʻuʻanga tokoni ki he akoʻí: koeʻuhí ke lava ha faiako ʻo pehē, “ʻOku ou fiemaʻu ʻeku kau akó ke nau aʻusia ʻa e ngaahi taumuʻa ʻi heʻenau moʻuí. Kuó u fakatokangaʻi ʻoku nau pehē ʻoku nau fie maʻu ʻeni. Te u fakatupulaki fēfē nai ia?” Pea ʻi hoʻo fealeaʻaki leva mo e kau faiako kehé mo hoʻo supavaisá, pea talanoa mo hoʻo kau akó, te ke lava ʻo ʻiloʻi ha meʻa ʻe lava ke ke tupulaki ai. ʻOku ʻomi ʻe he tohi tuʻutuʻuní ha fakamatala ki ai, ʻoku ʻomi ʻe he maʻuʻanga tokoni ki he akoʻí ha sīpinga ki ai. Kuó ke maʻu ha taukei te ke lava ʻo akoako mo fakaʻaongaʻi, pea mo ʻamanaki ke fakatupulaki, koeʻuhí ko e taumuʻa ne toki lea ʻaki ʻe Brother Willard mo Brother Whimpey, ʻi he moʻui ʻa e tokotaha ako ko iá, kuo aʻusia ʻa e taumuʻá, ʻa ia ko e tokoniʻi kinautolu ke nau haʻu ki he Fakamoʻuí.

Sister Wendy Parker: Ka ʻoku ou tui ʻoku foki kotoa pē ia ki he taumuʻá. ʻOku kamata ʻetau taumuʻá ʻia Sīsū Kalaisi. Pea ko Sīsū Kalaisi ko e founga ia ke ʻave ai kitautolu ki he temipalé—pea mo ʻetau kau akó—pea te Ne iku ʻo ʻave kitautolu ki he moʻui mo ʻetau Tamai ʻi Hēvaní. Ko e konga kotoa pē ʻo e polokalama foʻou ko ʻení, ʻokú ne ʻai au ke u tokanga taha kia Kalaisi. Ko e taukei kotoa pē ʻoku fakatefito ʻia Kalaisi. Pea ko ha meʻa matuʻaki mālohi ia kiate au fakafoʻituitui. Pea ʻi heʻeku fakafekauʻaki ʻa e kau faiako kehé mo tokoni ke nau fakatupulaki e ngaahi meʻa tatau ko iá, ʻe hanga ʻe he meʻangāue ko ʻení ʻo liliu ʻetau polokalamá ʻi ha founga ʻoku leleí, pehē foki ki he kau ako ʻa ia ʻoku ou houngaʻia aí. Pea ʻoku ou fie fakamālō lahi atu.

Brother Bert Whimpey: ʻOku ou ʻiloʻi ko Shadrack—ʻokú ne ʻi he ʻĒlia ʻAfilika Hihifó. Pea naʻe ʻi ai ha aʻusia ʻa Shadrack ʻi haʻane tokoniʻi ha tokotaha ako ke ne maʻu e faʻahinga aʻusia ko iá ʻi he loki akó. ʻOku ou tui ko Shadrack, ʻi hoʻo vahevahé, te ke fie vahevahe nai ia mo kitautolu hono kotoa?

Brother Shadrack Bentum: ʻIo, mālō Brother Bert. Ko ha tokotaha ako ʻi heʻeku kalasí naʻe matahū ʻaupito pea naʻe ʻikai ke ne faʻa laukonga, ʻeke fehuʻi, pe tali e ngaahi fehuʻi he kalasí. Naʻe kiʻi fuofuoloa e hoko ʻa e meʻá ni, ka ne u toki fakaʻaongaʻi ha niʻihi ʻo e ngaahi tefitoʻi moʻoni ʻi he “ʻIlo e Hingoa, Tūkunga mo e Fiemaʻu Fakaako ʻo e Tokotaha Ako Takitaha” ʻaki ha fakamamafa ki he taukei “Vakaiʻi mo Fehuʻia e Ngaahi Manako ʻa e Kau Akó” ʻi he “Ngaahi Taukei Fakalakalaka Fakafaiakó.” Naʻá ku ʻiloʻi naʻe faʻa haʻu ha tokotaha ako ki he fale ʻinisitiutí ke ako ki he ngaahi tali-fehuʻi mo e sivi he akó. Ko ia ne u tokanga leva ki he kalasi naʻá ne ako ki aí, pea faʻa talanoa kiate ia fekauʻaki mo ʻene ngāue fakaakó. Naʻá ku ʻiloʻi leva naʻe ʻi ai foki mo hano kaungāmeʻa lelei ʻi heʻeku kalasí. Pea naʻá ku faʻa vahe leva kinaua ke na ʻi ha kulupu tatau pē lolotonga e ngaahi ʻekitivitī fakakulupú, ʻa ia ne u faʻa fakaʻaongaʻi koeʻuhí ko ia. Naʻe kamata māmālie ke ne laukonga ʻi he kalasí, tali e ngaahi fehuʻí mo vahevahe ha ngaahi aʻusia. ʻI haʻane fakamatala ʻe taha naʻá ne pehē ai—naʻá ne faʻa matahū ʻi he kalasí, ka ko e taimi ní ʻokú ne ongoʻi loto-toʻa ange. Pea ko e taimi ní ʻokú ne fakaʻaliʻali e ngaahi ngāue fakakulupú ʻi he kalasí maʻá e toenga ʻo ʻene kulupú, pea te ne kau maʻu pē ʻi he niʻihi ʻoku vave mai ki he kalasí. Kuo fakaʻau ke lelei ange ʻa ʻene ngaahi aʻusia fakaakó kiate ia.

Sister Scott: ʻOku ou tui ʻoku tau hoko mai leva ki ha fehuʻi meia Brother Douglas Franco. ʻOkú ne kau mai mei heʻetau vāhenga Tokelau-hihifo ʻo ʻAmelika Tongá, pe te tau fakaafeʻi ʻa Brother Franco ke ne fai ʻene fehuʻí he taimí ni.

Brother Douglas Franco: Mālō ʻaupito. Mālō hoʻomou lelei. Ko ʻeku fehuʻí ʻoku felāveʻi ia mo e fatongia ʻo e faiakó, pea mo e aʻusia ʻa e tokotaha akó. ʻE founga fēfē haʻatau ʻiloʻi lelei ange mo fakapapauʻi ko e meʻa ʻoku tau fai ʻi he kalasí ʻoku tokoni ia ki he tokotaha akó ke ne maʻu ʻa e ngaahi aʻusia ʻo e fakauluí, kaungatonú mo e kau maí? Hangē ko ʻení, ko ha kalasi ʻoku tau akoʻi ai e fakatefito ʻia Kalaisí ʻe ala tokoni ia ki he fakauluí, ka ʻi he taimi tatau pē ko e faiako ʻaki e laumālié ʻe toe tokoni foki mo ia ki he fakauluí. ʻE founga fēfē leva haʻatau fakapapauʻi ʻeni kae lava ke tokoni ki heʻetau kau faiakó, ʻi he taimi ʻoku nau maʻu ai e faʻahinga fehuʻi ko ʻení, pe ʻoku nau loto ke fakatupulaki ha niʻihi ʻo e ngaahi tefitoʻi moʻoni ko ʻení?

Brother Willard: Brother Franco, talamai e feituʻu ʻokú ke faiako aí. ʻOkú ke ʻi fē?

Brother Franco:Mālō ʻaupito. ʻOku ou faiako ʻi he ʻInisitiuti ʻo Bolivia—Cochabamba, Bolivia.

Brother Willard: Lelei ʻaupito Brother Franco. ʻOku mau fiefia ke tau kau fakataha he ʻahó ni. Brother Franco, ʻoku ou mahalo kuó ke ʻosi lavameʻa ʻi hono ʻiloʻi ko e ngaahi aʻusia fakaului ko iá ʻoku lolotonga hoko ia ʻi hoʻo kalasí. Te ke lava nai ʻo fakakaukau ki ha taimi naʻá ke ongoʻi ai e Laumālie Māʻoniʻoní ʻokú ne akoʻi atu ko e ngaahi aʻusia fakaului ko iá naʻe hoko ia ʻi hoʻo kalasí?

Brother Franco:ʻIo. ʻOku ou tui ko e taimi ʻe niʻihi ʻoku fakamatala e kau akó—ʻi he kalasí pe ʻi he tuku ʻa e kalasí. Ko e taimi ʻe niʻihi ʻoku nau tohi mai ʻi he WhatsApp, ʻo nau pehē mai, “Brother Franco, mālō e faiako. Ne u ongoʻi ne ueʻi au ke u fai ʻeni.” Ko e niʻihi kehe ʻi he kalasí, ʻoku ou sio ʻoku nau tohitohi, naʻa mo e taimi ʻoku ʻikai ke u fakahinohino ange ai ke nau tohi ha meʻa ʻi he tohinoa akó. ʻOku nau kei tohitohi pē. Pea ʻoku ʻilonga mei heʻenau ʻulungāngá ʻoku nau ongoʻi eni. ʻOku ou tui ko e meʻa ʻeni ke u lave ki aí.

Brother Willard:ʻOku sai ʻaupito ia. ʻOku fakamanatu mai ai ʻa e foʻi lea ʻe tolu naʻe akoʻi mai ʻe ʻEletā Bednar ʻi he ngaahi taʻu kuohilí fekauʻaki mo e ʻiloʻiló mo e vakavakaiʻí mo e fakafanongó. lolotonga ʻetau faiakó. 5 Kiate aú ko e uho ia ʻo e meʻa naʻá ke toki vahevahe maí. Kuó ke ʻiloʻi ha ngaahi meʻa pe vakavakai ki ha ngaahi meʻa ne hoko ʻi he lolotonga e kalasí pe ʻi he hili e kalasí. Pea koeʻuhí ko e ngaahi vakavakai ko iá, ʻoku hangē ʻoku akoʻi atu ʻe he Laumālie Māʻoniʻoní ha meʻa naʻe hoko he ʻahó ni ʻa ia naʻe mahuʻinga. Brother Franco, ko e hā ha meʻa te ke lava ʻo fai ke hokohoko atu hoʻo fakalahi e meʻa ko iá? Ko e hā ha meʻa te ke lava ʻo fai ke—kātaki, ʻoku ʻikai ke u ʻilo e foʻi leá. Ko e hā ha meʻa te ke fai ke fakatupulaki e faingamālie ke toutou hoko ai e meʻa ko iá ʻi hoʻo kalasí?

Brother Franco: Kuó u faʻa fakakaukau—ko hono moʻoní ʻoku lahi e ngaahi meʻá. Kuó u fakakaukau ki he ʻū meʻangāue faisiví. ʻOku ou tui ʻoku tokoni ia, ke siviʻi kita ʻe ha tokotaha kehe, ko ha kaungā-ngāue pe ko ha taha, ko ʻeku supavaisá, koeʻuhí ke u ongoʻi mo ʻilo e ngaahi meʻa ʻe fie maʻu ke u fakaleleiʻí. Ka ʻi he taimi tatau, ʻoku tokoni foki mo e meʻangāue faisivi ko ʻeni ʻoku ʻoange ki he kau akó—kuo mau faʻa fakaʻaongaʻi ia. Pea ʻoku fakaofo ke vakai ki he meʻa ʻoku nau ongoʻí, ko e meʻa ʻoku nau lea ʻakí, ʻi he kalasí—ko e ongo ʻoku nau maʻu ki he faiakó, ko e kalasí, pea mo e fatongia ʻoku tau fakahokó. ʻOku fakaofo ia. ʻOku tau sio ki he olá pea tau pehē, “ʻOiauē, ko e meʻa ʻeni ʻoku fie maʻu ke u fakaleleiʻí.” Pe ko e meʻa ʻeni ʻoku ou sai aí. ʻOku ou tui ʻe ala tokoni ʻa hono fakaʻaongaʻi ʻení, ka ʻi he taimi tatau, ʻi heʻeku lea pē kiate aú, mahalo ko ʻeku fai hoku lelei tahá pea hangē ko ia kuo mou lave ki aí, ke tataki ʻe he laumālié. Tokanga ki he meʻa ʻoku nau fiemaʻú, pea kapau ʻoku tokoniʻi kinautolu ʻe he meʻa ʻoku ou faí ke feau e ngaahi fiemaʻu ko iá.

Brother Willard:Brother Franco, mālō ʻaupito. ʻI hoʻo vahevahe ʻa e fakamoʻoni ko iá, ʻa e holi ko ia ke lelei angé, ne u ongoʻi ʻa e fakamoʻoniʻi mai ʻe he Laumālie Māʻoniʻoní kiate au ʻa e lahi e ʻofa ʻa e Tamai Hēvaní ʻiate koé, pea mo e kau faiako hangē ko koé ʻi he funga ʻo e māmaní. ʻI heʻetau fai hotau lelei tahá ke ʻofa ki he ʻOtuá, pea mo ʻofa ki Heʻene fānaú, te Ne tāpuekina kitautolu, pea te Ne fakahā mai ʻa e tuʻunga ʻoku tau ʻi ai ʻi he kalasi ko iá, pea te Ne fakahā mai ke tau ʻiloʻi pe ʻoku hoko nai ʻa e ngaahi aʻusia ko ia ʻo e fakauluí, kaungatonú mo e kau maí, ke tokoniʻi e toʻu tupú mo e kakai lalahi kei talavou kotoa ko ʻení ke nau haʻu ke ofi ange kia Sīsū Kalaisi. Ko ia ai Brother Franco, pea mo kimoutolu hono kotoa, fakamālō lahi atu koeʻuhí ko e toʻu tupu kotoa pē kuo mou faitāpuekiná. ʻOku ou houngaʻia ʻi hoʻo vahevahe ho aʻusiá.

Brother Franco:Mālō ʻaupito.

Sister Newbold: Brother Willard, Mālō ʻaupito. ʻOku ou saiʻia foki ʻi hoʻo vahevahé Brother Franco, pea ʻoku ou fakahaaʻi ʻeku houngaʻia mo e ʻofa kiate koe mo ʻetau kau faiakó hono kotoa. Naʻá ku fakakaukau foki mo au fekauʻaki mo ha ngaahi meʻa fekauʻaki mo e fakauluí, kaungatonú mo e kau maí. ʻOku ou tui ʻoku mahuʻinga ʻaupito. Kuo tokolahi ha kakai kuo nau kole mai ke fai ha ako ki he ngaahi meʻa ko iá, pea ke manatuʻi ko e ului ki he Fakamoʻui ko Sīsū Kalaisí pea mo ʻetau Tamai ʻi Hēvaní, kaungatonú mo e kau maí, ko e ngaahi ola ia ʻo e meʻa kuo tau fai ʻi he founga fakafaiakó. Ka kapau ʻoku ʻikai ke nau lava ʻo sio ki he founga ʻoku fenāpasi ai mo ʻenau moʻuí, ʻe faingataʻa ange leva ke nau maʻu ʻa e aʻusia ʻoku nau fie maʻú. Pea ko e Laumālie Māʻoniʻoní ʻa e taha ʻokú ne fai iá.

Sister Scott: Naʻe vahevahe mai ʻe Jamie Scott ha talanoa fakaʻofoʻofa. Sisitā Scott, te ke lava nai ʻo vahevahe mai ia he ʻahó ni?

Sisitā Jamie Scott: Te u saiʻia ke fai ia. ʻI heʻeku tokanga taha ki he faiako hangē ko Kalaisí, ʻoku ʻikai ke u nofotaha ʻi ha sīpinga pe founga pau, pea mo langa hake ʻa e tui kia Sīsū Kalaisí pea mo hoko ʻo tatau ange mo iá. ʻI ha ʻaho ʻe taha, lolotonga ʻeku faiakó, ne ongo mai kiate au ke u fehuʻi ki heʻeku kau akó, “Ko e hā e faʻahinga lēsoni ʻe tokoni kiate kimoutolu ke mou ofi ange ai ki he Fakamoʻuí”? Pea ʻi he kotoa ʻo ʻeku kalasi ʻe faá, naʻe talamai ai ko e mūsiká. Pea ne mau fakakaukau leva ke ʻai ha ʻaho ke mau ako ai fekauʻaki mo e Fakamoʻuí ʻo fakafou ʻi he mūsiká. Pea ʻe vahevahe ai ʻe he kau akó ha foʻi himi pe foʻi hiva—ko ha meʻa pē ʻoku tokoni kiate kinautolu ke nau ofi ange ai kia Sīsū Kalaisi. Pea ko ha niʻihi ʻiate kinautolu ne nau tā ha meʻalea. Ko ha niʻihi ne nau kole mai ke u tā ha foʻi hiva ʻi he sipiká. Ko ha niʻihi ne nau hiva. Pea naʻe lahi e ngaahi himi mo e hiva kehekehe. Pea ʻi he kamata pe ʻi he hili ʻa e hiva ne nau vahevahé, ne nau fakamatala mo vahevahe ʻenau fakamoʻoni ki hotau ʻEiki mo e Fakamoʻuí. Pea naʻe hoko moʻoni ia ko ha ʻaho ne ongoʻi ai ʻe he taha kotoa pē ʻa e Lamālié. Pea ko ha niʻihi ne nau vahevahe ha ngaahi aʻusia ne nau maʻu he feituʻu mo e taimi pē ko iá. Pea ko ha niʻihi ne ʻomi ʻe he laumālié ki heʻenau manatú ha foʻi moʻoni ne nau maʻu he kuohilí. Pea naʻe toe fakamoʻoniʻi ʻe he laumālié ʻa e moʻoni ko iá kiate kinautolu.

Pea naʻe ʻi ai ha talavou ʻe taha ne kau ki he seminelí ka naʻe ʻikai fie ʻalu ki ai. Pea naʻá ne hiki hono nimá peá ne pehē mai, “Kuo teʻeki ke u ongoʻi e Laumālie ʻi ha taʻu ʻeni ʻe fā. Pea ko e taimi ne tā ai ʻe Ben ʻa e himi ko iá”—pea ko e himí ko e “Oku Moʻui Hoku Huhuʻí,” ʻi heʻene vaioliní—naʻá ne pehē, “Ne u ongoʻi ʻa e Laumālié pea naʻe lelei ia.” Pea ko ia ʻoku ou fakamālō lahi ʻoku ʻafioʻi ʻe he ʻEikí ʻa e meʻa tonu ʻoku fie maʻu ʻe Heʻene kakai filí. ʻOku ou fakamālō ʻi heʻeku fakafanongo mo ʻeke e meʻa ʻoku nau fie maʻú, koeʻuhí ke lava ʻe he tangata makehe ko ʻení ʻo ongoʻi e ʻofa ʻa e Fakamoʻuí peá ne ʻiloʻi ko hai ia, pea ʻoku ʻofaʻi ia.

Sisitā Becky Scott: Mālō e vahevahe. Brother James, ʻokú ke hikinima.

Brother James: ʻOi, mālō. ʻOku ou fie tānaki atu ki he meʻa kuo aleaʻí. Kuo hoko e ngaahi aʻusia ko ʻení ko ha meʻa fakaofo ia kiate au fakafoʻituitui. Kuó u feinga ke fakaʻaongaʻi ʻa e ʻū meʻafuá, naunau siví, kuó u tufa ia ki he kau ako kotoa. Pea ʻoku ou ngāue ʻaki ia ʻi heʻeku kalasí, pea ko ha fakahā ia kiate au, hangē pē ko e meʻa ne akoʻi kiate au he ʻaho ní, ko e uho ʻo e meʻafua ko ʻení ke tokoniʻi kitautolu ke tau maʻu ha fakahā lahi ange ʻi he ngaahi ʻēlia ke tau fakalakalaka aí.

ʻOku ou fie lau atu pē ha taha ʻo e ngaahi meʻa lolotonga e savea ko ʻení, ʻa ia naʻe lea ʻaki ʻe ha taha ʻo ʻeku kau ako ʻi heʻeku kalasí fekauʻaki mo e meʻa mahuʻinga ʻi he ngaahi aʻusia ako ʻa e kalasí. ʻI he hili e saveá—pea ne u kei vakaiʻi ia ʻo fakatatau mo e ʻū naunau kuo tānakí. Pea ne u sio ai ki ha fakamatala mei he taha ʻo e ngaahi fehuʻi naʻe tali ʻe he tokotaha akó. Pea naʻe pehē ʻe he tokotaha akó, “Kuo kaungatonu ʻa e kalasí kiate au he ʻoku tokoni ʻa e faiakó ke u fakafelāveʻi mo e ngaahi tefito ʻo e ongoongoleleí kuó u akó, ʻa ia ʻoku fakafoʻituitui ki heʻeku moʻuí.” Pea ko e tokotaha hokó foki naʻá ne talanoa fekauʻaki mo e meʻa ʻe lava ke u fai ke tokoniʻi ia ke ne fakalakalaká. Naʻá ne pehē, “ʻOku ou loto ke fakakau au ʻe heʻeku faiakó ʻi he ngaahi fealeaʻaki fakakalasí pea mo ʻeke foki ha ngaahi fehuʻi.”

ʻA ia ko e ngaahi meʻa ʻeni ʻoku angamaheni he ʻikai ke u lava pea ʻi hono siviʻi e ʻū naunau ko ʻení lolotonga hono siviʻi au ʻe heʻeku kau akó, ko ʻeku supavaisá, pea mo ʻeku fakafuofuaʻi pē aú, ʻokú ne fakaʻā ai au ke u ʻiloʻi e ngaahi meʻa ʻoku fie maʻu ke u fakalakalaka aí. Pea te u pehē ko e ngaahi taukei mo e ngāue ʻe 25 ko ʻení ʻoku lelei ia, mātuʻaki faingofua ke fakaʻaongaʻi lolotonga hono fakahoko e lēsoní. Mālō ʻaupito.

Brother Wilkins:ʻOku ou fie vahevahe pē ha kiʻi aʻusia nounou ne akoʻi mai ai ʻa e mālohi ʻo hono fakatahaʻi ha fakatefito ʻi he taumuʻá pea mo e fakatefito ʻi he ngaahi taukeí. ʻI ha ʻaho ʻe taha he kalasí, ne mau fepōtalanoaʻaki ai fekauʻaki mo e fakatomalá ʻa ia ne fakatefito ʻia Kalaisi. Pea naʻe ʻikai ko e fakatomala pē koeʻuhí ko ha ʻulungaanga, ka ko e tefitoʻi moʻoni ko ʻeni te tau lava ke hū kia Kalaisi ʻo kole kiate Ia ke Ne fakamālohia hotau vaivaí. Pea naʻá ku fakakaukau foki ki ha niʻihi ʻo e taukei ko ʻeni mei he naunau ki he akoʻí. Pea ʻi he lolotonga ko ia ʻeku siofi e fealeaʻaki ʻa e kau akó, ne u sio ki ha finemui, naʻá ku tokanga taha kiate ia koeʻuhí ko e taukei ko ʻení. Naʻá ku feinga ke sio hangatonu ki he kanoʻimata ʻo ha taha pea ʻeke ha fehuʻi vakaiʻi. Pea naʻá ku maʻu teputepu atu ʻene holoholoʻi hono matá. Ko ia ne u ongoʻi ke fai ha fehuʻi vakaiʻi peá u pehē ange, “Nikki, te ke vahevahe mai e meʻa ne akoʻi atu he laumālié?” Pea naʻe vahevahe mai ʻe he finemui ko ʻení ʻa e meʻa kotoa pē ne tukulotoʻi ʻi hono lotó mo e fakakaukaú peá ne tangi mo pehē kuó ne maʻu e tali ki ha lotu taʻu ʻe nima, ʻa ia naʻá ne faifeinga ke fakatomala ka kuo teʻeki pē ke ne kole ki he ʻEikí ke liliu hono lotó.

Pea ʻi heʻeku tokanga taha ki he taumuʻá ʻi he kotoa e kalasí, ʻa e fepōtalanoaʻaki naʻe fakatefito ʻia Kalaisí, naʻe lelei ia. Ka koeʻuhí ko ʻeku tokanga taha ko ʻeni ki ha taukeí, naʻá ku fiefia lahi ʻi heʻeku tokanga ki he ngaahi taukei ke ʻeke ha fehuʻi vakaiʻí, ke sio hangatonu ki he fofonga ʻo e kakaí. He koeʻuhí naʻe fie maʻu ha aʻusia naʻe lelei ʻaupito, ke ʻamanaki ki ha aʻusia naʻe liliu-moʻui. Pea kiate aú, ʻoku hoko leva ia ke ne fai ha liliu mahuʻinga ki he ʻuhinga ʻoku hoko ai e taumuʻá ko e feituʻu ke kamata mei aí, ka ʻoku hoko e tokanga taha ki he ngaahi taukeí ke tau lava leva ai ʻo tokoniʻi e taumuʻa ko iá ke toe loloto ange.

Sisitā Becky Scott:Mālō Brother Wilkins. Ko e fetuʻutaki ko ia ʻa e tangatá ʻo e sio hangatonu ki he kanoʻimata ʻo ha tahá, ʻoku fakaafeʻi ai kinautolu ke nau kau fakataha mo koe pea mo fakahoko ha aʻusia fakataautaha mo koe. Ko ha fakatātā fakaʻofoʻofa ia. Brother Mark Espidita.

Brother Mark Espidita: Naʻá ku kamata fakaʻaongaʻi ʻa e naunau ne ʻomi kiate kimautolú ʻi he māhina ʻe ua kimuʻá nai ki heʻeku akoʻi e kau kouʻōtineita foʻoú ʻi he Canvas. Pea naʻá ku fakafehoanaki ki he founga ne fakafeangai ai e kau faiakó ki he ngaahi meʻa ne u vahevahe ʻi heʻeku ngaahi akoʻi he kuohilí, ʻo fakaʻaongaʻi ʻa e Tohi Tuʻutuʻuni motuʻa ki hono Akoʻi mo Ako ʻo e Ongoongoleleí. Pea naʻe ʻikai ke loko lahi ha fealeaʻaki ʻi heʻemau palakipoe fealēleaʻakí. Pea kimui maí, ʻi heʻeku kamata ke fakaʻaongaʻi e ngaahi tefito ko eni ʻi he tohi tuʻutuʻuni foʻoú, naʻá ku fakatokangaʻi ne longomoʻui mai e kau faiakó, naʻa nau vahevahe tauʻatāina ʻenau ngaahi aʻusiá.

ʻOku ou fie vahevahe pē ha taha ʻo e ngaahi fakamatalá—ko ha taha pē ʻo ʻeku kau faiakó. Ko ha ako ʻeni ne u fai ʻi he ngaahi uike siʻi kuohilí. Pea ʻoku fekauʻaki ʻeni mo e lotua e hingoa ʻo kinautolu ʻokú ke akoʻí. Pea ne u maʻu ai ha ngaahi fakamatala lelei mo mālie. Pea ko e taha e ngaahi meʻa ne lea ʻaki ʻe ha taha ʻo e kau faiakó, te u lau atu pē ʻene fakamatalá. ʻOku pehē heni: “Ko ha fakamanatu lelei ʻeni ki he kau faiakó, ʻoku ʻi ai ha ngaahi taimi ʻoku tau vēkeveke ai ke akoʻi e kau akó pea mo tuku ke nau ongoʻi e laumālié ʻi he kalasí ʻo fakafou ʻi heʻetau ngaahi teuteú. Kaekehe, ka ko e meʻa ʻoku mahuʻinga tahá ko e founga ʻe lava ke fakafenāpasi ai e lēsoní ke fakatatau ki heʻenau ngaahi fiemaʻú. ʻOku fie maʻu ʻe he kau akó ha pōpoaki ʻoku kaungatonu kiate kinautolú. Ko e ʻuhinga ia ʻoku hoko ai ʻa hono lotua fakafoʻituitui kinautolú ko ha meʻa ke ne fai ha liliu ʻi he taimi ʻo e teuteu e lēsoni maʻanautolú. ʻOkú ne ʻomi ai ha faingamālie ʻa ia ʻe lava ai ʻe he laumālié ke ne fakahinohinoʻi kitautolu ke tau lea mo akoʻi.” Naʻe ʻikai ke u ʻilo ʻe hoko ia ko ha meʻa ke ne fai ha liliu lahi ʻiate kinautolu. Ko ia ʻoku ou tui ko e ʻū naunau hení ʻoku tokoni lahi ia ki heʻetau kau faiakó. Ko ia pē.

Sister Scott: Brother Kevin Brown, te ke fie vahevahe mai?

Brother Kevin Brown: Naʻe ongo mālohi kiate au pea ʻoku ou houngaʻia ʻaupito ʻi he founga ʻo e fakahaá naʻá ne ʻākilotoa ʻa e ako ko ʻení pea mo e ʻū meʻangāue kotoa ko ʻeni kuo foaki maí. Ke ʻilo, naʻá ku hiki hifo ʻi heʻeku noutí, Kapau te u ʻiloʻi ha meʻa, ʻo ʻamanaki pē ʻe fakafou ia ʻi he Laumālie Māʻoniʻoní, kae tautautefito ki he meʻa kuó u ako ʻo fakafou ʻi he Laumālie Māʻoniʻoní, ko e hā hono vave taha ʻo ʻeku ngāué mo e liliú pe fakaʻaongaʻi iá? Naʻe pehē ʻe ha taha kimuʻa ko e Laumālie Māʻoniʻoní ʻokú Ne fokotuʻu ʻa e kaungatonú maʻa ʻetau kau akó. Ka kuó u ʻiloʻi he ʻahó ni, ko e Laumālie Māʻoniʻoní foki ʻokú Ne fokotuʻu ʻa e kaungatonú maʻá e faiakó. ʻA ia ko e meʻa te u ako ʻi he laumālié ke fakahoko pe fakaʻaongaʻí, ʻoku totonu ke u fai ia he taimi pē ko iá. Pea naʻe ongo mālohi kiate au ko e taimi te tau fai ai iá, ʻe hoko ha ngaahi mana ʻi he loki akó. Pea ʻe lava ke fakamoʻoni ki ai ʻa e kau faiakó.

Sisitā Scott: Fakamālō lahi atu ʻi hono vahevahe mai e fakamatala ko iá. Ko e tokotaha eni ʻoku hiki hono nimá. Brother Castro, ʻoku ai ha meʻa ʻokú ke fie vahevahe?

Brother Castro:ʻIo Sisitā Scott, mālō. Naʻá ku fakakaukau, ne u manatuʻi ha fakakaukau pe ko ha akonaki ʻa ʻEletā David A. Bednar. Naʻá ne pehē, “Ko e meʻa kehe ke ʻiloʻi ne hāʻele mai ʻa Sīsū Kalaisi ki māmani ke pekia maʻatautolu. Ko e konga mahuʻinga ia mo e fakavaʻe ʻo e tokāteline ʻo Kalaisí. Ka ʻoku toe fie maʻu foki ke tau fakahoungaʻi e finangalo ʻo e ʻEikí, fakafou ʻi Heʻene Fakaleleí pea ʻi he ivi ʻo e Laumālie Māʻoniʻoní, ke nofoʻiaʻiate kitautolu—ʻo ʻikai ngata pē ke tataki kitautolu kae toe fakamālohia foki kitautolu.” 6 Pea ko e meʻa ia ne u ongoʻi he ʻaho ní, ʻoku finangalo moʻoni ʻa e ʻEikí ke tokoniʻi kitautolu ʻi he ngāue maʻongoʻonga ko ʻení. Pea te tau lava ʻo tokoniʻi ʻetau toʻu tupú, te tau lava ʻo tokoni ki heʻetau kau faiako kuo uiuiʻí ke nau maʻu e ongo tatau.

Sisitā Becky Scott:Mālō ʻaupito Brother Castro. Fakamālō atu ki he tokotaha kotoa pē kuo kau mai he ʻaho ní. Kuo tau fanongoa ha ngaahi fakamoʻoni mālie ki he founga ke fakaʻaongaʻi ai e ngaahi meʻa kuo tau aleaʻi he ʻaho ní ʻi ha founga ʻoku matuʻaki fakafoʻituituí. ʻOku ou fie tānaki atu ʻeku fakamoʻoní. ʻOku ou ʻilo ko e ngāue ʻeni ʻa e ʻEikí pea ʻoku ou ʻiloʻi ʻokú Ne hōifua mai ki heʻetau fakalakalaka fakatāutahá, pea mo ʻetau malava ke fakafehokotaki mo e toʻu tupu pea mo e kau taautaha ʻoku tau akoʻí. ʻOku ou ʻilo te Ne tokoniʻi kitautolu kotoa ʻi heʻetau ngāue ʻaki e ngaahi meʻangāue kehekehe kotoa ko ʻeni kuo tau lau ki ai ʻe ala tokoni atú; ʻe fakahā atu ʻe Kalaisi mo e Laumālie Māʻoniʻoní ʻa e meʻa ke ke fakaleleiʻí; pea ko e meʻa ko ia ʻe fiemaʻu ke ke fakaleleiʻí hangē ko ia kuo fakahā mai ʻi heʻetau ngaahi talanoa he ʻaho ní, ko e meʻa tonu pē ia ne fie maʻu ʻe he tokotaha ko iá ke ne fanongoá. Pea ʻe fakafou ʻiate koe, ʻa ʻenau malava ke haʻu kia Kalaisí. ʻOku ou fakamoʻoni ki he ngaahi meʻa ko ‘ení, ‘i he huafa ‘o Sīsū Kalaisí, ‘ēmeni.

Paaki