Te Onimaki Tiaki te Kamanennanti, ma man te Rinerine

Iroun Unimwaane Neil L. Andersen

Man te Kooram n Abotoro n te Tengaun ma Uoman

Onimakinan Iesu Kristo bon te bwai n tangira ae e roko ngkai ti rineia ni kakoaua ao ngkai ti ukeuke n taua ni kamatoaa.

E a kaman kinai korakoran ao kabwakan aia onimaki aomata ake irarikin te Uea. E taku nakon temanna, ma te aki nanokokoraki, “E ababaki am onimaki.”¹ E taku ma te nanokawaki nakon are temanna, “Ngkami aika a karako ami onimaki.”² E titirakiniia tabeman, “A nga ami onimaki?”³ Ao Iesu e taku nakoia ake a iria, “I tuai n nora te onimaki ae ai abakin aei [irouia Iteraera].”⁴

I titirakinai i bon i rou, “E kanga te Tia Kamaiu n noora au onimaki?” Ao n te tairiki aei ao I titirakiniko, “E kanga te Tia Kamaiu n noora am onimaki?”

Onimakinan te Uea Iesu Kristo bon tiaki te bwai ae bebete, ma ni beibeti n te ang. E aki manennanti n roko te onimaki ke n tiku bwa ara bwai. Ai aron, ae e taekinaki ni koroboki aika tabu, “bon te aki nanokokoraki nakon baika a kantaningaki …, are kakoauani baika a aki noraki.”⁵ Te Onimaki te bwai ae oota, ao te oota anne e ootanako.⁶ Te Onimaki inanon Iesu Kristo bon te bwai n tangira ae e roko mai karawa⁷ ngkana ti itiaki raoi ma n toua mwina ao ni kawakinna raoi. E kona ni korakora ke ni mamara am onimaki. Te Onimaki bon boton te mwaaka, ae e kakawaki tiaki tii n te maiu aei, ma i nanon waakin maiura i tinanikun te roki.⁸ N ana akoi Kristo, ao ti na kamaiuaki n ara onimaki nArana.⁹ Mwaitin am onimaki n taai aika a na roko bon tiaki man reken am tai, ma man te rinerine.

Ana onimaki te Kairake mai Brazil

I kaitibo ma Aroldo Cavalcante n te namwakaina ae e nako i Brazil. E bwabetitoaki ngke 21 ana ririki, te moan aomata n ana utu ni kaina te Ekaretia. E rikirake ni korakora ana onimaki teuaei ngaia are e a kakatauraoia nakon te mwakuri ni mitinare. Te kananokawaki, bwa tinan Aroldo e kuneaki aorakina ae te kaentia. Teniua te namwakaina imwiina, ti tabeua boong imwain matena, e taetae nakon Aroldo n tabeaiangana ae moan te korakora: Akea ana utu ae e na buokia. Aroldo e na taraa n ae e na tabeakiniia mwanena aika uarereke riki ao tarina ae uarereke naba. E nanokawaki ma e karaoa ana berita aei nakon tinana imwain matena.

E mwakuri n te bangke n te ngaina, ao n te bong e nakon te kura ae e rietata. E teimatoa ni kawakin ana berita ni bwabetito, ma ai akea ana kantaninga nakon karaoan ana mwakuri ni mitinare. Te wewete nakoina bon tararuan ana utu.

Namwakaina i mwina ngke e tabe Aroldo ni katauraoa ana taetae nakon ana toa te Uea, ao e wareki ana taeka Tamuera nakon te Uea ae Tauro ni boaia: “N ongotaeka,” e wareware, “e raoiroi riki [nakon] te karea.”¹⁰ E butimwaea aei Aroldo ma te kuba ao te ingainga bwa e riai n ongotaeka nakon ana wewete te burabeti ibukin karaoan te mwakuri ni Mitinare. E aki muutiakin kaangaanga ake i mwaina ma e waaki ni karaoa te mwakuri ae e raoiroi ibukin korakoran ana onimaki.

E kakawakin mwanen Brazil cruzeiro are e kona. Ngke 23 ana ririki, ao e a roko te wewete nakoina ibukin te mwakuri ni mitinare. E tuanga tarina te mwaiti ae e na butia ni katoa namwakaina man ana akaunti ibukin te utu. E bon aki tau naba ana mwane Aroldo ibukin mwanenakin mwanangana ni mitinare ao boon maiuia tarina ma mwanena, ma man te onimaki e bon rin naba n te MTC. Teuana te wiiki imwiina ao e a karekea ana moan kakabwaia man aika a mwaiti. Te bangke are e kamwakura Unimwaane Cavalcante e a kataboroa te mwane nakoina ngkai e nang aki mwakuri. Te kakai aei, ao tabeua riki, e karekea te mwaiti ni mwane ae e kainnanoia ibukin ana mition ao ibukiia ana utu ngkana e a kitaniia.

Uabwi te ririki imwiina, te Tari Cavalcante e a riki bwa te Beretitenti n te Titeiki i Recife Brazil Boa Viagem. E ururing rikaaki, man taekin kanoan boong akekei, “Ngke I kataia ni maiuakina te etieti, I namakina ana tangira ao ana kairiri au Tia Kamaiu. E rangi ni buoka rikiraken au onimaki, ni kaitarai kaangaanga aika a mwaiti.”¹¹ E aki manennanti n reke ana onimaki Aroldo, ma man ana rinerine.

A rawata mwaane ao aine n aaro ni Kiritian aika a nene onimakinan te Uea Iesu Kristo irouia, ao ma te karinerine ao ti karineia.

E Aikoa Tei i Nuuka

Ma taari, ti a tia n anganaki ae mwaiti riki; te nakoanibonga mai iroun te Atua, te mwaaka are e kaokia te Atua nako aon te aba irouia anera. Te bwai aei e karaoiko bwa ko na kaokoro. Ko a kona n tei i bon iroum ni kaitarai kaangaanga. E na rikirake am onimaki tiaki n te manennanti, ma man am rinerine.

A na kanga aron maiura aika ti maiuakin ni kona ni karakai ke ni kakerikaaki ara onimaki. Te tataro, te ongotaeka, te kokoaua, itiakin iango ma mwakuri, te aki bangaomata a karikirakei ara onimaki. N akean aikai, ao e na mauna ara onimaki. Bukin tera e taetae te Tia Kamakiu nakon Betero, “I tataro ibukim, ba e na aki toki am onimaki”?¹² Ibukina bwa iai te kairiribai are e na kairiira nakon kamaunakin ara onimaki! Ko riai ni kabanea am kona ni kawakina am onimaki.

Titiraki Aika Koaua

Kaekaan titiraki aika a koaua e rangi ni kakawaki ibukin karikirakean te onimaki, ao ti kabonganai wanawanara ao ara namakin. E taku te Uea, “N na bon tuangko n am iango ao inanom.”¹³ A aki kona n roko kaekaan titiraki ni kabane n te tai ae e waekoa, ma a bon kona ni karekeaki rinanon te kamatebwai mwaaka ao n ukoukoran kaekaia mai iroun te Atua. Kabonganaan ara iango ni kakeai nanora a bon aki karekei kaeka aika a raonaki n te tamnei. “Akea temanna ae atai bwain nanon te Atua, ma tii [rinanon] Tamnein te Atua.”¹⁴ Ao e na buokiira, E berita nakoira Iesu “te tia Buobuoki temanna” ao n Atongnga “bwa Tamnein te onimaki.”¹⁵

E aki kairoroa te kaeka nakon titiraki te onimaki. Riki, te onimaki e ukoukora te koaua ao te ninikoria ni waaki nako, e ngae ngke ti kakoaua n tabetai, “Bon akea te bwai ae I ataia, ma iai teutana ataakin ae N na reita kawain te abotoro.”¹⁶

Karinan te nanokokoraki iroun temanna, ae aanaki ni kaeka mai irouia taan aki onimaki, e na bon kamemerea ana onimaki temanna iroun Iesu Kristo ao Kaokan bwaai.¹⁷ “Ao te aomata ae bon te aro n aomata e aki kaki i nanona bwaai ake ana bwai Tamnein te Atua: bwa e taku bwa te nanobaba.”¹⁸

Te katooto, titiraki ake a kaineti ma te Burabeti Iotebwa Timiti a bon aki boou. A bon bane ni bakarerea te burabeti ibukin aia tiribure ngke e moan waakinaki te mwakuri aei. Nakoia taan onimaki, ake rabakauia man te kauabwi ma teuana n tienture, a mimiakin mwakuri ma koroboki ibukin te Burabeti Iotewa Timiti e kaan 200 te ririki n nako, kariaia bwa N na tibwa te reirei aei: Ibukin ngkai, tai tiriburea te Tari Iotebwa Timiti! N te bong ae e na roko, ko na karekei aika a raka iaon 100 te tai rongorongo man ukeuke ake a ikotaki ni boong aikai, ao e na roko man ataakin iroura Tamara are i Karawa.¹⁹ Iangoi maiun ni kabane Iotebwa Timiti—bungiakina ni kainnano ao ana reirei ae uarereke, e raira ana Boki Moomon n te tai ae kee iaan 90 te bong.²⁰ Tebwina tengaa mwaane ao aine aika a kokoaua, a kamoamoa reken Kaokan bwaai. Ngke 38 ana ririki, Iotebwa e kabaea ana koaua ma raraana. I kakoaua bwa Iotewa Timiti bon ana Burabeti te Atua. Kakoaua aio ao raraoma riki, ni bwaai tabeua!

Bwaintangira Ake a Karikirakea Ara Onimaki

Iai ara B’aibara ao Ana Booki Moomon, ae a kakoaua bwa Iesu bon te Kristo, bon Natin te Atua. I taua i nanon baiu ana moan Boki Moomon n te taetae ni Buranti, ae e rairaki ma ni boretiaki iroun John Taylor, ngke e waakina ana mwakuri i Buranti n te ririki 1852. Tabeua ke bon ni kabane ana Boki Moomon ngkai ai tebubua tebwina taetae aika a kakaokoro ni kabuta te aonaaba. E anga te kakoaua n tamnei ao n rabwata ibukin te oi ni koaua ibukin Kaokan bwaai. Nningai am kabanea n tai ni wareka Ana Boki Moomon mai moana ni karokoa tokina? Warekia riki. E na karikirakea am onimaki.²¹

Ana bwai n tangira naba te Atua teuana ae e kakorakorai ara onimaki bon ana kairiri te Moan Beretitentii n te Kooram n te Tengaun ma Uoman. N te bong aei ao ti kamatoaia teniman te Tengaun ma Uoman aika a boou, ao I a butimwaaia Unimwaane Rasband, Unimwaane Stevenson, ao Unimwaane Renlund nakon te kamronron ni Kooram n te Tengaun ma Uoman ae tabu. E taku Bauro:

“E [weteia] abotoro; ao … burabeti; …

“Ibukin karaoiroaia ake a itiaki … :

“Ba rokora ni … kabaneira … n te onimaki, ao … ibukin atakin Natin te Atua … :

“… N aki manga … katiotioaki ao ni kama’eieiaki, n te angi nako ae te reirei nako, ni… mamanaki [irouia aomata] ma ni kairaki n te nanowanawana nakon te kamaneaki are te burebureaki.”²²

Ana kairiiri te Moan Beretitentii ao te Tengaun ma Uoman a buoka katanakin ara onimaki.

E ngae ngke e uarereke moan waakin am onimaki, ma n am rinerine aika raraoi a uota mwiokoan te Atua, ao ni karikirakea am onimaki. E boni ngae ngke e kaangaanga te maiu n rabwata a kaaitarako, ana katikitiki te riaboro ae e mwamwakuri rinanon te roo ni uaiakina kamaunaan am onimaki, waaki nako. Ma ngkana ko teimatoa ni karaoi rinerine aika a raraoi, n onimakina te Atua, ao n Iriira Natina, te Uea e na karikirakea ootam ao rabakaum, ao e na rau am onimaki ao n aki mwainging. Beretitenti Thomas S. E taku Monson: “Tai maaku. … E oota taai aika a na roko n ai aron ami onimaki.”²³

Porter, Zane, ao Max Openshaw

Aia onimaki ataeinimwane n te Ekaretia aei e rangi ni kamimi!

N Tuun 12 n te ririki aei, I karekea au meeri ae I tuangaki iai bwa te bitiobi man te uoote i Utah, buuna, ao natiia aika uoman a mate man te kabuanibwai are e riki nakon te wanikiba. Bitiobi Mark Openshaw e kakiba te wanikiba are e kitana te marae ni wanikiba ae euarereke, ngke e a karina naba ni bua itina ao ni kurati ma te aba. Bitiobi Openshaw, buuna, Amy, ao natiia Tanner ao Ellie a bane ni mate n te kabuanibwai aei. Ma te kakai ae e riki nakon natiia te mwaane, ae Max, nimaua ana ririki e kibarake man ana kain tekateka n te wanikiba, e maiu ma a mwaotorikiriki riina.

I ongo bwa natiia ae Unimwaane Porter Openshaw e karaoa ana mwakuri ni Mitinare i Matiare n te Matiare Mition ao natiia te mwaane ae te 17 ana ririki, Zane, e ira ana kaibibiti te reirei ibukin katein aaba i Tiaman.

I tarebonia Unimwaane Openshaw mai aon te aba ae Kiritimati. E ngae ngke e kubanrou n te rongorongo ae karina ni mateia tinana, tamana, tarina ao mwanena, e waekoa n oki ana tabeaianga Openshaw nakoia tarina uoman ake a uarereke riki.

N tokina ao bon Unimwaane Openshaw ma tarina ae Zane aika a baireia bwa a na kona n ibuobuoki tabeman n aia auti ao Porter e na tiku ni kabanea ana mition. A ataia bwa arei ae a tangiria aia karo.

Ngke I taetae ma Openshaw, I namakina rawawatana ao korakoran ana onimaki naba. “Iai mwiokoau,” e tuangai, “ao I ataia n akea te nanokokoraki bwa N na manga bon nooria riki au utu. … Korakoran kataakira e reke n taai nako iroun … ara Uea, Iesu Kristo. … E teretere raoi ni mwakan bain te Atua n ibuobuoki [nakoiu] ao tariu n rinanoan te kakawenako [aio] ae e rangi n rarawata.”²⁴

Au moan tai ni kaitibo ma Zane n te taunimate. Ngke I tabe n taratarai bwaoki ni mate aika aua aika i matara n te umwantabu I mimi n ana onimaki te ataei ae 17 ana ririki ni maiu ngke e anga ana taeka nakoia aomata. “N te bong aei,” e taku, “ti a botaki ma te nanorinano ma rawawatan nanora, n uringa maiuia tinau, tamau, Tanner ao Ellie. … Ti a tia ni kaai ni kakaraki, ni kaai n tang, ni kaai n ururing, ni kaai n namakina ana kakabwaia te Atua ma inanon baina. …

“Tebongina imwiin ongou rongorongon te kabuanibwai, I kunea te reta mai iroun tinau n au baeki. N ana reta e kangai: ‘Zane, uringnga bwa antai ngkoe ao ko roko mai ia. Ti na tataro ibukim ao n ururingko.’ Bon akea riki kabanean taeka ae ai aron aei mai iroun tinau. I ataia ae tinau, ai uana naba ma Tanner, Ellie, ao tamau a … tataro ibukia [tariu ao] ngai. I ataia bwa … a tataro bwa N na uringa bwa antai Ngai … ibukina bwa Ngai, n ai arom, bon natin te Atua, ao E kanakomaiai nako ikai. I kakoaua [bwa] … e ngae ngke ti namakina te maroa, ma e bon aki kona ni kakeaira te Atua.”²⁵

Raoraou aika tangiraki, e aki moan reke ami onimaki ngke kam bungiaki, ao n toki n te mate. Te Onimaki bon te rinerine. Kakorakora am onimaki, ao maiuakin ana taeka te Tia Kamaiu aika kariaiakaki: “E ababaki am onimaki.” Ngkana ko karaoa aei, I bertia nakoim bwa am onimaki, rinanon ana akoi Iesu Kristo, e na kariaia teim n te bong teuana ma te koraki ake ko tangiria, a rangi n itiaki i matan te Atua, n aran Iesu Kristo, amen.

Bwaai aika a na taraaki

1. Mataio 15:28.

2. Mataio 6:30.

3. Ruka 8:25.

4. Mataio 8:10.

5. Ebera 11:1.

6. Taraa Aramwa 32:35.

7. Taraa L. Whitney Clayton, “Choose to Believe,” Ensign ke Riaona, Meei 2015, 36–39.

8. Taraa Lectures on Faith (1985), 3.

9. Taraa I-Ebeto 2:8.

10. 1 Tamuera 15:22.

11. Te marooro ae onoti ma Aroldo Cavalcante, Aokati. 29, 2015, Salvador, Brazil, n raonaki ma te imeeri are e bonginaki n Aokati. 31, 2015. E mwaiti riki rongorongon katabean Aroldo Cavalcante iroun tinana bwa e na tararuaia tarina ma mwanena. N ririki ake imwiin maten tinana, e kona ni weteia tarina ao mwanena bwa “natina.” Inanon ana tai ni mitinare, ana reta ao ana tareboon n te Kiritimati ao n aia Bong Tiina n tabetai a kaineti nakon aia kaangaanga n tatabemaniia kain ana utu. Rinanon anganano aika korakora imwiin ana mitinare, Aroldo e katabea ni mwanena aia reirei ao nakoia ni mitinare tarina. Aroldo e tataninga ni karokoa a bane ni mare tarina ao mwanena imwain ae e mare n ana ririki ae 32. A tiku n riki bwa te utu ae a rangi n itangitangiri.

12. Ruka 22:32.

13. Reirei ao Berita aika Tabu 8:2.

14. 1 I-Korinto 2:11.

15. Ioane 14:16–17.

16. Taraa Adam Kotter, “When Doubts and Questions Arise,” Ensign, Maati. 2015, 37–39; Riaona, Maati. 2015, 39–41.

17. Unimwaane Neal A. Maxwell e taku n te taina: “Tabeman a kamatebwaia te Ekaretaia tii man mataia taan mwamwana te aba—n aron te marooro ma Iuta iaon taekan Iesu. Taan mwamwana te aba a tuangira riki bon rongorongoia nakon are a tia ni kitanna” (“All Hell Is Moved” [Brigham Young University devotional, Nob. 8, 1977], 3, speeches.byu.edu).

18. 1 I-Korinto 2:14.

19. “I tuai n tuangi ngkami ae I kororaoi, ma akea te kairua n taian kaotioti ake I reirei mai iai” (Aia Reirei Beretitenti n te Ekaretia: Iotebwa Timiti [2007], 522).

20. Taraa Ioane W. Taraa John W. Welch ao Tim Rathbone, “Rairan Ana Boki Moomon: Basic Historical Information” (Foundation for Ancient Research and Mormon Studies, 1986).

21. Te kakoaua n te maiu n tamnei n Ana Boki Moomon e boboto iaon rairakiia Aika Itiaki ni Boong aika Kaitira. Bon te kakoaua ae riai ni kabouaki n tainako. Ngkana e aki, te namakin n tamnei anne e na taanako ao akea temanna ae e na manga uringa mwaakana are teuanne ke neienne e namakinna n te taina. “Ao aomata a manga mwaninga taian kanikina ma taian kamimi ake a tia n ongo taekaia, ao a moanna n aki tabeakina … te kamimi ma i karawa, n te aro are a moanna ni matoatoa nanoia, ma ni mataki n aia iango, ma ni moanna n aki kakoauai bwaai ni kabane ake a ongo man noori … ao ni [moanna] ni kakoauai bwa reirei ibukin Kristo bon te bwai ae burababa man akea manena”(3 Nibwaai 2:1–2).

22. I-Ebeto 4:11–14.

23. Thomas S. Monson, “Kabebetei Nanomi,” Ensign ke Riaona, Meei 2009, 92.

24. Ana emeeri te mitinare ae Unimwaane Porter Openshaw are I karekea, Aokati. 23, 2015.

25. Ana taeka Zane Openshaw n tain te taunimate nakoia ana utu, Tuun 22, 2015.