Talafaasolopito o le Ekalesia
Amerika Samoa: Faasologa o Taimi


“Amerika Samoa: Faasologa o Taimi,” Talafaasolopito i le Lalolagi Atoa: Amerika Samoa (2020)

“Amerika Samoa: Faasologa o Taimi,” Talafaasolopito i le Lalolagi Atoa: Amerika Samoa

Amerika Samoa: Faasologa o Taimi

24 Ianuari, 1863 • Aunu‘u, SamoaNa avea Kimo Pelio ma Samuela Manoa ma faifeautalai o le Au Paia o Aso e Gata Ai muamua e tala’i i Samoa, i le mavae ai ona valaauina e Walter Murray Gibson i Hawaii. I le mavae ai o sina taimi ae leai se tala mai ia Gibson, o lē na tapeina lona suafa i le faaaogaina sese o le pule i le 1864, ma le leai ai o ni isi faifeautalai na taunuu mai e suitulaga ia i la’ua, na faaipoipo uma ai i la’ua ma aumau i Samoa.

3 Iuni, 1876 • Tutuila, SamoaNa maliu Kimo Pelio, ma tu’ua ai na’o Samuela Manoa e faaauau le faia na’o ia o sauniga Lotu.

1882–83 • TutuilaNa faatamaia le lima o Manoa i se faalavelave faafuasei a o fagota ma lē toe mafai ai ona ia taitaiina sauniga Lotu. I le gasologa o le 15 masina sa nofo ai i le fale ia toe maua lona malosi, o le toatele o le au paia i le motu ua auai atu i isi lotu.

21 Iuni, 1888 • Aunu‘uO faifeautalai o Iosefa ma Florence Dean, faatasi ai ma se atalii pepe, na taunuu i le motu o Aunu’u, ma feiloai ai ma Samuela Manoa. O lo la taunuu mai na faailogaina ai aloaia le tatalaina o le Misiona a Samoa.

25 Iuni, 1888 • Aunu‘uNa avea Malaea ma ulua’i tagata liliu mai na papatisoina i le mavae ai ona tatalaina le Misiona a Samoa.

28 Oketopa, 1888 • Aunu‘uNa faapaiaina le falelotu muamua na fausiaina i Samoa. O le aso lava lea, na faatulaga ai se paranesi, ma na faatuina ai le Aualofa muamua i le motu, ma avea ai Florence Dean ma peresitene ma Leutuva o le fesoasoani.

28 Oketopa, 1888 • Aunu‘uNa valaauina ai Pologa o le ulua’i faifeautalai mai le lotoifale e galue i le Misiona a Samoa.

Tesema 1888-• Samoa Na faatau e le Misiona a Samoa se va’a, lea na latou faaigoaina o Faaaliga (Faaaliga).

14 Fepuari, 1891 • Fagali‘i, UpoluO Malietoa Laupepa, le Tupu o Samoa, na asiasi atu i taitai o le Ekalesia i le fale o le misiona.

Vaitau o le 1890 • Pago Pago, Tutuila; Tuasivi, Savai‘i; Malaela, UpoluNa suitulaga e faifeautalai ia vasega o aoga laiti na faia i falelotu i le lotoifale ma “aoga tutotonu” na faatulagaina lea e mafai ona auai atu i ai tamaiti aoga mo le taimi atoa o le aoga.

1897 • SamoaNa televave le tuputupua’e o le Ekalesia ao amata ona asiasi taamilo faifeautalai faatasi ma le “moli maneta” na faaali ai ata mai Iuta ma le laumua o le Ekalesia, ua mafai ai e tagata i Samoa ona lagona se sootaga i le Ekalesia aoao.

1898 • SamoaNa silia ma le 1,000 tagata auai i le Misiona a Samoa.

1900 • Iunaite Setete ma SiamaniNa mauaina aloaia e le malo o Amerika ia Tutuila, Aunu’u ma isi motu o Samoa i sasa’e, ma maua ai Amerika Samoa. Na mauaina aloaia e le malo o Siamani ia Upolu, Savai’i, ma isi motu i sisifo, ma fatuina ai Siamani Samoa. I le 1914 na avea ai Siamani Samoa ma Samoa i Sisifo ina ua tauaveina e Niu Sila le puleaina o motu i sisifo.

1903 • Aai o Sate Leki, IutāSa lomiaina le Tusi a Mamona i le Gagana Samoa.

30 Me, 1903 • Mapusaga, Amerika Samoa Sa faapaiaina Mapusaga e avea ma nofoaga e fapotopotoina ai le Au Paia i Amerika Samoa.

1908 • Sauniatu, Siamani SamoaNa suia e Viliamu A. Moody, le peresitene o le Misiona a Samoa, le taulaiga mai le faapotopotoina i nofoaga faakolone i le toe fausiaina o paranesi i atumotu o Samoa.

1908 • Aai o Sate LekiLomiaina le tusipese muamua a le Au Paia o Aso e Gata Ai i le gagana Samoa.

Ata
Tavita O. MaKei i Samoa

21--27 Me, 1921 • Amerika Samoa

O Elder Tavita O. Makei na avea ma ulua’i Aposetolo e asiasi atu i le Au Paia i Amerika Samoa.

1927-34 • MapusagaO nofoaga sa avea muamua ma nofoaga e faapotopoto ai ua avea ma nofoaga autu o le aoaoina.

1938 • MapusagaNa faatulagaina le vaega muamua o Tama Sikauti i motu o Samoa. I totonu o le tausaga, na lagolagoina ai e le Ekalesia vaega e silia ma le iva ua lesitalaina.

1942--45 • Amerika SamoaAvea Amerika Samoa ma nofoaga e faamautu ai faatulagaga o gaoioiga mo le Au Tau a le Iunaite Setete i le gasologa o le Taua Lona Lua o le Lalolagi. E toatele tagata Samoa, e aofia ai le Au Paia o Aso e Gata Ai, na aafia i le fesiitai solo i taimi eseese e ala i gaoioiga faamiliteli. I le 1943 na masii ese atoa atu ai le nuu o Mapusaga ma toe nofoia ai vaega i uta atu.

1951 • TutuilaI le mavae ai o le tele o tausaga o le valaauina o faifeautalai e pulefaamalumalu i paranesi, o le faamamafa fou na tuuina atu i le valaauina o tagata o le le au paia i le lotoifale e taitaia paranesi. E oo atu ia Novema, ua toe faatulagaina le 9 o le 11 o paranesi i le Itu o Tutuila i le valaauina lea o le au paia e galulue i tofiga uma.

14 Ianuari, 1955 • TutuilaNa toe asiasi atu Tavita O. Makei i Amerika Samoa, o le taimi la lea, ua avea ma Peresitene o le Ekalesia, ma feiloai ai i le Au Paia i Pago Pago ma Mapusaga.

Ianuari 1962 • Samoa i SisifoNa tutoatasi ai Samoa i Sisifo mai Niu Sila. Na suia aloaia le igoa o le atunuu ia Samoa i le 1997.

15 Iuni, 1969 • MapusagaNa faatulagaina ai le ulua’i siteki i Amerika Samoa, ma avea ai Patrick Peters ma peresitene ae avea Opapo Afualo ma John W. Welton o ni fesoasoani.

Aperila 1971 • Aai o Sate LekiTofia Percy J. Rivers ma Peteriaka mo le Misiona a Apia Samoa. O taimi ua tuanai sa malaga atu ai le Au Paia Samoa i Hawaii, Niu Sila, po o le Iunaite Setete mo le mauaina o a latou faamanuiaga faapeteriaka.

1976 • Amerika SamoaAmatalia sailiiliga i le fale ma vasega seminare i le taeao.

Oketopa 1977 • Amerika SamoaFaalauiloa atu fuafuaga e fausia se malumalu i Pago Pago. Na faasilasila mulimuli ane e taitai o le Ekalesia le suiga o le nofoaga o le malumalu i Apia, Samoa i Sisifo, lea sa sili atu ona faigofie mo le toatele o le Au Paia.

5--7 Aukuso, 1983 • Apia, Samoa i SisifoNa faapaiaina le malumalu o Apia Samoa e Peresitene Gordon B. Hinckley o le Au Peresitene Sili.

1985--91 • Amerika SamoaFaaluaina le faitauaofai o tagata o le Ekalesia i Amerika Samoa, siitia mai le 5,500 i le 11,000 o tagata auai.

Tesema 1991 • Amerika Samoa ma Samoa i SisifoI le mavae ai o le Afa o Valelia lea na matuā faatama’ia ai meatoto ma aseta ma faaleaogaina ai le faitau afe o fale i motu i Samoa, na foai atu ai e le Ekalesia le silia ma le 40 tone o meaai, sapalai o faalavelave faafuasei, ma totoga faufale.

15 Aukuso, 1995 • Amerika SamoaNa avea Eugene E. Reid ma ulua’i Pule Eria (mulimuli ane avea ma Fitugafulu Pule Eria, sosoo ai ma se Fitugafulu Eria) mai Amerika Samoa.

9 Iulai, 2003 • Apia, SamoaNa mu i le afi le Malumalu o Apia Samoa, ma faatama’ia ai le tele o le fale.

30--31 Iulai, 2005 • Pago Pago, Amerika SamoaNa faia faafiafiaga a siteki e fa mo le toefaapaiaina o le Malumalu o Apia Samoa o le a faataunuuina, e ala i se polokalama faaleaganuu na faaulutalaina “Aiga i le Lalolagi Atoa i lalo o le Taualuga e Tasi.” I le aso na sosoo ai, Aso Sa, e faitau afe e na nonofo i le mamafa o timuga mo se faeasaite faapitoa lea na pepese ai ni aufaipese.

4 Setema, 2005 • ApiaI le maea ai o le toefausia, na faapaiaina ai le Malumalu o Apia Samoa.

Setema 2009 • Amerika SamoaE toafa ni tagata o le Au Paia i Amerika Samoa na maliliu mai aafiaga ogaoga o le mafuie ma le galulolo i le Vasa Pasefika tutotonu. Na faaaogaina falelotu a le Ekalesia e nonofo ai i latou o e ua leai ni o latou fale.

Ata
Ata vali o Haleck

2 Aperila, 2011 • Aai o Sate Leki

Avea O. Vincent Haleck mai Amerika Samoa ma ulua’i Pulega Aoao ua valaauina mai atu motu o Samoa.

7 Aperila, 2019 • Aai o Sate LekiNa faasilasila ai le fausiaina o se malumalu i Pago Pago, Amerika Samoa.

Lolomi