2014
Tokoniʻi e Niʻihi Kehé ke Maʻu ʻa e Tui kia Kalaisí
Tīsema 2014


Tokoniʻi e Niʻihi Kehé ke Maʻu ʻa e Tui kia Kalaisí

Toʻo mei ha lea ʻi ha faeasaiti ʻa e Polokalama Ako ʻa e Siasí naʻe fai ʻi he ʻUnivēsiti Pilikihami ʻIongí ʻi he ʻaho 6 ʻo Māʻasi, 2011, “We Were the Greatest Generation,” (“Naʻa Tau Hoko ko e Toʻu Tangata Lelei Tahá”). Ke maʻu kakato e leá, ʻalu ki he cesdevotionals.lds.org.

ʻOku ou fakatukupaaʻi koe ke ke tokoniʻi e fānau ʻa e ʻOtuá ke nau toe foki ki heʻenau tui faka-Kalisitiané pea ki he fakavaʻe fakalotu mālohi ʻa ia ʻoku fuʻu mahuʻinga ki he nonga ʻo e ʻatamaí mo e fiefia moʻoní.

ʻĪmisi
Jesus Christ on a knee with a hand outstreched as people behind him look on.

Ko e Lolo Fakamoʻuí, tā ʻe David Lindsley

Naʻe pehē ʻe he Tuʻi Tapu ko Benedict XVI ʻi heʻene tangilāulau ʻi he vaivai ʻo e ngaahi siasi faka-Kalisitiane ʻi ʻIulope, ʻAositelēlia, mo e ʻIunaiteti Siteití, “ʻOku ʻikai ke toe ʻi ai ha fakamoʻoni ia ki hono fie maʻu ʻa e ʻOtuá, ʻo aʻu kia Kalaisi.” Naʻá ne toe pehē, “ʻOku hangē ʻoku fakaʻau ke mate e ngaahi siasi tukufakaholó.”1

Kuo tau mavahe mei he ngaahi founga lotu tukufakaholó. ʻOku tokolahi ange e kakai ʻoku nau pehē ʻoku nau moʻui fakalaumālie kae ʻikai fakalotu. Kapau ʻoku feʻunga ha akonaki mo ʻenau tōʻonga moʻuí, ʻoku nau tali ia mo hoko ko e konga ʻenau tuí. Kapau ʻoku ʻikai, ʻoku nau fakatupulaki ʻenau tui fakaetangata pē ʻa kinautolu. ʻOku hangē ʻa e tui mo e moʻui fakalaumālié he taimi ní ha koloá. Kuo fetongi ʻe he meʻa fakamatelié ʻa e ʻOtuá.

ʻI heʻetau hoko ko e kāingalotu ʻo e Siasí, kuo pau ke ongona hotau leʻó ke fakafepakiʻi ʻa e ngaahi ākenga fakatuʻutāmaki ko ʻeni naʻe fakataumuʻa ke fakaʻauha e tui ʻa e faʻahinga ʻo e tangatá. ʻOku toutou fakatokanga mai ʻa e Tohi ʻa Molomoná fekauʻaki mo e fetongi ʻetau falala ki he ʻOtuá ʻaki e ngaahi meʻa ʻoku ʻikai ke tolongá. Naʻe pehē ʻe Molomona ʻi heʻene fakamatalaʻi ha taimi naʻe hē ai ha tokolahi ʻo e kau Nīfaí mei heʻenau tuí: “Naʻa nau fakaʻau ke pōlepole, he kuo nau fielahi ʻi honau lotó, koeʻuhi ko ʻenau ngaahi koloa lahi ʻaupitó; ko ia naʻa nau fakaʻau ʻo koloaʻia ʻi heʻenau fakakaukaú, ʻo ʻikai te nau fie tokanga ki he ngaahi lea [ʻa e kau palōfitá], ke ʻaʻeva angatonu ʻi he ʻao ʻo e ʻOtuá” (ʻAlamā 45:24).

ʻI hoʻo vakai ki he vaivai ʻa e tui faka-Kalisitiané ʻi he sosaietí, kuo pau ke toe mālohi ange mo malu ange hoʻo tuí. Naʻe pehē ʻe Hilamani: “Manatu, ʻoku makatuʻunga ʻi he maka ʻo hotau Huhuʻí, ʻa ia ko Kalaisi, ko e ʻAlo ʻo e ʻOtuá, kuo pau ke mo langa ai homo makatuʻungá, koeʻuhí ka tuku atu ʻe he tēvoló ʻa ʻene ngaahi matangi mālohí, ʻio, ʻa ʻene ngaahi ngahaú ʻi he ʻahiohio, ʻio, ka faʻaki kiate kimoua ʻa hono kotoa ʻo ʻene ʻuha maká mo ʻene fuʻu afā lahí, ʻe ʻikai maʻu ʻe ia ha mālohi kiate kimoua ke fusi hifo ʻa kimoua ki he vanu ʻo e mamahí mo e faingataʻaʻia ʻoku ʻikai hano ngataʻangá, koeʻuhí ko e maka kuo langa ai ʻa kimouá, ʻa ia ko e makatuʻunga mālohi, ʻa ia ko ha makatuʻunga kapau ʻe langa ai ʻa e tangatá ʻe ʻikai lava ke nau hinga.” (Hilamani 5:12).

ʻOku fakamanatu mai ʻe Nīfai kiate kitautolu:

“ʻOku mau lea ʻia Kalaisi, ʻoku mau fiefia ʻia Kalaisi, ʻoku mau malanga ʻaki ʻa Kalaisi, ʻoku mau kikite ʻia Kalaisi, pea ʻoku mau tohi ʻo fakatatau mo ʻemau ngaahi kikité, ke ʻilo ʻe heʻemau fānaú ki he tupuʻanga ʻa ia te nau lava ke sio ki ai ke maʻu ai ha fakamolemole ʻo ʻenau ngaahi angahalá … [mo e] moʻui ko ia ʻoku ʻia Kalaisí. …

“… He ko e hala totonú ke tui kia Kalaisi” (2 Nīfai 25: 26–28).

ʻOku tau maʻu nai ha fakavaʻe ke ne poupouʻi ʻa e lau ko iá?

Ko e Ngaahi Fakataipe ʻo e Feilaulau ʻa Kalaisí

ʻĪmisi
An angel appearing to Adam and Eve as they prepare to offer a lamb as a burnt offering. The illustration depicts the angel explaining to Adam and Eve that the animal sacrifice was symbolic of the sacrifice to be made by Jesus Christ.

Ko e foʻi moʻoni lelei taha naʻe lekooti ʻi he kotoa ʻo e hisitōliá ko e fakamatala ki he ʻaloʻi mo e misiona ʻa e ʻEiki ko Sīsū Kalaisí ʻi he māmaní. Naʻe kikiteʻi ʻa Hono misioná mei he ngaahi ʻaho ʻo ʻetau ʻuluaki ongomātuʻá. ʻOku tau lau ʻi he tohi ʻa Mōsesé:

“Pea naʻe ui ʻa ʻĀtama, mo ʻIvi ko hono uaifí, ki he huafa ʻo e ʻEikí, pea naʻá na fanongo ki he leʻo ʻo e ʻEikí mei he feituʻu ʻoku hanga ki he Ngoue ko ʻĪtení, ʻoku folofola mai kiate kinaua, pea naʻe ʻikai te na mamata kiate ia; he kuo toʻo ʻa kinaua mei hono ʻaó.

“Pea naʻá ne fai kiate kinaua ʻa e ongo fekau, ke na hū ki he ʻEiki ko hona ʻOtuá, pea ʻoatu ʻa e veloaki ʻo ʻenau ngaahi tākanga monumanu īkí, ko e feilaulau ki he ʻEikí. Pea naʻe talangofua ʻa ʻĀtama ki he ngaahi fekau ʻa e ʻEikí.

“Pea naʻe hili ʻa e ngaahi ʻaho lahi naʻe hā mai ʻa e ʻāngelo ʻa e ʻEikí kia ʻĀtama, ʻo pehē ange: Ko e hā ʻokú ke ʻoatu ai ʻa e ngaahi feilaulau ki he ʻEikí? Pea naʻe pehē ange ʻe ʻĀtama kiate ia: ʻOku ʻikai te u ʻilo, tukukehe pē hono fekau ʻe he ʻEikí kiate au.

“Pea toki lea ange leva ʻa e ʻāngeló, ʻo pehē: Ko hono tatau ʻeni ʻo e feilaulau ʻo e ʻAlo pē Taha naʻe Fakatupu ʻo e Tamaí, ʻa ia ʻoku fonu ʻi he ʻaloʻofa mo e moʻoni.

“Ko ia, ke ke fai ʻa e meʻa kotoa pē ʻokú ke faí ʻi he huafa ʻo e ʻAló, pea ke ke fakatomala pea ui ki he ʻOtuá ʻi he huafa ʻo e ʻAló ʻo fai atu maʻu ai pē” (Mōsese 5:4–8).

Ko ia ai, naʻe fakahoko e ngaahi feilaulaú he māmaní ko ha ouau ʻo e ongoongoleleí, ke ngāue ʻaki mo fakahokoʻaki e mafai ʻo e lakanga fakataulaʻeikí, ʻo fakataipe ia ki he teu e feilaulau e Foha ʻo e Tangatá, ʻa ia ʻe foaki ʻEne moʻuí koeʻuhí ko e angahala ʻa e māmaní.

Naʻe fokotuʻutuʻu ʻa e anga ʻo e ouaú ke fakamahinoʻi e ngaahi tefito ʻo e feilaulau ʻa e ʻEikí ʻi he taimi te Ne hāʻele mai ai ʻi he vaeuaʻangamālie ʻo taimí. Hangē ko ʻení, feilaulau kimui ange ko ia ʻo e Laka Atú, naʻe fie maʻu ai ke fili ha lami tangata ʻi hono ʻuluaki taʻú, taʻe hano ʻila pe mele, ko e feilaulau. Naʻe lilingi ʻa e totó pea naʻe tokangaʻi ke ʻoua ʻe maumauʻi ha hui—ko e fakataipe kotoa ia ʻo e anga e pekia ʻa e Fakamoʻuí.

ʻOku fakaofo ʻa e hokohoko ʻo e feilaulaú ʻi he kuonga kotoa meia ʻĀtama ʻo aʻu ki he taimi ʻo e Fakamoʻuí. Neongo naʻe lahi e taimi naʻe hē ai e fānau ʻa ʻIsilelí mei he moʻoní, ka naʻe nofo ʻi he loto ʻo e tokolahi ʻa e ʻamanaki lelei ko ia ʻe huhuʻi ʻe he ʻAlo pē Taha Naʻe Fakatupú ʻa e ngaahi angahala ʻa e faʻahinga ʻo e tangatá pea ʻe malava ʻa e moʻui taʻe-faʻa-maté ʻi Hono taʻataʻa fakaleleí.

Naʻe fakangata ʻa e fai ʻo e feilaulaú ʻi he hili ʻo e Fakalelei ʻa e Fakamoʻuí. Naʻe fakahoko ʻa e sākalamēnití ke fakamanatu ki Hono kau muimuí naʻá Ne haʻu he māmaní mo fakahoko Hono misiona fakaemāmaní. ʻOku tau lau ʻi he tohi ʻa Luké:

“Pea toʻo ʻe ia ʻa e maá, ʻo ne fakafetaʻi, mo tofitofi ia, ʻo ne ʻatu kiate kinautolu, ʻo pehē, Ko hoku sinó ʻeni, ʻa ia kuo foaki koeʻuhí ko kimoutolu; fai ʻeni ʻi he fakamanatu kiate au.

“Pea hili ʻa e ʻohomohé naʻe toʻo foki ʻe ia ʻa e ipú, ʻo pehē, Ko e ipú ni ko e fuakava foʻou ʻi hoku totó, ʻa ia ʻoku lilingi koeʻuhí ko kimoutolu” (Luke 22:19–20).

Ko ia, ʻoku ou fakatumutumu ʻi he fakamanatú ni, he neongo ʻa e ngaahi kuonga fakapoʻuli ʻo e hē mei he moʻoní, ka naʻe kei fakahoko pē ia ʻi ha ngaahi founga mo e anga kehekehe ʻe he toʻu tangata kotoa pē ʻo aʻu ki hono Toe Fakafoki Mai ʻo e ongoongolelei ʻo Sīsū Kalaisí, ʻi he taimi ne toe ʻomi ai e mālohi ʻo e lakanga fakataulaʻeikí ki māmani ke fakahoko ʻaki e ouau fakahaofi toputapu ko ʻení.

ʻOku tau maʻu ʻi he vahaʻataimi kotoa ne lekooti ʻo e hisitōliá ha toutou fakamanatu ʻo e misiona ʻa hotau Fakamoʻuí. Naʻá Ne hāʻele mai ki māmani ko ha taha naʻe faka-ʻOtua mo tangata fakatouʻosi. Naʻe malava heni ke Ne fakahoko ʻa ʻEne feilaulau maʻongoʻongá maʻatautolu hono kotoa ʻo fakafou ʻi Heʻene Fakaleleí. ʻE lava nai ke ʻi ai ha fakamoʻoni mālohi ange ko Sīsū ʻa e Kalaisí, ko e Fakamoʻui ʻo e māmaní, kae ʻikai ko hono ako pē mo moʻui ʻaki ʻEne ngaahi tokāteline fakamoʻuí, ʻa ia kuó Ne fakahā mai ʻi he ngaahi kuonga fakakosipeli ʻo e māmaní? Kuó Ne foaki mai ʻa ʻEne ongoongoleleí ke tataki mo fakahinohinoʻi kitautolu, lolotonga ʻetau moʻui ʻi he māmaní.

Ko e Ongoongoleleí ʻa e Foungá

Naʻe pehē ʻe Palesiteni Tēvita O. Makei (1873–1970):

“ʻOku fakafalala ʻa e fatongia ʻo hono fakahā ki he māmaní ʻe fakaleleiʻi ʻe he ongoongolelei ʻo Sīsū Kalaisí ʻene ngaahi palopalemá, ki he kakai ʻoku nau tala. … ʻoku ou tui foki ko e palopalema kotoa pē ʻo e māmaní ʻe lava ke fakaleleiʻi ʻi he talangofua ki he ngaahi tefitoʻi moʻoni ʻo e ongoongolelei ʻo Sīsū Kalaisí.

“Ko e tali ki he ngaahi palopalema lalahi ʻo e māmaní ʻoku maʻu ia ʻi he Siasi ʻo Sīsū Kalaisí. ʻOku ʻikai ngata pē ʻi heʻene feau e fie maʻu ʻa e fakafoʻituituí kae pehē foki ki he puleʻangá pea mo e ngaahi puleʻanga kotoa pē. Te tau mahalo ʻoku tau fuʻu poto, ka te u talaatu ʻoku ʻikai. Ka ko hono fakaʻaongaʻi pē palani ʻa e ʻOtuá ki he ngaahi palopalema ʻo e māmaní. Ko kimoutolu ʻoku maʻu ʻa e lakanga fakataulaʻeikí ʻoku lahi ange homou fatongiá he ʻahó ni, he ʻoku mou moʻui he taimi ʻi he hisitōlia ʻo e māmaní ʻoku fakatupu ai ha meʻa foʻou, ʻo laka ange ia ʻi ha meʻa kuo aʻusia kimuʻa ʻe he Siasí. Te u toe ʻai atu. Kapau ʻoku tau tala ʻoku tau maʻu ʻa e moʻoní, kuo pau ke moʻui ʻaki ia ʻe he Kāingalotu kotoa pē, he ko ʻene haʻu ʻa e kakai ʻo māmaní, ke tali ʻa e uí, pea ʻahiʻahiʻi e fua ʻo e ʻakaú, te nau ʻiloʻi ʻoku moʻoni ia mo lelei.”2

Ko e pōpoaki maʻongoʻonga te tau ʻave ki he māmaní ʻa ia kuo toe fakafoki mai ki he māmaní e ongoongolelei ʻo hotau ʻEiki mo e Fakamoʻuí. ʻOku toe ʻi he māmaní ʻa Hono Siasí mo e mālohi mo e nāunau ʻo e lakanga fakataulaʻeiki māʻoniʻoní.

Ko kinautolu kuo fakanofó, kuo foaki ange kiate kinautolu ʻa e mālohi ke fakafofongaʻi Ia ko Hono kau fakafofonga ke ʻomi ʻa e ngaahi tokāteliné, ouaú, tefitoʻi moʻoní, mo e mālohí ke fakamaʻu ʻi māmani ʻo hangē ko ia ʻoku fai ʻi he langí. Ko e Siasi ʻeni ʻo e Fakamoʻuí. ʻOkú Ne fakahinohino ʻa e ngāue ʻo Hono Siasí ʻo fakafou ʻi Heʻene kau palōfita kuo filí. ʻOku akoʻi leva ʻe Heʻene kau palōfitá ʻa e ongoongoleleí ki he niʻihi kehé pea fakamoʻoniʻi ko Sīsuú ko hotau Fakamoʻui mo e Huhuʻi. Ko e vahaʻataimi ko ʻení ko e kuonga fakakosipeli ia ʻo e kakato ʻo e ngaahi kuongá, ʻa ia ne lea ʻaki ʻe he kau palōfitá mei he kamataʻanga ʻo taimí. Ko e taimi ʻo hono fakahoko ʻo e meʻa kotoa pē kuo lea ki ai ʻa e kau palōfita ʻa e ʻEikí mo lekooti ʻi he ngaahi folofola māʻoniʻoní. ʻOku ʻikai ko ha siasi foʻou ʻa e Siasi ʻo Sīsū Kalaisi ʻo e Kau Māʻoniʻoni ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní ka ko e Siasi kuo toe fakafoki mai ki he māmaní ʻi he kuonga ko ʻení.

Ko kimoutolu ʻa e toʻu tangata kuo teuteuʻi ʻe he ʻEikí ki he kuonga ko ʻení. Naʻa mou omi mei he ngaahi vai ʻo e papitaisó mo ha fuakava mo ha palōmesi ki he ʻEikí ke fakafofongaʻi Ia ʻi hono tokoniʻi ʻa e kakaí ke liʻaki ʻenau ngaahi founga fakamāmaní pea foki ki he ngaahi tāpuaki ne talaʻofa mai kiate kitautolu kapau te tau muimui kiate Ia mo moʻui ʻaki ʻEne ongoongoleleí. Te mou lava ʻo tokoniʻi e fānau ʻa hoʻomou Tamai Hēvaní ke nau foki ki honau fakavaʻe faka-Kalisitiané, fakatupulaki ʻa e tui kiate Iá, mo toe foki ki Hono ngaahi halá.

Ko e Meʻa Te Ke Lava ʻo Faí

Mahalo te mou fehuʻi, “Ko e hā te u lava ʻo faí?” ʻI he ngaahi māhina kuo hilí, naʻe lea ʻemau palesiteni fakasiteikí ʻi he houalotu sākalamēnití, peá ne fokotuʻu mai ha ngaahi meʻa ʻe fā te tau lava ʻo fai ke fakafoki mai ai e niʻihi kehé ki heʻenau tui faka-Kalisitiané:

1. Lotu fakaʻahó.

Kuo pehē ʻe Palesiteni Tōmasi S. Monisoni: “Kiate kinautolu ʻoku fanongo mai ki hoku leʻó kapau ʻoku mou fefaʻuhi mo e ngaahi ʻahiʻahí mo e faingataʻá, ʻo tatau pē pe ʻoku lahi pe siʻisiʻi, ko e lotú ko e maʻuʻanga mālohi fakalaumālié ia. … Ko e lotú ʻa e founga ʻoku tau lava ʻo hū ai ki heʻetau Tamai Hēvani ʻofá. Fakataufolofola kiate Ia ʻi he lotú peá ke fakafanongo leva ki he talí. ʻOku hoko ʻa e ngaahi meʻa maná ʻo fakafou ʻi he lotú. … Manatuʻi ke ke lotu fakamātoato.”3

Lotu fakaʻaho mo tokoniʻi e niʻihi kehé ke nau toe foki ki heʻenau tui faka-Kalisitiané ʻaki hano poupouʻi kinautolu ke nau tūʻulutui ʻo lotu ki he ʻOtuá.

2. Ako fakaʻaho ʻa e folofolá.

ʻOku ʻi ai nai ha fakamoʻoni mālohi ange kia Sīsū Kalaisi mei he ngaahi fakamoʻoni ʻoku tau maʻu ʻi he Tohi ʻa Molomoná? Mei hono vahe ʻe 239, ko e vahe ʻe 233 ai ʻoku fakamatala ki he Fakamoʻuí.4 Hono ʻikai ke fakaofo ia?

Fakapapauʻi ʻokú ke ako fakaʻaho e folofolá. Hili iá pea tokoniʻi e niʻihi kehé ke nau toe foki ki heʻenau tui faka-Kalisitiané ʻaki hono poupouʻi kinautolu ke nau ako fakaʻaho e folofolá.

3. Moʻui taau maʻu pē ke ʻalu ki he temipalé.

Kuo ʻi ai hamou niʻihi kuo ʻosi ō ki he temipalé; pea teʻeki ai ha niʻihi. ʻOku lelei ke mahino e meʻa ʻoku fie maʻu ke maʻu ai ha lekomeni temipalé. ʻOku mahino lelei kiate kitautolu e founga ʻoku tau ō ai ki ha fakamaau ʻo ʻIsilelí ke fakapapauʻi kiate ia ʻoku tau taau ke maʻu ha lekomeni temipale pea mo moʻui ʻaki e ngaahi tuʻunga moʻui naʻe fie maʻu ke maʻu ai e lekomeni ko iá.

Moʻui ʻi ha founga ʻe hanga ai ʻe hoʻo sīpinga māʻoniʻoní ʻo fakahaaʻi e founga ke taau ai ke maʻu e ngaahi tāpuaki ʻo e temipalé.

4. Fai ha ngaahi ngāue tokoni fakaʻaho.

Manatuʻi e lea ʻa e Tuʻi ko Penisimaní: “Pea vakai, ʻoku ou fakahā kiate kimoutolu ʻa e ngaahi meʻá ni koeʻuhí ke mou ʻiloʻi ʻa e potó; koeʻuhí ke mou ʻiloʻi ʻo ka mou ka ʻi he tauhi ʻo homou kāingá, ʻoku mou ʻi he tauhi pē ʻo homou ʻOtuá” (Mosaia 2:17). ʻOku tali moʻoni ʻe he ʻEikí ʻetau ngaahi lotú ʻo fakafou ʻi he ngāue tokoni ʻoku tau fai ki he niʻihi kehé.

Hoko ko ha faʻifaʻitakiʻanga ʻo e ngāue tokoni faka-Kalaisí, pea tokoniʻi e niʻihi kehé ke nau foki ki heʻenau tui faka-Kalisitiané ʻaki hono poupouʻi kinautolu ke nau tokoniʻi e niʻihi kehé.

Hiki Hake ki ha Ongo ʻo ha Tukupā Foʻou

ʻOku ou ʻilo ʻoku moʻui ʻa e ʻOtuá. ʻOku ou ʻiloʻi ko ʻEne fānau kotoa kitautolu pea ʻokú Ne ʻofa ʻiate kitautolu. ʻOku ou ʻilo naʻá Ne fekau Hono ʻAló ki he māmaní ke hoko ko e feilaulau fakalelei maʻá e faʻahinga ʻo e tangatá. ʻOku ou ʻilo ko kinautolu ʻoku nau tali kakato ʻEne ongoongoleleí pea muimui ʻiate Iá te nau maʻu ʻa e moʻui taʻengatá, ʻa ia ko e meʻaʻofa mahuʻinga taha ʻi he ngaahi meʻaʻofa kotoa pē ʻa e ʻOtuá. ʻOku ou ʻilo naʻe tataki ʻe he Fakamoʻuí ʻa hono Toe Fakafoki Mai ʻo e ongoongoleleí ki he māmaní ʻo fakafou ʻi he ngāue ʻa e Palōfita ko Siosefa Sāmitá. ʻOku ou ʻilo ko e fiefia mo e nēkeneka tuʻuloa pē ʻe taha te tau maʻu lolotonga ʻetau moʻui fakamatelié ʻe maʻu ia ʻi he muimui ʻia Sīsū Kalaisí, talangofua ki Heʻene fonó, mo tauhi ʻEne ngaahi fekaú.

ʻOku ou fakaafeʻi kimoutolu ke mou fakafoʻou mo fakamālohia hoʻomou tukupaá. ʻOku ou fakaafeʻi kimoutolu ke mou tokoni ki he fānau ʻa e ʻOtuá ke nau toe foki ki heʻenau tui faka-Kalisitiané pea ki he fakavaʻe fakalotu mālohi ʻa ia ʻoku fuʻu mahuʻinga ki he nonga ʻo e ʻatamaí mo e fiefia moʻoni ʻi he kuonga ʻahiʻahiʻanga fakamatelié ni.

ʻOku ou lotua ke faitāpuekina kimoutolu ʻe he ʻOtuá ʻaki ʻa e loto-toʻa, loto-lahi, loto-vēkeveke, mo e holi ke toe fakafoki mai ʻa e tui ki he ongoongolelei ʻo hotau ʻEikí mo e Fakamoʻuí.

Maʻuʻanga Fakamatalá

  1. Pope Benedict XVI, ʻi he Noelle Knox, “Religion Takes a Back Seat in Western Europe,” USA Today, 10 ʻAokosi 2005; usatoday.com/news/world/2005-08-10-europe-religion-cover_x.htm.

  2. David O. McKay, Gospel Ideals (1953), 5; fakamamafá ʻi he tatau totonú.

  3. Thomas S. Monson, “Fai Ho Lelei Tahá,” Liahona, Mē 2009, 68, 69.

  4. Vakai, Robert J. Matthews, ʻi he The Book of Mormon: The Keystone Scripture, ed. Paul R. Cheesman mo ha niʻihi kehe (1988), 33.

Paaki