2014
Ko e hā e meʻa ʻoku totonu ke u fai ʻi he taimi ʻoku manukiʻi ai au he akó ʻi heʻeku muimui ki he ngaahi tuʻunga moʻui taau ʻo e Siasí?
Tīsema 2014


Ngaahi Fehuʻi mo e Talí

“Ko e hā e meʻa ʻoku totonu ke u fai ʻi he taimi ʻoku manukiʻi ai au he akó ʻi heʻeku muimui ki he ngaahi tuʻunga moʻui taau ʻo e Siasí?”

Kapau ʻoku manukiʻi koe ʻi he muimui ki he ngaahi tuʻunga moʻui ʻo e Siasí, ʻe lava ke hoko ia ko ha faingamālie ke ke fakafofongaʻi ai ʻa Sīsū Kalaisi. Anga fakaʻapaʻapa mo ʻofa. ʻE lava ke ke fakamatala e ʻuhinga ʻokú ke moʻui pehē aí, kapau e ueʻi koe. Fakakaukau ke fakaʻaongaʻi e Ki hono Fakamālohia ʻo e Toʻu Tupú ke tokoni atu ʻi hoʻomou aleaʻi hoʻo ngaahi tuʻunga moʻuí. Fakaafeʻi ʻa e Laumālié ki hoʻo moʻuí koeʻuhí ke Ne lava ʻo ueʻi ʻa e loto ʻo ho toʻú. ʻE lava ke tokoniʻi koe ʻe he Laumālié ke ke ʻilo e meʻa ke lea ʻakí.

ʻE lava foki ke ke maʻu ha faleʻi mei hoʻo mātuʻá, kau taki ʻo e Siasí, pe ko e kau faifekau taimi kakató. ʻEke kiate kinautolu e founga kuo nau tali ʻaki ha ngaahi tūkunga tatau.

Te ke ongoʻi ʻi he taimi ʻe niʻihi ke ke fakafekiki mo e niʻihi kehé fekauʻaki mo hoʻo tuí. Ka ke manatuʻi “ko ia ia ʻokú ne maʻu ʻa e laumālie ʻo e fakakikihí ʻoku ʻikai ʻo [Kalaisi] ia” (3 Nīfai 11:29).

ʻI he taimi ʻe niʻihi, te ke ongoʻi ke ke fakavaivai pea ʻoua ʻe toe muimui ki he ngaahi tuʻunga moʻui ʻo e Siasí. Ke ke mālohi! He ʻikai ngata pē ʻi hono tāpuekina hoʻo moʻuí ʻaki e nongá ʻi hoʻo tuʻu maʻú, ka ʻe faitāpuekina ai mo e moʻui ʻa ho toʻú. ʻE lava ke poupouʻi kinautolu ʻe hoʻo sīpingá ke nau fai ʻa e ngaahi fili ʻoku māʻoniʻoní.

Sio ki he sīpinga ʻa e Fakamoʻuí ke maʻu ha mālohi. Naʻe manukiʻi ʻa e Fakamoʻuí ʻi Heʻene taukaveʻi e moʻoní (vakai, ʻIsaia 53). ʻOkú Ne ʻafioʻi lelei e meʻa ʻokú ke ongoʻí. Naʻá Ne fakahoko ʻa e Fakaleleí maʻau mo aʻusia ʻa e ngaahi faingataʻa tatau pē ʻokú ke fehangahangai mo iá. ʻOkú Ne ʻiate koe. Ako lahi ange fekauʻaki mo ʻEne moʻuí kae lava ke ke hangē ko Iá ʻi he ngaahi tūkunga ko ʻení.

Piki ki he Vaʻa Ukameá

ʻI he taimi ʻoku fakakata ʻaki ai au ʻe he kakaí ʻi he akó, ʻoku ou fakakaukau ki he vīsone ʻa Līhai kau ki he fale lahi mo ʻataʻataá: “Naʻe fonu ia ʻi he kakaí, ʻa e motuʻa mo e talavou fakatouʻosi, ʻa e tangata mo e fefine; pea naʻa nau tui ha ngaahi kofu mātuʻaki fakaʻofoʻofa ʻaupito; pea naʻa nau tuʻu ʻi he founga ʻo e manuki mo tuhu ʻaki honau louhiʻinimá kiate kinautolu kuo nau aʻu mai ʻo nau lolotonga kai ʻi he fuá” (1 Nīfai 8:27). Te u hangē ko Līhaí. He ʻikai ke u teitei tukuange ʻa e vaʻa ukamea ko ʻeni ʻoku fakatau ki he moʻui taʻengatá.

Pia S., taʻu 18, Haiti

Vahevahe ʻo e Ongoongoleleí

Naʻá ma lau mo haku kaungāmeʻa e Tohi ʻa Molomoná ʻi he akó he lolotonga e mālōloó, ʻi heʻema fakakakato e ngāue ki he tuʻunga ʻulungaanga ʻo e angamaʻá ki he Fakalakalaka Fakatāutahá. Naʻe kamata fakakata ʻaki kimaua ʻe heʻema faiakó mo e toʻu akó. Naʻe ʻikai ke u toe fie laukonga au ʻi he taimi ʻe niʻihi, ka naʻe ʻikai ke u lava ʻe au ʻo tuku ʻeku folofolá ʻi ʻapi. Naʻe hokohoko atu pē ʻema laú ʻi he akó, pea ʻalu pē taimí pea ʻikai ke toe fakakata ʻaki kimaua. Naʻe kamata ke saiʻia ha taha ʻo homa ngaahi kaungāmeʻá ʻi he ongoongoleleí pea mo e Fakalakalaka Fakatāutahá. Naʻá ma ʻoange kiate ia ha kiʻi tohi pea mo ha folofola ʻe tolu kuo fakatahaʻi, pea talu mei he taimi ko iá mo ʻema akoʻi ia fekauʻaki mo e ongoongoleleí. Naʻe kamata saiʻia foki mo hono tuongaʻané ʻi he ongoongoleleí. ʻOkú na fakatou lau e Tohi ʻa Molomoná he taimí ni.

Kimipelī A., taʻu 16, Palāsila

Hoko ko ha Faʻifaʻitakiʻanga

ʻOku tokolahi ha fānau ako ʻi hoku ʻapiakó, ʻoku ʻikai ke nau maheni mo e ongoongoleleí. ʻOku ou tui ko e meʻa lelei taha te ke lava ʻo faí ko e fakahaaʻi ki he kakaí e founga ʻoku lelei ai hoʻo moʻuí ʻi hono moʻui ʻaki e ongoongoleleí. ʻI hoʻo angaʻofa mo anga fakaʻapaʻapá, ʻe tatau ai pē pe ko e hā ʻenau ngaahi lea ʻoku fai kiate koé, te ke kei hoko ko ha faʻifaʻitakiʻanga lelei, pea te nau maʻu ha fakaʻapaʻapa lahi ange kiate koe mo hoʻo tuí. ʻE malava ke fie ako lahi ange e kakai tatau pē ko iá ki he ongoongoleleí ʻamui ange ʻi heʻenau manatuʻi ko ia hoʻo tā sīpingá!

Kelesi P., taʻu 14, Fololita, USA

Vahevahe Hoʻo Fakamoʻoní

Ko e taimi pē ʻokú ke ʻiloʻi ai e ngaahi tāpuaki ʻoku muiaki mai ʻi hono moʻui ʻaki ʻa e ngaahi tuʻunga moʻuí, ʻoku ʻikai fie maʻu ia ke ke ongoʻi mā ʻi hono manukia koé. Te ke lava ʻo akoʻi ʻa e ngaahi tuʻunga moʻuí mo vahevahe ha fakamoʻoni ʻo hono moʻui ʻakí. ʻE lava ke ako ho toʻú mo fonu ʻi he Laumālié koeʻuhí he ʻokú ke vahevahe ha fakamoʻoni kau ki he ongoongoleleí.

ʻImanuela A., taʻu 16, Kana

Manatuʻi Ko Hai Koe

ʻOku talamai ʻe hoku ngaahi kaungāakó pe kaungāmeʻá ke u tui e vala ʻoku ʻikai taau ʻi he ʻao ʻo e ʻOtuá, ki he ngaahi ʻekitivitī ʻa e akó. ʻOku nau pehē, “Kuo pau ke ke ʻasi talavou. Kuo pau ke ke ʻasi makehe.” Ko e taimi ʻe niʻihi ʻoku nau pehē kuo pau ke u fakangaloʻi ʻeku ngaahi tui fakalotú kae lava ke u feʻunga mo e māmaní. Ka ko ʻeku talí ʻoku ʻikai maʻu pē. ʻOku ou ʻilo ʻoku ou makehe mei he māmaní ʻi heʻeku faitotonu kiate aú. ʻOku SAI PĒ IA kapau ʻoku ʻikai ke nau saiʻia ʻia au. ʻOku ʻikai fekauʻaki ia mo e meʻa ʻoku talamai ʻe he niʻihi kehé; ʻoku fekauʻaki ia mo e muimui ki he ngaahi founga ʻa e Tamai Hēvaní.

Sesi C., taʻu 19, ʻOtu Filipainí

Hoko ko ha Faifekau

Kuó u maʻu ha ngaahi aʻusia lahi fekauʻaki mo hono moʻui ʻaki e ngaahi tuʻunga moʻui ʻo e ongoongoleleí ʻi he akó. Kuó u ako ko ha mōmēniti fakaʻofoʻofa ʻeni kiate kitautolu ke fakamālohia ai ʻetau ngaahi fakamoʻoní pea kau ki he ngāue fakafaifekaú. Ko e taimi pē kuó u fakatokangaʻi ai ʻoku ou ʻi ha tūkunga peheni peá u tauhi maʻu ʻeku ngaahi tuʻunga moʻuí, kuó u ongoʻi fiefia ʻi heʻeku ngāué ʻo hangē ko ia ʻoku fie maʻu mai ʻe he ʻOtuá kiate aú. ʻOua naʻá ke teitei ʻoange ha ʻuhinga ki ha taha ke ne veiveiua ai fekauʻaki mo koe pea mo e meʻa ʻokú ke tui ki aí.

Hailame D., taʻu 18, Palāsila

Paaki