2014
Ko e Taʻu ʻe 500 ne Molé: Meia Malakai kia Sione Papitaiso
Tīsema 2014


Ko e TAʻU ʻe 500 ne Molé: Meia Malakai kia Sione Papitaiso

ʻE lava ke akoʻi kitautolu ʻe he taʻu ʻe 500 ʻi he vahaʻa ʻo e Fuakava Motuʻá mo e Fuakava Foʻoú fekauʻaki mo e ngaahi tuʻunga ʻi Palesitaine ʻi he kuonga muʻá, kimuʻa ʻi he hāʻele mai ʻa Sīsū Kalaisí mo tokoni ke fakafoʻou ʻetau ngaahi tukupā ke muimui ʻi he Fakamoʻuí.

ʻI he mālōlō ko ia e palōfita ko Malakaí ʻoku fakafuofua ki he 450 k.m., naʻe ʻikai ke toe ongona ha leʻo fakapalōfita moʻoni ʻi he meimei taʻu ʻe 500. ʻOku tau ʻilo ai ʻa e vahaʻa taimi ko ʻení ko e vahaʻataimi ʻo e ongo fuakavá—ko e vahaʻataimi ʻo e ngaahi kuonga fakakosipeli ʻi he Fuakava Motuʻá mo e Fuakava Foʻoú. Naʻe kamata ke vahevahe e kakai ʻi he fonuá ki ha ngaahi faʻahi mo e ngaahi kulupu, ʻi he ʻikai ha palōfitá, ʻo takitaha fakamatala ʻene totonu ke fakaʻuhingaʻi e folofolá mo tataki e kakaí. Naʻe hōloa e mahino moʻoni naʻe maʻu ʻe he ngaahi kulupu ko ʻení kau kia Sihová. Naʻe muiaki mai ai ha vahaʻa taimi lōloa ʻo e puputuʻu, ʻa ia naʻe ngata ʻi he taimi naʻe tuku mai ai ʻe he ʻOtuá ha palōfita foʻou, ʻa Sione Papitaiso, ke kamata ha kuonga fakakosipeli foʻou. Neongo hono akoʻi ʻe Sione Papitaiso mo e Fakamoʻuí e kakaí, ka naʻe tokolahi ha niʻihi ne ʻikai ke nau lava ʻo tukuange e ngaahi tukufakaholo mo e tui naʻe tupulaki mo fakamālohia he lolotonga e vahaʻataimi ʻo e ongo fuakavá. ʻI he mahino ko ia kiate kitautolu e taʻu ko ʻeni ʻe 500 mo e puputuʻu naʻe muiaki aí, ʻe lava leva ke mahino lahi ange kiate kitautolu e ngāue ʻa e Fakamoʻuí mo fakafoʻou ʻetau tukupā ke muimui ʻiate Iá.

Kapusí mo e Nofo Pōpulá: Ko e Totongi ʻo e Talangataʻá

Naʻe fakatokanga e kau palōfita hangē ko ʻIsaia mo Selemaiá ki he kakai ʻo Selusalemá kapau te nau kei hokohoko atu ai pē hono maumauʻi ʻenau ngaahi fuakava mo e ʻEikí, ʻe fakaʻauha e koló mo honau temipalé. Naʻe moʻoni e kikite ko ʻení ʻi he taimi naʻe ʻohofi ai ʻe Papilone ʻa Siuta ʻi he 600 k.m., ʻo fakaʻauha ai hono ngaahi kolo īkí, feituʻú, fonuá, mo e moʻui fakalotú.

Ne faifai pea tō ʻa Selusalema ʻi he 587 k.m., pea fakamālohiʻi e kau Siu ne kapusí mei honau fonua tupuʻanga naʻe fakaʻauhá (vakai, Saame 137:1). Naʻe tokosiʻi pē ha kakai ne nofo ʻi loto mo takatakai ʻi Selusalema—kau ai e kau Samēliá, ʻa ia naʻe faifai pea nau femaliʻaki mo ha kakai naʻe ʻikai ʻo ʻIsileli (vakai, Selemaia 40:7, 11–12). Kimui angé, naʻe kamata ke foki ʻa e niʻihi ne kapusí ki Palesitaine pea toe langa honau ngaahi ʻapí mo e moʻui fakalotú (vakai, ʻĒsela 3). Naʻe faifai pea toe langa e temipale ʻi Selusalemá ʻi he 515 k.m., pea toe hoko ko e senitā ʻo e lotu faka-Siú.

Koeʻuhí naʻe fakafisingaʻi ʻe he kau Siú e tokoni ʻa e kakai Samēliá ke toe langa e temipalé, naʻe langa ai ʻe he kakai Samēliá ha temipale ʻe taha ʻi he konga kimui ʻo e senituli hono faá ʻi he Moʻunga Kelisimí, ʻo fakafuofua ki ha maile ʻe 40 (64 km) ki he fakatokelau ʻo Selusalemá. Ko ia ai, ko e hū mo e tui kia Sihová naʻe vahevahe ia ʻi he vahaʻa ʻo e temipale foʻou ʻi he Moʻunga Kelisimí mo e temipale ʻi Selusalemá koeʻuhí he naʻa nau takitaha pehē ʻoku nau maʻu e mafai ʻo e lakanga fakataulaʻeikí (vakai, Sione 4:20).

Ka naʻe ʻikai ke fuoloa ʻa e fakaakeake ko ʻení. Hili pē ʻa Malakaí, pea hangē ko e kikite ʻa e palōfita ko ʻĀmosí, ne fekau mai ʻe he ʻEikí ha “honge ki he fonuá, kae ʻikai ko e honge mā, pe ko e fie inu vai, ka ko e fanongo ki he ngaahi folofola ʻa e [ʻEikí]” (ʻĀmosi 8:11). Naʻe ʻi ai ha ngaahi nunuʻa lalahi ʻo e liliu mahuʻinga ko ʻení ʻi he feinga ʻa e kakaí ke mahino mo moʻui ʻaki e fonó taʻe ʻi ai ha ngaahi ako falalaʻanga mo e fakaʻuhinga ʻa ha palōfita.

Ko e Ngaahi Tuʻunga ʻo e Hē Mei he Moʻoní

Ko e ola ko ia ʻo e hē ko ʻeni mei he moʻoní, naʻe vahevahe ai e kakaí ki ha ngaahi kulupu mo e ngaahi taumuʻa fakapolitikale, fakalotu, mo fakasosiale kehekehe. Naʻa nau toe faikehekehe foki ʻi heʻenau tuí mo e ngaahi tukufakaholo fekauʻaki mo e Mīsaiá. Naʻe feinga ʻa e ngaahi kulupu fakalotú ke moʻui ʻaki e fono ʻa Mōsesé ʻo hangē ko ʻene mahino kiate kinautolú, ka naʻe fakaʻuhingaʻi ʻe he kulupu takitaha ʻa e folofolá mei ha ngaahi fakakaukau kehekehe pea fakautuutu ange e māvahevahe ʻa e sosaieti ʻo e kau Siú. ʻI heʻene peheé, naʻe kamata ke puputuʻu e mahino totonu ko ia ki he Fakamoʻuí.

ʻI he ʻikai ko ia ke toe kikite e kau palōfitá, naʻe kamata leva ke hoko e kau taulaʻeikí mo ʻenau kau ngāue temipalé, ʻa e kau Līvaí, ko e kakai mahuʻinga taha ʻi he lotolotonga ʻo e kau Siú pea nau lau leva ʻoku nau maʻu ʻiate kinautolu ʻa e totonu ke fakaʻuhingaʻi e folofolá. Neongo ia, naʻe kamata ke uesia ʻa e lakanga ʻo e taulaʻeiki lahí he naʻe fakatau mai pea fakatau atu ʻe he kakaí ʻi he taimi ko ʻení.

Naʻe ongoʻi ʻe he kakai Siu tokolahi naʻe ʻikai fakahoko totonu ʻe he kau taulaʻeikí mo e kau Līvaí honau fatongia ke akoʻi ʻa e fonó (vakai, Teutalōnome 33:10), ko ia naʻe fokotuʻu leva ha kulupu foʻou ʻa ia naʻa nau feinga ke akoʻi e fonó. Naʻe ʻiloa ʻa kinautolu ko e kau tangata tohi, pea nau faʻifaʻitaki kia ʻĒsela, ʻa ia naʻá ne tokoniʻi hono kakaí ke nau ongoʻi ʻa e fie maʻu fakavavevave ko ia ke ako pea talangofua ki he fonó (vakai, ʻĒsela 7:25; Nehemaia 8:1–8).

Naʻe ikunaʻi ʻe ʻAlekisānita ko e Lahí ʻa e feituʻú ʻi he 332 k.m. ʻI heʻene pekiá, naʻe vahevahe hono puleʻangá ʻe heʻene kau taki taú. Ne ʻalu pē taimí, pea puleʻi ʻa Palesitaine ʻe he kau ʻemipola Seliusití lea faka-Kalikí. ʻI he 167 k.m., naʻe tapuʻi ʻe he kau pule Seliusití ʻa e tui faka-Siú, ʻo taʻofi ai ʻa e kamú mo maumauʻi e temipalé ʻaki hono feilaulau ʻaki e fanga puaká ʻi he ʻōlitá. Naʻe tokolahi ha kau Siu naʻe fakafepaki, ʻa ia naʻe tataki ʻe ha fāmili naʻe ʻiloa ko e kau Makapesí pe Hesimoniení. Naʻe faifai pea ʻomi ʻe he fakafepakí—naʻe ui ko e Tau Mekapīní—ʻa e tauʻatāiná ki he kau Siú mo fuofua fokotuʻu ha puleʻanga ʻo e kau Siú talu mei he tō ʻa Selusalemá. ʻI he taimi tatau pē, naʻe fokotuʻu ha kulupu fakalotu ʻe taha naʻe ʻiloa ko e Kau Hesitiení, ʻa ia naʻe ʻuhinga “ko e kau māʻoniʻoní.” Naʻa nau fakahaaʻi ʻenau mateaki ki he ʻOtuá ʻi heʻenau feinga ke moʻui ʻaki e tafaʻaki kotoa pē ʻo e fono ʻa Mōsesé ʻo hangē ko ʻene mahino kiate kinautolú.

Naʻe toe fokotuʻu foki ha ngaahi kulupu fakalotu kehe lolotonga e vahaʻataimi ʻo e ongo fuakavá, ʻo takitaha pehē ʻoku nau maʻu e totonu ke fakaʻuhingaʻi e folofolá. Ko e Kau Fālesí ko ha kulupu fakalotu kehe ia ʻa ia naʻe kamata hili e Tau Mekapīní. Naʻe kamata ke nau fuʻu mālohi ʻaupito ʻi he sosaieti ʻo e kau Siú ʻaki ʻenau kamataʻi ha tokanga ki he ngaahi lao ʻo e meʻakaí mo e maʻá, ʻa ia ko e ngaahi tafaʻaki ko iá naʻe meimei ke fakatefito ia ʻi he ngaahi tukufakaholo naʻe fakamatalaʻi pē, kae ʻikai ko e folofolá. Naʻa nau feinga ke nau moʻui ʻi honau ngaahi ʻapí, ʻo hangē naʻa nau nofo ʻi he temipalé.

Neongo ia, naʻe fakafisingaʻi ʻe he kau Sātusí, ʻa ia ʻoku taʻe ʻiloa honau tupuʻangá, ʻa e mafai ʻo e tukufakaholó pea nau muimui pau ki he ngaahi tohi ʻe nima ʻa Mōsesé, ʻo siʻaki e ngaahi tohi ʻa e kau palōfita kehé. Naʻe kau ʻi he kulupu ko ʻení e tokolahi taha ʻo e kakai tuʻumālie ʻi he sosaieti Selusalemá. ʻI he taimi naʻe ʻaloʻi ai ʻa Sīsuú, ne nau toe fakalahi honau mālohí ʻaki hono puleʻi ʻo e temipale ʻi Selusalemá.

Naʻe fakatolonga ʻe he ngaahi kulupu fakalotu takitaha ko ʻení e ngaahi tukufakaholo mo e tokāteline naʻa nau tui naʻe mahuʻinga ki he moʻui mateakí. Ka naʻe pau pē ke nau falala ki heʻenau ngaahi fakaʻuhingá koeʻuhí he naʻe ʻikai ke nau maʻu e fakahinohino ʻa ha palōfita moʻoni.

Tatali ki ha Kuonga Fakakosipeli Foʻoú

Neongo ʻenau ngaahi tui fakalotú, ka naʻe kei hanganaki atu e kakai tangata mo fefine angatonu he lolotonga e vahaʻataimi ʻo e ongo fuakavá ki he hāʻele mai ʻa e Mīsaiá. Naʻe hivaʻi ʻe he kau punaké e ngaahi sāmé, pea lotu, talanoa, mo misi e kakaí ki Heʻene tūʻuta maí—ko ha Tuʻi ʻo Tēvita naʻe fakataumuʻa ke fakamoʻui Hono kakaí.

Ko e kulupu ʻe taha naʻe tali ki he Mīsaiá ko e kau ʻEsení, ʻa ia naʻe fokotuʻu lolotonga e tau Mekapīní. Naʻe tui e kau ʻEsení naʻe faikovi e kau taulaʻeiki ʻi he temipale ʻi Selusalemá pea naʻe fuʻu fie maʻu lahi hano fakaleleiʻi. ʻI heʻenau fakakaukaú, naʻe ofi e hāʻele mai ʻa e Mīsaiá. Naʻa nau tui te Ne kau fakataha mo kinautolu ke ikuʻi e kavenga hono puleʻi ʻe he kau Lomá, ʻa ē naʻe ikunaʻi ʻe honau kau takí ʻa Palesitaine ʻi he taʻu ʻe 60 kimuʻa he ʻaloʻi ʻo Sīsuú.

Hangē ko e Fokotuʻu Lotu Foʻou kimuʻa he Fakafoki Mai ʻo e ongoongoleleí, naʻe hoko foki ha ngaahi meʻa ʻi he vahaʻataimi ʻo e ongo fuakavá ʻa ia naʻe teuteuʻi ai e māmaní ki he hāʻele mai ʻa Sīsū Kalaisí. Naʻe faʻu ʻi he taimi ko ʻení ha ngaahi tohi fakalotu fakaofo, ʻo kau ai hono liliu ʻo e Tohi Tapú mei he lea faka-Hepeluú ki he lea faka-Kalisí mo e kamataʻanga ʻo hono ngaohi ʻo e takainga Tohi ʻo e Tahi Maté mo e ʻApokalifá. Lolotonga e taimi ko ʻení, kuo faʻu mo fakaleleiʻi ʻa e ngaahi fakakaukau fekauʻaki mo e kau ʻāngeló, toetuʻú, mo e ngaahi fakakaukau ʻo e langí mo helí.

Neongo ia, naʻe fekīhiaki e kau Siú ʻi he ʻuhinga ʻo e folofolá pea ko hai ʻa e Mīsaiá, koeʻuhí he naʻe ʻikai ha palōfita ke tataki kinautolu. Lolotonga e tatali ʻa e tokolahi ʻo e kakaí ki ha Mīsaia hako ʻo Tēvitá (ko ha taha mei he hako ʻo e Tuʻi ko Tēvitá), naʻe fakahīkihikiʻi ʻe ha niʻihi kehe ha Mīsaia, ʻa ia ko e hako ʻo ʻĒlone—ko ha Mīsaia fakataulaʻeiki. Pea ko ha niʻihi naʻe ʻikai ke nau ʻamanaki ʻe hāʻele mai e Mīsaiá.

Naʻe lahi e ngaahi ʻamanaki ne tapu ʻi he lotolotonga ʻo e ngaahi kulupú takitaha he lolotonga e vahaʻataimi ʻo e ongo fuakavá pea ʻikai ai ke ʻilo ʻe he ngaahi kulupú e founga ke nau ʻiloʻi ai e Mīsaia moʻoní ʻi Heʻene hāʻele mai kiate kinautolú. Naʻe ʻikai ke tali ʻe ha taha ʻo e ngaahi kulupú—kau tangata tohí, kau Fālesí, kau ʻEsení, pe kau Satusí—ʻa Sione Papitaiso ko ha palōfita pe ko Sīsū ko e Mīsaia. Naʻe hoko ha kau mēmipa ʻe niʻihi ʻo e ngaahi kulupu ko ʻení ko e ngaahi fili tuʻukimuʻa ʻo Sione mo Sīsū he lolotonga ʻena ngaahi ngāué (vakai, Mātiu 21:23–46).

Naʻe hokohoko atu e fekīhiaki mo e fakakikihi fekauʻaki mo e Mīsaiá ʻi he lotolotonga ʻo e ngaahi kulupú kehekehe. Naʻe fakahā ʻe he fuofua palōfita ʻo e kuonga fakakosipeli foʻoú, ʻe Sione Papitaiso, ʻa e hāʻele mai e Mīsaia moʻoní pea fakamahinoʻi ʻa e faʻahinga fakamoʻui te Ne fakahokó. ʻI he fakamatala ʻa Sione kia Sīsū Kalaisí, naʻá ne pehē, “Vakai ki he Lami ʻa e ʻOtuá, ʻa ia ʻokú ne ʻave ʻa e angahala ʻa māmaní” (Sione 1:29). Naʻe tali ʻe he kau Siu tokolahi ʻa Sione ʻi heʻene teuteuʻi e kakaí ki he hāʻele mai ʻa Kalaisí.

ʻI he kamata ʻe Sīsū Kalaisi ʻa ʻEne ngāue fakafaifekaú, naʻá Ne akoʻi ʻa e kakaí “ʻo taau mo ia ʻoku mālohi, kae ʻikai hangē ko e kau tangata tohí” (Mātiu 7:29). Naʻe lahi ʻEne ngaahi fealēleaʻaki mo e kau taki fakalotú, ke fakamahinoʻi e ngaahi tokāteline ʻo e nofo-malí, toetuʻú, ko e Toluʻi ʻOtuá, mo Hono fatongia ko e Fakamoʻuí. Koeʻuhí ko e tokolahi ʻo e kau taki fakalotu ne ʻikai ke nau tali ʻa Sīsuú (vakai, Mātiu 26: 4), naʻá Ne folofola ange kiate kinautolu: “ʻOku ʻikai te mou ʻilo au, pe ko ʻeku Tamaí: ka ne mou ʻilo au, pehē, kuo mou ʻilo mo ʻeku Tamaí foki.” Naʻá Ne toe pehē, “Ka ne ko hoʻomou Tamaí ʻa e ʻOtuá, te mou ʻofa kiate au” (Sione 8:19, 42).

Koeʻuhí naʻa nau ʻamanaki ki ha Mīsaia ʻoku kehe ʻaupito meia Sīsū, naʻa nau fakafisingaʻi ai Ia. Ko e meʻa mālié, ʻoku tau moʻui ʻi ha kuonga ʻoku langa ai e ngaahi moʻoni ʻo e ongoongoleleí ʻi he fakavaʻe ʻo e ngaahi akonaki ʻa e kau palōfitá mo e kau ʻaposetoló (vakai, ʻEfesō 2:20). He ʻikai ke tau fili ʻi he ngaahi mālohi fakalaumālie ʻoku tupukoso taʻe kau ai e fakahinohino ʻa e kau palōfitá mo e kau ʻaposetoló. ʻI heʻetau muimui ki hotau kau palōfita mo e kau ʻaposetoló ʻo e ngaahi ʻaho kimui ní, ʻe kamata leva ke mahino e tokāteline moʻoni ʻa e Fakamoʻui ko Sīsū Kalaisí, ʻo hangē ko ia naʻe fakahā ki he Palōfita ko Siosefa Sāmitá:

“He naʻá ma mamata kiate ia, ʻio ʻi he toʻukupu toʻomataʻu ʻo e ʻOtuá; peá ma fanongo ki he leʻo ʻoku fakamoʻoni ko ia ʻa e ʻAlo pē Taha naʻe Fakatupu ʻo e Tamaí—

“Pea ʻoku fakatupu pea naʻe fakatupu ʻe ia, pea ʻiate ia, pea meiate ia, ʻa e ngaahi māmá, pea ko hono kakai ʻo iá ko e ngaahi foha mo e ngaahi ʻofefine kuo fakatupu ki he ʻOtuá” (T&F 76:23–24).

Paaki