Ko e taha ʻo e ngaahi fekau tefito ʻoku tau maʻú ko e lotu ki he Tamai Hēvaní. Ka ʻoku lahi ha ngaahi meʻa te ne lava ʻo fakafeʻātungiaʻi ʻetau lotú. Naʻe fakamanatu ʻe Nīfai ki he kakaí ʻa e mahuʻinga ʻo e lotú pea mo e ngaahi tāpuaki ʻoku maʻu mei he fetuʻutaki maʻu pē mo ʻetau Tamai Hēvaní. ʻE lava ke tokoni atu e lēsoni ko ʻení ke fakatupulaki hoʻo holi ke fetuʻutaki mo hoʻo Tamai Hēvaní ʻi he lotú.
Ngaahi ʻEkitivitī Ako ʻOku Ala Fakahokó
Ko e fē taimi ʻokú ke lotu aí?
Fakakaukau ki ha ngaahi founga kehekehe te ke lava ʻo fakakakato totonu ai e fakamatala ko ʻení: ʻOku ou lotu ʻi he taimi …
ChurchofJesusChrist.org
Tuku ha kiʻi taimi ke ke fakalaulauloto ai ki he tuʻo lahi hoʻo lotu ki he Tamai Hēvaní mo e ʻuhinga ʻokú ke lotu aí. ʻI he hoko atu hoʻo akó, fakalaulauloto ki he founga kuo tāpuekina ai koe ʻe he Tamai Hēvaní koeʻuhí ko hoʻo ngaahi lotú, pea pehē ki ha faʻahinga founga pē ʻokú ke ongoʻi ʻokú Ne finangalo ke fakatupulaki ai hoʻo fetuʻutaki mo Iá.
Ngaahi akonaki ʻa Nīfai kau ki he lotú
Hili hono akoʻi ʻe Nīfai hono kakaí ke nau nofo ʻi he hala fāsiʻi mo lausiʻi ʻoku fakatau ki he moʻui taʻengatá pea keinanga ʻi he ngaahi folofola ʻa Kalaisí (vakai, 2 Nīfai 31:19–20; 32:1–3), naʻá ne akoʻi e founga te nau lava ai ʻo ʻiloʻi e moʻoni ʻo ʻEne ngaahi folofolá.
Ko e hā ha niʻihi ʻo e ngaahi meʻa naʻe ʻikai loto e kakai ʻo Nīfaí ke nau fakahokó?
ʻOkú ke pehē ko e hā ka fakalotosiʻi ai e meʻá ni kia Nīfaí.
Naʻe hoko atu leva hono akoʻi ʻe Nīfai e mahuʻinga ʻo e lotú.
Lau ʻa e 2 Nīfai 32:8–9, ʻo kumi e meʻa ne akoʻi ʻe Nīfai fekauʻaki mo e lotú.
Ko e hā ha ngaahi moʻoni naʻá ke maʻu?
ʻOku kau ʻi he niʻihi ʻo e ngaahi moʻoni naʻe akoʻi ʻe Nīfaí ʻa e:
Kapau te tau lotu maʻu pē, ʻe fakatapui ʻe he Tamai Hēvaní ʻetau ngāué ki he lelei ʻa hotau laumālié.
ʻOku finangalo ʻa e Tamai Hēvaní ke tau lotu.
ʻOku ʻikai loto ʻa Sētane ke tau lotu.
Kuo pau ke tau lotu maʻu ai pē.
Ko e Fetuʻutaki mo e Tamai Hēvaní
ʻOku kau ʻi he ngaahi sīpinga ʻe niʻihi ʻe ala fakakaukau ki ai e kau akó ki he ʻEkitivitī F ʻa e lotu ʻa Nīfaí pea vete hono ngaahi haʻí (vakai, 1 Nīfai 7:16–19) mo e lotua ʻe Līhai ha fakahinohino ke tokoniʻi ʻa Nīfai ke ne maʻu ha meʻakai maʻa honau fāmilí (vakai, 1 Nīfai 16:21–26, 30–32).
Fakaafeʻi ha kau ako ke vahevahe ʻa e meʻa naʻa nau ako mei he ngaahi ʻekitivitī ne nau fakakakató. ʻI hono fai iá, ʻe lava ai ke ako ʻe he kau akó mei he ngaahi aʻusia honau toʻú. ʻE lava foki ke vahevahe ʻe he kau akó ha faʻahinga fehuʻi pē ʻoku nau maʻu. Kapau te nau fai ia, fakaafeʻi e kau ako kehé ke nau fakaʻaongaʻi e meʻa ne nau akó mo ʻenau aʻusiá ke tokoni ke tali e ngaahi fehuʻí.
Meʻa ʻoku ou fakaʻamu ke manatuʻí
Fakakaukauloto ki he meʻa naʻá ke ako he ʻaho ní. Fakakaukau ke hiki ʻa e meʻa ʻokú ke fakaʻamu ke manatuʻi pe fakahoko makatuʻunga he meʻa naʻá ke akó. Hangē ko ʻení, mahalo te ke loto ke fakatupulaki e tuʻo lahi hoʻo lotú, feinga ke ʻiloʻi e founga ʻe tāpuekina ai koe ʻe he ʻEikí ʻi hoʻo lotu mo ngāué, pe feinga ke ikunaʻi ha faʻahinga ʻahiʻahi pē ʻokú ne fakafeʻātungiaʻi hoʻo ongoʻi ke fai ha lotú.
Kapau ʻokú ke ongoʻi ʻoku feʻunga, fakakaukau ke fakaafeʻi e kau akó ke nau kiʻi tuku ha taimi ke lotu fakalongolongo, ʻo fakaʻaongaʻi ʻa e meʻa kuo nau fakakaukau ki ai fekauʻaki mo e lotú.