‘Inisititiuti
Fakamatala Fakalahi: “Ke Liliu ʻa Kimoutolu ʻi he Fakafoʻou ʻo Homou [ʻAtamaí]”


Fakamatala Fakalahi: “Ke Liliu ʻa Kimoutolu ʻi he Fakafoʻou ʻo Homou [ʻAtamaí]”

Fakataha Lotu ʻi he ʻUnivēsiti Pilikihami ʻIongi–ʻAitahō

13 Mē 2003

ʻI hoku taʻu hongofulu mā onó ʻoku ou manatuʻi ʻeku foki vave ki ʻapi ʻi ha efiafi ʻe taha mei ha ʻekitivitī fakasōsiale, ʻāʻā lelei ʻaupito pea teʻeki ke u fiemohea. Ne u fakakaukau ke u ʻalu ki tuʻa ʻo vaʻinga pasiketipolo, ka naʻá ku ʻiloʻi he ʻikai sai ia ki he kaungāʻapí he mahalo kuo nau mohe. Naʻá ku fakakaukau foki ke tā ha ngaahi fasi ʻi heʻeku kalamafoní ka naʻá ku ʻiloʻi ʻe ʻikai sai ia ki heʻeku ongomātuʻá he naʻe ʻi lalo hona loki mohé ʻi hoku lokí!

Naʻe hili ʻi hoku mohengá ha tatau ʻo e Tohi ʻa Molomoná naʻe tuku maʻu pē ai ʻe heʻeku faʻeé mo e ʻamanaki te u lau ia. ʻI he taimi ko iá, naʻá ku ʻosi lau ʻi he Tohi ʻa Molomoná ka naʻe teʻeki ai ke u lau moʻoni ʻa e Tohi ʻa Molomoná. Ko hono moʻoní, ko e kupuʻi lea pē taha naʻá ku manatuʻi mei he tohí ko e, “Ko au, Nīfai, ko e meʻa ʻi he fanauʻi au ʻi he ongo mātuʻa leleí.” ʻI he efiafi ko iá, ʻi he ʻikai ʻi ai ha meʻa lelei ange ke u faí, naʻá ku kamata lau e Tohi ʻa Molomoná.

ʻI he pongipongi hono hokó ʻi he 11:00 a.m., ko e ʻaho Tokonaki, naʻe fakakaukau ʻeku ongomātuʻá ko e ʻuhinga ʻeku mohe fuoloá he te u toki ngāue pē he hoʻatā ko iá. Ka naʻá ku ʻosi ʻāʻā lelei pē au. Naʻá ku lau ʻa e ngaahi lea fakaʻosi ʻa Molonaí: “ʻIo, haʻu kia Kalaisi, pea hoko ʻo haohaoa ʻiate ia, pea fakafisi ʻa kimoutolu mei he anga taʻe-māʻoniʻoni kotoa pē; pea kapau te mou fakafisi ʻa kimoutolu mei he anga taʻe-māʻoniʻoni kotoa pē, pea ʻofa ki he ʻOtuá ʻaki homou iví, ʻatamaí, mo e mālohí kotoa pē, pea ʻe toki feʻunga ʻa ʻene ʻaloʻofá kiate kimoutolu” (Molonai 10:32). Hili ʻeku lau e fakaafe mo e lea fakaʻosi meia Molonaí, naʻá ku tūʻulutui ʻi hoku veʻe mohengá peá u ʻahiʻahiʻi ʻa e palōmesi naʻá ne fakahoko kimuʻa angé: “Pea ʻi hoʻomou maʻu ʻa e ngaahi meʻa ní, ʻoku ou fie naʻinaʻi kiate kimoutolu ke mou kole ki he ʻOtua, ko e Tamai Taʻengatá, ʻi he huafa ʻo Kalaisí, pe ʻoku ʻikai ke moʻoni ʻa e ngaahi meʻá ni; pea kapau te mou kole ʻi he loto-fakamātoato, mo e loto-moʻoni, ʻo maʻu ʻa [e] tui kia Kalaisi, te ne fakahā ʻa hono moʻoní kiate kimoutolu, ʻi he mālohi ʻo e Laumālie Māʻoniʻoní” (Molonai 10:4).

ʻI he pongipongi Tokonaki ko iá, ne u kole ai ʻa e fakamoʻoni ʻa e Laumālie Māʻoniʻoní, pea ne u maʻu ia ʻi ha founga mahino mo mālohi ange ʻi ha toe faʻahinga aofangatuku pe fakaʻuhinga fakapapau kuó u fai. Naʻe hoko ia ko e fakavaʻe naʻe tupu mei ai ʻeku ngaahi tui mahuʻinga tahá.

ʻI he pongipongi Mōnite hono hokó, ne u fetaulaki ai ʻi he ʻapiakó mo haʻaku kaungāmeʻa lelei, naʻe ʻikai ko ha mēmipa ʻo e Siasí, ʻa ia ne lahi haʻaku ngaahi talanoa mo ia ʻo kau ki he ongoongoleleí. Naʻá ne talamai kiate au ʻoku ʻi ai haʻane lisi ʻo ha ngaahi meʻa ʻe 50 ʻi he Tohi ʻa Molomoná ʻoku hala ʻa e hokohoko ʻo e taimí, ʻa ia ne fakahaaʻi ai ʻoku ʻikai makatuʻunga e Tohi ʻa Molomoná ia ʻi ha tohi fakakuongamuʻa ka ko ha faʻu ia ʻi he senituli hongofulu mā hivá. (ʻOku ʻuhinga ʻa e hala ʻa e hokohoko ʻo e taimí (anachronism) ki ha tokotaha pe meʻa ne hoko pe ko ha meʻa pē ʻoku ʻikai hokohoko totonu ʻa e taimi ne hoko aí, ʻo hangē ko haʻatau pehē, naʻe fakaʻuli ʻa Suliasi Sisa ki Loma ʻi heʻene meʻalele fakaonopōní [SUV].)

Ne u talaange ki hoku kaungāmeʻá kuó ne fuʻu tōmui, he kuó u maʻu ha fakamoʻoni pau ki he Tohi ʻa Molomoná! Ka, naʻá ku talaange, “ʻOmai hoʻo lisí pea te u tauhi ia.” Naʻá ku tauhi ʻa e lisi ko iá pea ʻi he fakalau ʻa e taʻú, pea lahi ange ʻa e fakatotolo mo e ako kehekehe naʻe fai ʻe he kau ʻanalaisó mo e kau mataotao fakaeʻatamaíi, naʻe tamateʻi tahataha pē ʻa e ngaahi meʻá mei he lisí. Ne faifai peá u lea ʻi he ngaahi taʻu siʻi kuo hilí ki ha kulupu ʻi he ʻUnivēsiti Kōnelí peá u lave ai ki heʻeku lisí mo talaange, ʻi he hili ʻa e ngaahi taʻu lahi kuo maliu atú ko ha meʻa pē ʻe taha ʻoku toé—ka te u lava pē ʻo tatali. Hili ʻeku leá, naʻe haʻu kiate au ha palōfesa ʻiloa moʻoni ʻo pehē mai, “Sai, te ke lava leva ʻo tamateʻi ʻa e meʻa fakaʻosi ʻi ho lisí, he ʻoku fakahaaʻi mai ʻe heʻemau akó ʻoku ʻikai ko ha fehalaaki ia ʻi he hokohoko ʻo e taimí.” (anachronism)

Kiʻi fakakaukau angé pe naʻe mei fēfē ʻeku moʻuí kapau ne u fakatatali ʻeku fakamoʻoni ki he Tohi ʻa Molomoná kae ʻoua kuó u tali kotoa e ngaahi fehuʻi naʻe ʻomi ʻe hoku kaungāmeʻá. Kuó u faʻa lea ʻo pehē, ʻi he taimi ʻoku aʻu ai ki he ngaahi moʻoni mahuʻinga tahá, ʻoku ʻikai haʻaku veiveiua, neongo ʻe ʻi ai haʻaku ngaahi fehuʻi! ʻOku ʻi ai ha ngaahi meʻa kuo pau ke tau maʻu ha fakapapau mālohi ki ai ʻa ia ʻokú ne ikuʻi ʻetau ngaahi fakamahamahaló mo e ngaahi fehuʻí. Naʻe fakahinohino ʻe Molonai ʻa e founga ke maʻu ai ʻa e ʻilo moʻoní ʻo tatau pē ʻi he ngaahi fehuʻi mahuʻinga tahá mo e ngaahi moʻoni fakaʻeiʻeiki tahá fakatouʻosi.

ʻI he ʻaho 11 ʻo Sānuali 2003, ʻi he Fuofua Fakataha Ako Fakatakimuʻa Fakaemāmani Lahí, naʻe kole ai ʻe Palesiteni Poiti K. Peeka ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá ki hotau kau takí ke “fuatautau ʻa e meʻa kotoa pē ʻoku [nau] ako fekauʻaki mo [honau] fakanofó mo e uiuiʻí ki he ngaahi moʻoni mahuʻingá” peá ne fakamatalaʻi e ngaahi moʻoni ko iá. Naʻe kau ʻi he ngaahi moʻoni mahuʻinga ko iá ʻa e misiona fakalangi ʻo Sīsū Kalaisí mo e Siasi naʻá Ne fokotuʻú; ko e mole ʻa e ngaahi moʻoni mahuʻinga ʻo e ongoongoleleí, ko e liliu ʻo e ngaahi ouaú, pea mo e mole ʻa e ngaahi kī fakaeʻaposetoló ʻi he Hē mei he Moʻoní; ko hono Fakafoki Mai ʻo e ongoongoleleí ʻi he malumalu ʻo e fakahinohino ʻa e Tamaí mo e ʻAló pea fakafou ʻi he Palōfita ko Siosefa Sāmitá ʻa e ngaahi meʻa naʻe molé; pea mo e hokohoko atu hono fakaʻaongaʻi ʻo e ngaahi kī fakaeʻaposetoló mo e lakanga fakataulaʻeikí ʻi he Siasí he ʻaho ní.

Naʻe fakamatala ʻa Palesiteni Peeka ki he hoko ʻa e Laumālie Māʻoniʻoní ko e meʻangāue ʻoku maʻu ʻe he fakafoʻituitui takitaha ʻi he papitaisó kae lava ke tau ʻiloʻi mo fokotuʻu ʻi heʻetau moʻuí ʻa e ngaahi moʻoni ko ʻení. Naʻe lea foki mo ʻEletā Niila A. Mekisuele ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá, ki hotau fatongia ke maʻu ha fakahā fakataautaha kae lava ke tau takitaha maʻu ha fakamoʻoni pau ʻo e ngaahi moʻoni mahuʻinga taha ko iá.

Ko e hā koā ʻa e natula totonu ʻo e moʻoni ʻo e fakahaá mo e fakamoʻoni ʻa e Laumālié?

Mei he Fakamatalá ki he ʻIló

ʻOku pehē ʻoku tau ʻi he lotolotonga ʻo ha liliu ʻi he fakamatalá—ʻū komipiutá; tauhiʻanga fakamatalá, ʻanalaisó, mo e ʻū polokalama maʻuʻanga fakamatalá; netiueká; ʻilo fakamīsiní (artificial intelligence); satelaite fetuʻutakí; ʻū polokalama televīsoné mo e telefoní. Neongo ʻoku lomekina kitautolu ʻe he ngaahi fakamatalá, ka ʻoku tokolahi ha niʻihi ʻoku mōlia ʻi he taʻeʻiló. Ko hono moʻoní, naʻa mo e puipuituʻa ʻo e ngaahi ʻilo lahi fakaemāmani ko ʻení, ko e meʻa mahuʻingá ko e founga ʻoku tau liliu ai e fakamatalá ki he ʻiló—ʻa e founga ʻoku tau fakafehokotaki ai e fanga kiʻi meʻa iiki mo taʻekakató, ʻa e fakamatalá, ki ha ngaahi sīpinga te tau lava ʻo pehē ʻoku tau ʻilo ha meʻá. ʻI hono liliu ʻo e ngaahi fakamatala kuo fakatahatahaʻí ki ha ʻiló, te tau ʻilo fēfē ʻoku tonu pe kakato ʻa e meʻa ʻoku tau ʻiló? ʻOku tui tatau pē ʻa e kau saienisí mo e kau filōsefá ʻoku ʻikai ke tau ʻilo ʻi ha tuʻunga mahuʻinga [ʻa e tonu pe kakato ʻo e meʻa ʻoku tau ʻiló]. ʻOku fakataimi ʻa e ʻilo kotoa pē, kuo pau pē ke ʻi ai ha fakamatala foʻou mo ha ngaahi fakaʻuhinga kehekehe.

Ka neongo ia, ʻoku tau fetoʻoaki he taimi ʻe niʻihi ʻetau ngaahi ʻilo fakataimí mo ia ʻoku tau ʻilo paú. ʻI ha ʻuluʻi fakamatala ʻi he New York Times, ʻoku pehē ai “Mass Found in Elusive Particle; Universe May Never Be the Same” (5 June 5 1998). Naʻe fokotuʻu mai ʻe he fakamatalá kuo ʻiloʻi ʻeni ʻe he kau saienisí ʻoku ʻi ai ha mamafa ʻa e niutilinosí (neutrinos), ʻe hoko ʻeni ke ne fakatuaiʻi ai ʻa e tupu ʻa e ʻunivēsí. ʻOku ou tui ʻoku tatau pē ʻa e ʻunivēsí he ʻahó ni mo e ʻaho kimuʻa pea toe fakaleleiʻi ai ʻe he kau mataotao fakasaienisí ʻenau ngaahi fakakaukaú!

Ko ia ai, ʻoku malava pē ke tau ʻiloʻi ha meʻa taʻe te tau ʻilo ki ai. Ko hono moʻoní, kuo tohi ʻi he Fakataha Lahi ʻi he Langí, ko Sētane, ʻa ia naʻá ne maʻu ha ngaahi fakamatala lahí, “naʻe ʻikai te ne ʻiloʻi ʻa e finangalo ʻo e ʻOtuá … ko ia naʻá ne feinga ai ke fakaʻauha ʻa e māmaní” (Mōsese 4:6). Naʻe lea ʻa Paula fekauʻaki mo kinautolu ʻoku “nau ako maʻu ai pē, ka ʻoku ʻikai siʻi te nau lavaʻi ʻa e ʻilo ʻo e moʻoní” (2 Tīmote 3:7 Naʻe kikiteʻi ʻe ʻĀmosi ʻe ʻi ai ha honge ʻo e ʻiló ʻi hotau kuongá, pea naʻe lea ʻa Molonai kau ki ha veili ʻo e taʻetuí ʻokú ne ʻai ʻa e tangatá ke nau nofo maʻu ʻi he fakapoʻuli ʻo honau ʻatamaí (ʻEta 4:15).

ʻI he tafaʻaki ʻe tahá, kuo fekau ʻe he ʻEikí ke tau tauhi kiate Ia ʻaki hotau ʻatamaí kotoa (Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 4:2) pea ke tau fekumi ki he ʻiló ʻi he ako pea ʻi he tui (Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 88:118). Kuó Ne faleʻi kitautolu ke tau fekumi ki he ʻilo ki he ngaahi fonuá mo e ngaahi puleʻangá, ki he hisitōliá pea mo natula, ki he ngaahi meʻa ʻo e kuohilí, ki he ngaahi meʻa lolotongá, pea mo e ngaahi meʻa ka hoko maí (Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 88:79; 93:24, 53). Kuó Ne talaʻofa mai ʻe toʻo ʻa e veilí mei hotau ʻatamaí (Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 10:1) pea ʻe fakamaama ia ʻe he Laumālié (Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 11:13). Ko hono olá, te tau tauʻatāina mo māʻoniʻoni fakatouʻosi (Hilamani 14:30; Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 20:31). Te tau ʻiloʻi ʻa e moʻoní, pea ʻe fakatauʻatāinaʻi kitautolu ʻe he moʻoní (Sione 8:32).

Tauʻatāina mei he hā? Taʻeʻiló, angahalá, mo e ngaahi haʻi ʻo e maté. “Kapau te ke kole, te ke maʻu ha fakahā hoko mo e fakahā, pea mo ha ʻilo hoko mo e ʻilo, koeʻuhí ke ke ʻiloʻi ʻa e ngaahi meʻa liló mo e ngaahi meʻa fakamelinó—ʻa e meʻa ʻoku ʻomi ʻa e fiefiá, ʻa e meʻa ko ia ʻoku ʻomi ʻa e moʻui taʻengatá” (Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 42:61).

Ko e ʻUlungaanga ʻo e ʻIlo Fakalaumālié—Ko e Sīpinga Fakalangí

ʻI he tafaʻaki kotoa pē ʻo e poto ʻo e tangatá, ʻe lava ke iku ʻa e meimei fokotuʻutuʻu kotoa pē ki he foʻi fehuʻi “ko e hā hono ʻuhingá?” ʻOku mahino ʻeni ki he mātuʻa kotoa pē. Kae hili ha taimi lōloa ʻo e toutou fehuʻia ʻa e “ngaahi ʻuhingá,” te te aʻu pē ki ha tuʻunga ʻe iku ai ʻa e talí ki he, “Ko e founga pē ia ʻoku totonu ke pehē aí!” Ko hono moʻoní, ko ʻetau ʻuhingá, ko e faʻunga pē ia ʻo e māmaní. ʻOku tau toe ʻilo foki ʻoku ʻi ai ha ngaahi taimi, naʻa mo e “ngaahi tefitoʻi moʻoni” ko ʻení ʻoku faʻa ikunaʻi kinautolu ʻe ha fakamoʻoni makehe. ʻOku pehē ʻa e ngaahi liliu ʻi he hisitōlia ʻo e saienisí. ʻOku ʻikai nai ha meʻa ʻe taʻe malava ke fokotuʻu taʻe tatali ki ha aʻusia lahi ange? ʻIo.

ʻOku ʻi ai ha ngaahi moʻoni pau ʻi he moʻuí ni ʻoku fuʻu mahuʻinga fau pea kuo pau ke fokotuʻu maʻu ia ʻi hotau ʻatamaí mo e lotó ʻo ʻikai fiemaʻu ha toe fakamoʻoni ki honau moʻoní. Ke fenāpasi mo e ngaahi sivi ʻo e moʻui fakamatelié, kuo ʻomi ʻe heʻetau Tamai Hēvaní ha fakamoʻoni pau ki he ngaahi mahino mahuʻinga ko iá ʻa ia ʻe lava ke tau fakahū ki ai ʻa e maama mo e ʻilo lahi ange ʻe lava ke tau maʻu ʻamui angé. Mahalo he ʻikai ke tau ʻiloʻi kotoa e ngaahi talí; ko e moʻoni mahalo he ʻikai ke mahino kiate kitautolu ʻa e ngaahi fehuʻi kotoa pē—ka kuo tau fokotuʻu ʻi heʻetau moʻuí ha faʻunga pau ʻo e mahinó, ʻa ia he ʻikai ngata pē ʻi heʻene ʻomi ha fakavaʻe fakaeʻatamai mo fakalaumālie taʻeueʻiá, ka te ne liliu foki ʻetau moʻuí.

Ko e hā ʻa e fakamoʻoni ko ʻeni ʻokú ne ʻomi kiate kitautolu ʻa e mahino ʻoku mahulu hake ia ʻi he mahino ʻo e ngaahi ongó? Ko e fakamoʻoni ʻo e Laumālie Māʻoniʻoní. ʻOku ʻi ai ha konga [mahuʻinga] ʻe tolu ʻo e mahino ʻoku maʻu mei he Laumālie Māʻoniʻoní: ʻuluakí, ʻoku fekauʻaki ia mo e ngaahi moʻoni mahuʻinga mo fisifisimuʻa tahá; uá, ʻoku tuʻu-maʻu ia ʻi hono tuʻunga paú; pea tolú, ʻokú ne liliu ʻa e ʻulungāngá.

Ko e mahino ʻoku maʻu ʻi he fakamoʻoni ʻa e Laumālie Māʻoniʻoní ʻokú ne ʻomi ʻe ia ʻa e, ʻuluakí, ko ha faʻunga ʻo e ʻilo—ko ha ngaahi potu ai ʻe lava ke tānaki atu ki ai mo ha ʻilo lahi ange. ʻI hono fakalea ʻe tahá, ʻoku ʻomi ʻe he Laumālie Māʻoniʻoní kiate kitautolu ha mahino ʻo e ngaahi ʻuluaki tefitoʻi fakakaukau ʻo e ʻiló. ʻOkú ke manatuʻi naʻe fakahā ʻe he tangata Lea Fakatātaá ko e kamataʻanga ʻo e potó ko e manavahē ki he ʻEikí.

Naʻe pehē ʻe he Palōfita ko Siosefa Sāmitá, naʻe ʻi ai ha tuʻunga pau ʻe tolu naʻe fiemaʻu ki ha tangata pe fefine ke ne kātekina ai ʻa e ngaahi faingataʻa ʻo e moʻuí: Ko ha ʻilo ʻoku ʻi ai ha ʻOtua; ko ha mahino ki Hono natulá, ʻulungāngá, mo e haohaoá; pea mo ha fakamoʻoni ʻoku fakafenāpasi ʻa e hala ʻo e moʻui ʻoku tau tulifua ki aí mo Hono finangaló.

ʻI heʻeku kei ako ʻi he kolisí, naʻá ku ako ai ʻoku mātuʻaki mahuʻinga ʻa e tefitoʻi fakakaukau pe fokotuʻutuʻu ʻo ha fakakaukau pe fakaʻuhinga lelei. ʻE lava ke ngāue ha taha ʻi ha founga taukei moʻoni mo faingataʻa, ʻa ia ʻoku ngali mālohi feʻunga ʻi he sitepu takitaha ʻo e fakakaukaú, ka, kapau ʻoku hala pe taʻekakato ʻa e ngaahi makatuʻungá, ʻe fehalaaki kakato foki ʻa e fakaʻuhingá, neongo e mālie ʻa e ngaahi fokotuʻú.

Hangē ko ʻení, kapau te tau kamata ʻaki ʻa e foʻi fakakaukau naʻe hokonoa pē ʻa e moʻuí pea ko ʻene fakalakalaká ʻoku meimei ke hokonoa pē, te tau fakaʻuhingaʻi ʻa e fakamatala fakatuʻasinó, fakaemoʻuí, mo fakasōsialé ʻi ha founga pau—ko ha founga te ne takihalaʻi mo maumauʻi ʻetau mahinó. ʻE ʻi ai ha ngaahi nunuʻa ʻo e ngaahi fakakaukau peheé ʻi he founga ʻoku ngāue ai hotau sōsaietí mo ʻetau tōʻongá. ʻI he tafaʻaki ʻe tahá, kapau te tau kamata ʻaki e fakakaukau naʻe kamata ʻa e moʻui fakamatelié ʻi ha palani pea ʻe fakatupulaki ʻo fakatatau ki ha fono taʻengata, ʻe mahino kiate kitautolu ʻa e ngaahi kongokonga ʻo e fakamatala fekauʻaki mo kitautolú ʻi ha founga kehe—te tau vakai ai ki he fehokotaki mo e kānokato ʻo e moʻuí. ʻE mahino kiate kitautolu ʻa e fakatuʻutuʻunga ʻo e moʻoní; te tau vakai ai ki ha ngaahi sīpinga mo ha taumuʻa ʻa ia ʻe vakai ki ai ʻa e niʻihi kehé ko ha meʻa taʻemaau mo hokonoa pē. Naʻe mahino kia Siope ʻa e mahuʻinga ʻo e ʻuluaki fakakaukaú, ʻi he taimi naʻá ne pehē ai ʻi he lotolotonga ʻo ʻene mamahí:

“Ka ʻe ʻilo ki fē ʻa e potó? pea [ko e fē] ia ʻa e potu ʻo e ʻiló? … Pea naʻe pehē ʻe ia ki he tangatá, Vakai, ko e manavahē ki [he ʻEikí], ko e potó ia; pea ko e afe mei he koví ko e ʻiló ia” (Siope 28:12, 28).

ʻOku mālie ʻa e fakaʻuhinga ʻa e tangatá—ʻiate ia pē ‘oku ʻi ai hono tupuʻanga taʻengata mo fakalangi pea ʻoku fakalahi ia ʻe he maama ʻo Kalaisí ʻi he fanauʻi maí—kae ʻoua muʻa naʻa tau fakasiʻia ʻa e fuonounou ʻo e fakakaukaú ʻoku hoko ko ha ola ‘o e tulifua ki he moʻoní kae ʻikai ko e ʻOtuá. ʻOku ou ofo ʻi he ngaahi fakangatangata mo e fakatuʻutāmaki ʻo e meʻa ne ui ʻe Paula ko e saienisi “fakakakano” ʻo e ʻatamaí, fakakaukau fakaepotó, tui fakalotú, fakapolitikalé, faʻu tohí, tulamá, mūsiká, fīsikí, kemikalé, mo e paiolosiá.

Kuo pau ke ʻoua naʻa tau fihia ʻi he ngaahi faʻunga pe fakamatala fakaʻapē ʻokú ne taʻofi kitautolu mei he “fakalaka atu ʻi he ngaahi fakangatangata ʻo e taimí.” Kuo pau ke tau fakasītuʻaʻi ʻa e ngaahi fakakaukau taʻeʻuhinga mo ʻikai mahuʻinga ʻokú ne fakatupunga ke tau ʻeke ʻa e ngaahi fehuʻi ʻoku halá, ʻa e tokanga ki he ngaahi feʻauʻauhi ʻe mole ai ʻetau faʻa kātakí, fakahoko ha ngaahi fakafehoanaki taʻetotonu, mo fokotuʻu ha ngaahi fakakaukau taʻekakato pe taʻefeʻungá. Ko hono moʻoní, ʻoku fakatangaʻi ʻetau malangaʻi ʻa e moʻoni kuo fokotuʻú koeʻuhí ko e ngaahi tokāteline fakataimi ʻa e tangatá, ʻo hangē ko hono fakamatalaʻi ʻe Paulá, “ko ha ngaahi ʻata fakapuputuʻu pē ʻi ha sioʻata,” ka ʻoku finangalo mai ʻetau Tamai Hēvaní ke tau vakai kiate Ia ʻi he “mata ki he mata.” Hangē ko e tohi ʻa Paulá, “ʻOku ou ʻilo fakakonga pē, ka [ko e taimi ʻe fakamaama ai ʻe he fakahā ʻa e Laumālie Māʻoniʻoní] ʻe toki kakato leva ia, ʻo hangē ko hono ʻiloʻi au ʻe he ʻOtuá” (1 Kolinitō 13:12).

Ko e ʻuhinga kotoa ʻeni kuo faleʻi ai kitautolu ʻe he kau palōfitá ke tau ako moʻoni ʻa e folofolá mo e lea ʻa e kau palōfita moʻuí ʻi he tui mo e lotu foki. ʻI heʻene peheé, ʻoku hoko ʻa e ngaahi folofolá, ʻo fakafou ʻi he fakahinohino ʻa e Laumālie Māʻoniʻoní ko e “fakahinohino moʻoni ki he puputuʻú.”

Uá, hangē ko ia kuo ʻosi fokotuʻu atú, ʻoku pau ʻa e ʻilo ko ʻení. Neongo ʻe tataki kitautolu ʻe he ngaahi meʻa kuo tau aʻusiá, ngaahi meʻa ʻoku tau vakai ki aí, mo e ngaahi fakaʻuhingá, ki ha ngaahi aofangatuku pau, ka he ʻikai ke nau teitei lava ʻo fakamālohiʻi ʻa e tui ko ia ʻokú ne tekeʻi ʻa e veiveiuá pea fakaʻaiʻai ʻa e kātakí. Naʻe folofola ʻa Sīsū kia Pita “naʻe ʻikai fakahā ia kiate [ia] ʻe he kakanó mo e totó” ke mahino kiate ia ko Sīsū ʻa e Kalaisí ka ko ʻene “Tamai ʻoku ʻi he langí” (Mātiu 16:17). Hangē ko ia ne tohi ʻe Paulá, “ʻOku ʻikai ha taha te ne faʻa pehē, ko e ʻEikí ʻa Sīsū, ka ʻi he Laumālie Māʻoniʻoní” (1 Kolinitō 12:3). ʻOkú ke lava nai ʻo sio ki he ʻuhinga ʻoku hoko ai ko ha meʻa fakamanavahē ke fakaʻikaiʻi ʻa e fakamoʻoni ʻa e Laumālie Māʻoniʻoní? Makehe mei he ngaahi fakamoʻoni kehé, ʻokú ne fakangata ʻa e fakakikihí. ʻOku maʻu ʻe he faʻahinga fakapapau pehē mei he Laumālié ha fakapapau ʻoku ʻikai toe maʻu ia ʻi ha faʻahinga tafaʻaki kehe ʻo e fakakaukaú. Mahalo ʻoku lahi ha ngaahi fakaʻuhinga fakafilōsefa ʻoku fekauʻaki mo e moʻui ʻa e ʻOtuá pe ko e tuʻunga faka-ʻOtua ʻo Sīsuú, pe ko e moʻoni ʻo hono Fakafoki Mai ʻo e Ongoongoleleí, ka ʻoku nau kei hoko pē ko ha foʻi fakamahamahalo, neongo e lahi ʻo ʻene fakalotoʻi e kakaí.

ʻI he taimi pē kuo fekumi ai ha taha peá ne maʻu ʻa e fakamoʻoni ʻo e Laumālie Māʻoniʻoní, ʻokú ne hanganaki atu leva ki ha tufakanga ʻoku liliu moʻuí. ʻOkú ne fokotuʻu ai heni ʻa e ʻulungaanga hono tolu ʻo e mahino ko ʻeni ʻo e Laumālié. ʻOku liliu moʻui ia. Naʻe tohi ʻe Paula naʻá ne maʻu “ʻa e finangalo ʻo Kalaisí” (1 Kolinitō 2:16), pea naʻe fakahā ʻe he kakai ʻo e Tuʻi ko Penisimaní naʻe ʻikai te nau “toe maʻu ha holi ke faikovi, ka ke failelei maʻu ai pē” (Mōsaia 5:2) Hili ʻenau maʻu ʻa e fakamoʻoni ʻo e Laumālié, naʻe ui kinautolu [ʻe he Laumālié] pea ne nau tali ʻa e Laumālié. ʻI heʻetau ʻiloʻi ʻa Kalaisi ʻo fakafou ʻi he Laumālié, ʻoku tau ʻofa kiate Ia mo tauhi ʻEne ngaahi fekaú pea ʻoku toe fakafiemālieʻi mo akonekina kitautolu ʻe he Laumālié, kae ʻoua kuo hoko ʻa e meʻa ne fakahā ʻe Molomoná, “ka hoko ʻa e taimi te ne hā mai aí te tau tatau mo ia, he te tau mamata kiate ia ʻi hono anga totonú; koeʻuhi ke tau maʻu ʻa e ʻamanaki leleí ni; koeʻuhi ke fakahaohaoaʻi ʻa kitautolu ʻo hangē ko ʻene haohaoá” (Molomona ʻi he Molonai 7:48; vakai foki, 1 Sione 3:1–3).

ʻI he tohi ʻa e ʻAposetolo ko Paulá ki he kakai Lomá, naʻá ne pehē ai:

“Pea ʻoua naʻa fakatatau ʻa kimoutolu ki he māmaní: ka ke mātuʻaki liliu ʻa kimoutolu ʻi he fakafoʻou ʻo homou lotó, koeʻuhí ke mou ʻilo pau ʻa e finangalo ko ia ʻo e ʻOtuá, ʻa hono leleí, mo hono ʻaongá, mo hono haohaoá” (Loma 12:2).

ʻOku fakafaikehekeheʻi ʻe Paula ʻa e natula ʻo e tangatá ʻi hono fakakeheʻi ʻe he talangataʻá mo e ngaahi tui halá pea mo ha taha ʻoku moʻulaloa ki he ʻOtuá pea fakafoʻou ʻe he Laumālie Māʻoniʻoní. Ko e taimi pē ʻoku kamata ai ke hoko ʻa e fakafoʻou ko ʻení te tau toki ʻilo ai ʻa e ngaahi fehuʻi totonú mo ʻiloʻi ʻa e meʻa ʻoku totonu ke tau lotuá. (Vakai, Loma 8:6–8, 26–27) Hangē ko e ngāue ʻa e Laumālié ʻiate kitautolú, ʻoku tau maʻu ha “loto fiefia” kuo mateuteu ke ʻiloʻi ʻa e moʻoní pea lava ke maʻu ʻa e “finangalo ʻo Kalaisí” (Ngāue 17:11; 1 Kolinitō 2:14, 16).

ʻOku pehē ʻe ʻAlamā ko e taimi ʻoku tau fakavaivai ai hotau lotó ki he Tamaí ʻo fakafou ʻi he tui kia Kalaisí, “ʻoku fakaʻau ke maama [ʻetau] fakakaukaú, ʻo kamata ke matala ʻa [hotau] ʻatamaí” (ʻAlamā 32:34). ʻI he ngaahi ʻaho fakaʻosí, kuo folofola ʻa e ʻEikí ʻokú Ne “fiemaʻu … ʻa e loto mo e ʻatamai fie [ngāué]” (Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 64:34) mo faleʻi kitautolu ke tau “mataʻikoloa ʻaki maʻu ai pē ʻi [hotau] ʻatamaí ʻa e ngaahi folofola ʻo e moʻuí” (Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 84:85), ʻo fakamāʻoniʻoniʻi kitautolu “koeʻuhí ke hanga taha ʻa [hotau] ʻatamaí ki he ʻOtuá, pea ʻe hokosia ʻa e ngaahi ʻaho te [tau] mamata ai kiate Ia; koeʻuhi he te Ne toʻo ʻa e pūlou ʻo Hono fofongá kiate [kitautolu]” (Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 88:68).

ʻOku ʻikai fakangatangata ʻa e mālohi liliu moʻui ʻo e ʻilo fakalaumālié ki he fakafoʻituituí. Hangē ko e fakamatala ʻa Paulá, ʻi heʻetau hoko ko e kakai ke ofeʻi hotau lotó ki he ʻOtuá pea tukutaha ʻetau fakakaukaú kiate Iá, ʻe fakahaohaoaʻi ʻa e kolo ʻo e kau māʻoniʻoní, koeʻuhí ke ʻoua naʻa ʻi ai ha mavahevahe ʻiate kitautolu pea te tau “māʻopoʻopo lelei ʻo loto-taha pē, pea fakakaukau taha pē” (1 Kolinitō 1:10, vakai foki, Loma 14:1, 5, 19).

Ko e Ngaahi Fiemaʻu ʻo Hono Maʻu ʻo e ʻIlo Fakalaumālié

ʻE founga fēfē haʻatau maʻu ʻa e ʻilo fakalūkufua, fakapatonu mo liliu moʻui ko iá? Tau fakakaukau muʻa ki ha tafaʻaki ʻe fā ʻo e ngaahi fiemaʻu ki hono maʻu ʻo e ʻilo fakalaumālié: ʻuluakí, ko ha fekumi fakavavevave ki he moʻoní; uá, ko ha loto-vilitaki ke talangofua ki he moʻoni ʻa ia kuo ʻiloʻí; tolú, ko ha holi ke fakamoʻoni ki he moʻoní ʻi he feituʻu kotoa pē pea ʻi he taimi kotoa pē; pea ko e faá, ko ha fakaʻaiʻai ke tokoniʻi ʻa e niʻihi kehé ʻi he moʻoní.

Ko e Tali Leleí mo e Ako Fakamātoató: Ko ha ʻUlungaanga ʻo e Loto-Fakatōkilaló

ʻUluakí, kuo pau ke tau tauʻatāina ke faiako pea faivelenga ʻi heʻetau tulifua ki he ako ki he Laumālié. ʻOku fiemaʻu ki he faʻahinga tulifua peheé ha ongoʻi ʻo ʻetau fiemaʻu pē ʻatautolú pea ʻoku mahulu atu ia ʻi haʻatau tokanga pē ki he ngaahi tali ʻoku tau fekumi ki aí. Kuo fakahā ʻe he ʻEikí ko kinautolu ʻoku fiekaia mo fieinua ki he māʻoniʻoní ʻe fakafonu ʻa kinautolu ʻaki ʻa e Laumālie Māʻoniʻoní (Mātiu 5:6; 3 Nīfai 12:6), ka naʻá Ne toe folofola foki, “ʻE malaʻia ʻa kimoutolu ʻoku mākoná! He te mou fiekaia” (Luke 6:25). Naʻe fakahā ʻe he ʻEikí kia Sione Fakahā te Ne fakafisingaʻi ʻa kinautolu ʻoku māmāfaná, ʻo ʻikai momoko pe velá, he ʻoku nau pehē ʻoku nau feʻunga pē kinautolu pea ʻikai fiemaʻu ha meʻa (Fakahā 3:16–17).

ʻOku ʻi ai ha talanoa tokua naʻe haʻu ha talavou kia Sōkeleitisi, ko e filōsefa Kalisi ʻo e kuonga muʻá, ʻo kole ange ke akoʻi kiate ia ʻa e potó. ʻOku pehē naʻe puke ʻe Sōkeleitisi ʻa e talavoú he taimi pē ko iá peá ne fakauku hono ʻulú ki he loto vai ʻo ha kiʻi vaitafe ofi mai kae ʻoua kuó ne tukuange ia ke fakatau ʻene mānavá. Naʻe pehē ange leva ʻe Sōkeleitisi, “ʻI he taimi te ke fiemaʻu ai ʻa e potó ʻo hangē ko hoʻo fiemaʻu ʻa e ʻeá, te u toki lava leva ʻo akoʻi koe.”

ʻI he ngaahi lea ʻa Lōpeti Folosí, kuo pau ke tau mamaʻo mo loloto ange ʻi he vai ʻo ʻetau ngaahi tukupaá, kapau ʻoku fiemaʻu ke aʻusia ha meʻa ʻe tuʻuloa. Naʻe fakakau atu ʻe he Palōfita ko Siosefa Sāmitá ʻa e fekumi ki he mahino moʻoní ke ʻalu fakataha mo e feilaulaú peá ne faleʻi ʻe toki lava pē ke ʻilo ʻe ha taha ʻa e moʻoní ʻo kapau ʻokú ne mateuteu ke feilaulauʻi ʻa e meʻa kotoa pē (Malanga Hono Ono ʻi he Tuí).

ʻI he tafaʻaki ʻe taha ʻo e fiekaia mo e fieinua peheé ʻoku ʻi ai ʻa e meʻa ʻoku ui ʻe he kau palōfitá ko e “loto-fefeká,” ko e ʻikai lava ia ke sio pe ko e hā ʻa e moʻoní, ke fanongo ki he meʻa moʻoni ʻoku lea ʻakí, pea mo ongoʻi ʻaki ha loto-tauʻatāiná. Naʻe fakamatala ʻa C. S. Luisi ʻi heʻene voliume fakaʻosi ʻo e ngaahi fananga fekauʻaki mo Nāniá, The Last Battle (“How the Dwarfs Refused to Be Taken In,” 143–48), fekauʻaki mo e founga naʻe puli ai ʻa e ngaahi fale fakapōpula mo e ngaahi sēini naʻe haʻi ʻaki ha kakai tokolahí, ʻi he hili ia ʻa e ʻulungia ʻa e Taula Tēvolo Hinehiná kia ʻAsilani ko e Laioné (ko ha fakafofonga ʻo Kalaisi) mo ʻene kau muimuí. ʻI loto ʻi ha fale fakapōpulá, naʻe haʻi takatakai ai ha falukunga kakai pukupuku (dwarves). Fakafokifā pē kuo puli honau ngaahi sēiní, pea naʻa nau tauʻatāina leva. Ka naʻe ʻikai ke nau fie tui ki heʻenau tauʻatāiná pea nau nofo pē ʻi honau siakalé, ʻo ʻikai ke nau ongoʻi ʻa e ʻea foʻoú, pe sio ki he laʻaá, pe nanamu ki he matalaʻiʻakaú. Naʻa mo e taimi naʻe ngungulu ai ʻa ʻAsilani ʻi honau telingá ke fakaake kinautolú, ne nau maʻuhala ʻo pehē ko ha mana pe tauhele ʻa e ngungulú. ʻI he vakavakai ʻa ʻAsilaní, naʻe fakaʻau ʻo nau fuʻu ilifia ʻi hono tuku pōpula kinautolú naʻe ʻikai lava ai ke ʻomi kinautolu ki tuʻa mei he pōpula ʻa ia naʻe ʻi honau fakakaukau pē ʻonautolú. Naʻe fakatokangaʻi ʻe ʻAsilani ʻi ha meʻa ʻe taha, “ʻOi, siʻi ngaahi foha ʻo ʻĀtamá, he toki olopoto moʻoni hoʻomou maluʻi kimoutolu mei he ngaahi meʻa kotoa pē naʻe mei lelei maʻamoutolú” (C. S. Lewis, The Magician’s Nephew). Hangē ko e meʻa ne tohi loto-mamahi ʻe Nīfaí:

“Pea ko ʻeni ko au, Nīfai, … kuo tuku au ke u tangi koeʻuhi ko e taʻetuí, mo e fai angahalá, mo e taʻeʻiló, mo e kia-kekeva ʻa e kakaí; he ʻoku ʻikai te nau fie kumi ki he ʻiló, pe ʻiloʻi ʻo e ngaahi ʻilo lahi, ʻo ka foaki ia kiate kinautolu ʻi he lea mahinongofua, ʻio ʻi he lea mahinongofua tahá” (2 Nephi 32:7).

ʻOku ʻikai lava ha niʻihi tokolahi ʻo fanongo ki he fanafana ʻa e Laumālié pe maʻu ʻa e moʻoní koeʻuhí ʻoku iku ʻenau fakamatala ki he ngaahi meʻa fakaofo naʻe hokó ko ha kumi ʻuhinga pē. ʻOku feinga ha ngaahi fakatotolo lahi fekauʻaki mo Kalaisi ke fakamatalaʻi Hono misioná mo Hono ivi tākiekiná ʻaki ʻenau fakaʻuhingaʻi Hono tuʻunga ko e ʻAlo ʻo e ʻOtuá, pea ʻoku feinga ha niʻihi kehe ke fakamatalaʻi ʻa e Palōfita ko Siosefa Sāmitá ʻaki hono fakaʻuhingaʻi hono uiuiʻi fakaepalōfitá. Hangē ko e meʻa naʻe fakatokangaʻi ʻe Sēkopé, ʻoku fakavalevale ke tau fuʻu falala ki he ngaahi meʻa ʻoku fakangatangata pē ʻetau vakai mo mahino ki aí kae fakafisingaʻi ʻa e ʻilo ʻoku maʻu mei he Laumālie Māʻoniʻoní. Naʻá ne fakaʻosi ʻo pehē, “ʻoku lelei ke akonekina, ʻo kapau te [tau] tokanga ki he ngaahi akonaki ʻa e ʻOtuá” (2 Nīfai 9:28–29).

Ke akoʻi kitautolu ʻe he Laumālié ke tau potó, kuo pau ke tau mateuteu ke fakaʻaongaʻi ʻa e meʻa kotoa pē ʻoku tau fekumi ki aí, ko ha ako ʻe fakavaveʻi ʻi he faʻa lotu mo e ʻaukai lahi. ʻOku pehē naʻe “ʻaukai mo lotu [ʻa ʻAlamā] ʻi [ha] ngaahi ʻaho lahi” ke ne maʻu ʻa e ʻiló (ʻAlamā 5:46). ʻOku fiemaʻu leva, ʻo ʻikai ngata pē ʻi he ako faivelengá mo e faʻa lotú, ka ko e feilaulauʻi ʻo e ngaahi meʻa ʻoku ala mahuʻinga kiate kitautolú, naʻa mo ʻetau ngaahi angahalá, ʻa e ngaahi ʻelemēniti ko ia ʻo ʻetau “tōʻonga moʻuí” ʻokú ne taʻofi ʻa e akó. Kuo pau ke tau fai ʻo hangē ko ia naʻe fakahā ʻe he tamai ʻa Lamōnaí fekauʻaki mo ʻene holi ke ʻiloʻi ʻa e ʻOtuá, “Te u liʻaki kotoa ʻeku ngaahi angahalá koeʻuhi ke u ʻiloʻi koe” (ʻAlamā 22:18). ʻOku ʻomi ʻe he ngaahi lea fakaʻosi ʻa Sēkopé ʻa e fakamāʻopoʻopo ʻo e meʻá ni: “ʻOiauē mou fakapotopoto; ko e hā ha meʻa ke u toe lea ʻaki atu kiate kimoutolú?” [Sēkope 6:12].

Talangofua

Hili ʻetau tulifua faivelenga ki he moʻoní, kuo pau leva ke tau mateuteu ke talangofua ki he moʻoní. ʻOku lea ʻa ʻAlamā kau ki hono fafangu mo fakaake hotau ʻatamaí (ʻa ia ko hotau lotó mo e fakakaukaú) kae pehē ki hono ʻahiʻahiʻi ʻo e folofolá (ʻAlamā 32:27). Ko e moʻoní ʻoku ʻikai ʻuhinga ʻeni ki he ako ʻataʻataá pē ka ke longomoʻui foki hono fakahokó. Naʻe fakamalaʻiaʻi ʻe he ʻAposetolo ko Sioné ʻa kinautolu ʻoku nau pehē ʻoku nau ʻiloʻi ʻa Kalaisi kae ʻikai muimui ki Heʻene akonakí, “Ko ia ia ʻokú ne pehē, ʻOku ou ʻilo ia, ka ʻoku ʻikai fai ʻene ngaahi fekaú, ko e loi ia, pea ʻoku ʻikai ʻiate ia ʻa e moʻoní” (1 Sione 2:4). Hangē ko e folofola ʻa e ʻEikí ʻi he Tokāteline mo e Ngaahi Fuakavá, “Pea ʻoku ʻikai maʻu ʻe ha tangata ʻa hono kakato [ʻo e moʻoní] tuku kehe ʻo kapau te ne tauhi ʻene ngaahi fekaú. Ko ia ia ʻokú ne tauhi ʻene ngaahi fekaú ʻokú ne maʻu ʻa e moʻoní mo e māmá, kae ʻoua ke fakanāunauʻi ia ʻi he moʻoní peá ne ʻiloʻi ʻa e ngaahi meʻa kotoa pē” (Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 93:27–28).

ʻE ala fiemaʻu ki he faʻahinga fekumi mo e muimui peheé ʻa e faʻa kātakí, ʻa e tatali ki he ʻEiki, ʻa ia naʻá Ne folofola, “Vakai, ko e fānau iiki ʻa kimoutolu, pea ʻoku ʻikai te mou malava ke kātakiʻi ʻa e ngaahi meʻa kotoa pē ʻi he taimí ni, ka kuo pau ke mou tupulaki ʻi he angaʻofa pea ʻi he ʻiloʻi ʻo e moʻoní” (Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 50:40). Pea hangē ko e fakamatala ʻa ʻEletā Niila A. Mekisuelé, “ʻI hono fakapotupotutatau ʻa e fekumi pea mo e fiemālie ke tatali ki ha maama mo ha ʻilo lahi angé, he ʻikai hangē ia ha kiʻi ngāue siʻisiʻí!” (We Talk of Christ, We Rejoice in Christ, Salt Lake City: Deseret Book Co., 1984, 93).

Ko e fekumi fakamātoató, akó, mo e muimuí, ʻo ʻalu fakataha mo e faʻa kātakí ʻi hono fakamatalaʻi lelei ʻi he ngaahi lea ʻa Sione Henelī Niumení: “[ʻOku ʻikai te u kole ke vakai ki he mamaʻó—ko e foʻi manga pē taha ʻa hoku feʻungá” [Ngaahi Himí, fika 47]. ʻI heʻetau muimui ki he moʻoní ʻi he talangofuá, ʻe lahi ange ai e ngaahi moʻoni te tau vakai ki aí, pea tau tupulaki ʻi hotau ʻīmisí ki he moʻoní. ʻOku ʻi ai ha ʻuhinga loloto ʻi he folofola ʻa Kalaisi “Ko Au ʻa e moʻoní” fakataha mo ʻEne ngaahi fekau ke hoko ʻo hangē ko Iá.

Fakamoʻoniʻí mo e Tokoní

Fakaʻosí, kapau ʻoku tau fiemaʻu ʻa e ʻilo fakalaumālié, kuo pau ke tau mateuteu ke fakamoʻoniʻi ʻa e moʻoni kuo tau maʻú pea loto-fiemālie ke tokoni mo langa hake ʻa e niʻihi kehé ʻi he moʻoní, ʻo maʻu, hangē ko ʻĪnosí, “ha fakaʻamu ke monūʻia ʻa [hotau] kāingá” (ʻĪnosi 1:9).

ʻI he fakaafe ʻa ʻAlamā ko e lahí ki he kakai ʻo e Tuʻi ko Noá ke nau fou ʻi he vai ʻo e papitaisó ʻi he fuakava mo e ʻEikí, naʻá ne fakahaaʻi ai ʻa e fehokotaki ʻo e fakamoʻoni mo e tauhi ki he moʻoni ʻoku maʻu ʻia Kalaisí pea fakafou ʻi he Laumālie Māʻoniʻoní. Ko e ngaahi fua ʻo e moʻoní naʻe ʻiló, ko ha loto-fiemālie ia ke fakafiemālieʻi mo fefuaʻaki ʻetau ngaahi kavengá pea ke “tuʻu ko e kau fakamoʻoni ʻo e ʻOtuá ʻi he taimi kotoa pē pea ʻi he meʻa kotoa pē” (Mōsaia 18:8–9). ʻIkai ngata aí, ʻoku hanga ʻe he angatonu ʻoku fakahaaʻi ʻi ha moʻui ʻoku lea ʻaki e moʻoní mo e faileleí, ʻo ʻomi ha ngaahi moʻoni ʻoku lahi angé. ʻOku fakahoko leva ʻa e talaʻofa ʻa e ʻEikí ʻi heʻetau moʻuí: “Pea ʻe ʻāsili mālohi ʻa hoʻo falalá ʻi he ʻao ʻo e ʻOtuá; pea ko e tokāteline ʻo e lakanga fakataulaʻeikí ʻe mokulu ia ki ho laumālié ʻo hangē ko e ngaahi hahau mei he langí. ʻE hoko ʻa e Laumālie Māʻoniʻoní ko ho takaua maʻu ai pē” (Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 121:45–46).

ʻI hono fakamāʻoniʻoniʻi kitautolu ʻe he ngaahi meʻa ʻoku tau ʻiló, ʻoku tau aʻusia ai ha tuʻunga ʻokú ne tekeʻi ʻa e veiveiuá mo e ilifiá, pea fakataha mo e ʻAposetolo ko Paulá, te tau lava ʻo fehangahangai mo e ngaahi pole ʻo e moʻuí ʻaki ha “ʻamanaki ʻoku mālohi haohaoa” pea he ʻikai ha meʻa “ke fakamāvae ʻa kitautolu mei he ʻofa ʻa e ʻOtuá, ʻa ia ʻoku ʻia Kalaisi Sīsū ko hotau ʻEikí” (2 Nīfai 31:20; Loma 8:39).

Paaki