Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 2021
9 Mē. ʻE Tāpuekina Fēfē Au ʻe he Laumālie Māʻoniʻoní ʻi he ʻAho Kotoa Pē? Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 46–48


“9 Mē. ʻE Tāpuekina Fēfē Au ʻe he Laumālie Māʻoniʻoní ʻi he ʻAho Kotoa Pē? Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 46–48,” Haʻu, ʻo Muimui ʻIate Au—Maʻá e Ngaahi Kōlomu ʻo e Lakanga Taulaʻeiki Faka-ʻĒloné mo e Ngaahi Kalasi ʻa e Kau Finemuí: Ngaahi Tefito Fakatokāteliné 2021 (2020)

“9 Mē. ʻE Tāpuekina Fēfē Au ʻe he Laumālie Māʻoniʻoní ʻi he ʻAho Kotoa Pē?” Haʻu ʻo Muimui ʻIate Au—Maʻá e Ngaahi Kōlomu ʻo e Lakanga Taulaʻeiki Faka-ʻĒloné mo e Ngaahi Kalasi ʻa e Kau Finemuí: Ngaahi Tefito Fakatokāteliné 2021

ʻĪmisi
finemui ‘oku lotu

9 Mē

ʻE Tāpuekina Fēfē Au ʻe he Laumālie Māʻoniʻoní ʻi he ʻAho Kotoa Pē?

Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 46–48

ʻĪmisi
fakaʻilonga fealeaʻaki fakatahá

Fealeaʻaki Fakataha

Tataki ʻe ha mēmipa ʻo e kau palesitenisī fakakōlomú pe fakakalasí; fakafuofua ki ha miniti ʻe 10–20

ʻI he kamataʻanga ʻo e fakatahá, lau fakataha ʻa e Kaveinga ʻo e Kōlomu ʻo e Lakanga Taulaʻeiki Faka-ʻĒloné pe ko e Kaveinga ʻo e Kau Finemuí. Tataki leva ha fealeaʻaki fekauʻaki mo ha ngaahi meʻa hangē ko ʻení, pea palani ha ngaahi founga ke ngāueʻi ai e ngaahi meʻa ne mou aleaʻí (te mou lava ʻo fili ʻi ha fakataha fakapalesitenisī pe ko e hā ʻe aleaʻí):

  • Ko ʻetau kōlomú pe kalasí. Ko hai ʻokú ne fie maʻu ʻetau tokoní mo e ngaahi lotú? Ko e hā te tau lava ʻo fai ke tokoniʻi ai kinautolú? Ko hai ʻoku totonu ke tau fakaafeʻi ki ha ʻekitivitī ʻoku ʻamanaki ke fai?

  • Ko hotau ngaahi ngafá pe fatongiá. Ko e hā ha ngaahi ngāue kuo tau fakahoko? Ko e hā ha ngaahi ngāue ʻoku fie maʻu ke tau fai? Ko e hā ha founga kuo tau fakaafeʻi mai ai e niʻihi kehé ke nau haʻu kia Kalaisi, pea ʻe founga fēfē haʻatau fakaafeʻi mai e niʻihi kehé he taimí ni?

  • Ko ʻetau moʻuí. Ko e hā ha ngaahi aʻusia kimuí ni kuó ne fakamālohia ʻetau fakamoʻoní? Ko e hā e meʻa ʻoku hoko ʻi heʻetau moʻuí, pea ʻe founga fēfē haʻatau fepoupouaki?

ʻI he fakaʻosinga ʻo e lēsoní, fakahoko e ngaahi meʻá ni, ʻo ka fie maʻu:

  • Fakamoʻoni ki he ngaahi tefitoʻi moʻoni kuo akoʻí.

  • Fakamanatu ki he kau mēmipa ʻo e kōlomú pe kalasí e ngaahi palani mo e fakaafe ne fai ʻi he lolotonga e fakatahá.

ʻĪmisi
fakaʻilonga akoʻi e tokāteliné

Akoʻi e Tokāteliné

Tataki ʻe ha taki kakai lalahi pe toʻu tupu; fakafuofua ki ha miniti ʻe 25–35

Teuteuʻi Fakalaumālie Koe

Naʻe tokolahi ha niʻihi ʻo e kau fuofua mēmipa ʻo e Siasi kuo fakafoki maí, ne nau laukonga fekauʻaki mo e ngaahi fakahā fakalaumālie ʻo e Laumālie Māʻoniʻoní ʻi he folofolá (vakai, Ngāue 2:1–4; 13:52; 1 Kolinitō 12:4–11; 3 Nīfai 19). ʻI hono ako ʻe he kau mēmipa ʻo e kōlomú pe kalasí e Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 46–48 he uike ní, mahalo ne nau ako naʻe vekeveke e ʻEikí ke akoʻi e Kāingalotú ni fekauʻaki mo e ngaahi tāpuaki ʻe lava ke ʻomi ʻe he Laumālié ki heʻenau moʻuí. Ko e hā ha ngaahi aʻusia kuó ne akoʻi atu e founga ʻoku faitāpuekina ai koe ʻe he Laumālie Māʻoniʻoní? ʻE tokoniʻi fēfē ʻe he Laumālie Māʻoniʻoní ʻa e tafaʻaki kotoa ʻo e moʻui ʻo kinautolu ʻokú ke akoʻí?

Ke tokoni atu ke ke teuteu ke ueʻi fakalaumālie hoʻo kōlomú pe kalasí ke nau fekumi ki he ivi takiekina ʻo e Laumālie Māʻoniʻoní, te ke lava ʻo toe vakaiʻi e “Ngaahi Fatongia ʻo e Laumālie Māʻoniʻoní” ʻi he Tuʻu Maʻu ʻi he Tuí ([2004], 100–101) mo e pōpoaki ʻa ʻEletā Keuli E. Sitīvenisoni “ ʻE Tokoniʻi Fēfē Koe ʻe he Laumālie Māʻoniʻoní?” (Liahona, Mē 2017, 117–20).

ʻĪmisi
kau finemui ʻoku nau lau folofola ʻi he kalasí

ʻE lava ke tokoniʻi kitautolu ʻe he Laumālie Māʻoniʻoní mo akoʻi e ngaahi moʻoni ʻo e ongoongoleleí.

Ako Fakataha

ʻOku ʻomi ʻe he folofolá ha ngaahi sīpinga lahi ʻo e ngaahi meʻafoaki fakalaumālié. Te ke lava fēfē ʻo tokoni ke fakatupulaki e tui ʻa e kau mēmipa ʻo e kōlomú pe kalasí ʻe lava ke hā mai e ngaahi meʻafoaki ko ʻení ki heʻetau moʻuí he ʻahó ni? Te ke lava ʻo kamata ʻaki haʻo fakaafeʻi kinautolu ke hiki ʻi he palakipoé ha meʻafoaki fakalaumālie naʻe fakamatalaʻi ʻi he Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 46:7–33 pea ke aleaʻi e founga kuo hoko ai ia ʻi heʻenau moʻuí pe ʻi he moʻui ʻa ha taha ʻoku nau ʻilo.

ʻOku ʻikai ngata pē ʻi he ngaahi meʻafoaki ʻo e Laumālié, ka ʻoku tāpuekina ʻe he Laumālie Māʻoniʻoní kitautolu ʻi ha ngaahi founga kehe. Te ke lava ʻo fakaʻaongaʻi ha foʻi ʻekitivitī ʻe taha pe lahi ange mei lalo ke tokoni ke mahino lelei ange eni ki he kau mēmipa ʻo e kōlomú pe kalasí.

  • ʻOku tau fakakaukau he ngaahi taimi ʻe niʻihi ʻoku tau toki fie maʻu pē e Laumālie Māʻoniʻoní ki ha ngaahi fili pe meʻa mahuʻinga ʻi heʻetau moʻuí. Te ke lava fēfē ʻo tokoni ki he niʻihi ʻokú ke akoʻí ke nau ʻiloʻi e lahi fau ʻo e ngaahi meʻa ʻe lava ke fakahoko ʻe he Laumālie Māʻoniʻoní maʻanautolú? Te ke lava ʻo vahevahe e kōlomú pe kalasí ki ha fanga kiʻi kulupu iiki pea kole ki he kulupu takitaha ke nau lau ha veesi folofola ʻe taha pe lahi ange mei he “Ngaahi Maʻuʻanga Tokoni Poupoú.” ʻE lava ke vahevahe ʻe ha toko taha mei he kulupu takitaha ʻa e meʻa ne nau akó. Fakaafeʻi leva e mēmipa takitaha ʻo e kōlomú pe kalasí ke hiki ha lisi ʻo e ngaahi founga ʻe lava ke tāpuekina ai ʻe he Laumālie Māʻoniʻoní ʻenau moʻui fakaʻahó. ʻI heʻenau vahevahe ʻenau ngaahi lisí, te nau lava ʻo talanoa fekauʻaki mo e meʻa te nau lava ʻo fai ke nofoʻia kinautolu ʻe he Laumālie Māʻoniʻoní he ʻaho kotoa pē.

  • Ko e founga ʻe taha ke tokoni kiate kinautolu ʻokú ke akoʻí ke mahino e founga ʻe lava ke tokoni ai e Laumālie Māʻoniʻoní kiate kinautolú, ko hono hiki e ongo fehuʻi ko ʻení ʻi he palakipoé: Ko e hā ʻoku tau ʻilo fekauʻaki mo e Laumālie Māʻoniʻoní? ʻE tokoniʻi fēfē kitautolu ʻe he Laumālie Māʻoniʻoní? ʻE lava leva ke fekumi e kau mēmipa ʻo e kōlomú pe kalasí ki ha ngaahi tali ʻi he pōpoaki ʻa ʻEletā Keuli E. Sitīvenisoni “ ʻE Tokoniʻi Fēfē Koe ʻe he Laumālie Māʻoniʻoní?” (Liahona, Nōvema 2017, 117–20). Te nau lava foki ʻo maʻu ha ngaahi tali ʻi hono toe vakaiʻi e “Ngaahi Fatongia ʻo e Laumālie Māʻoniʻoní” ʻi he Tuʻu Maʻu ʻi he Tuí (peesi 100–101). Kapau ʻe feʻunga, vahevahe ha ngaahi aʻusia kuó ke maʻu ʻo e Laumālie Māʻoniʻoní, pea fakaafeʻi e toʻu tupú ke vahevahe e ngaahi aʻusia kuo nau maʻú.

  • ʻE lava ke lau ʻe he kau mēmipa ʻo e kōlomú pe kalasí e “Ko e Fakahā Fakafoʻituituí” pe “Ako ke ke Lava ʻo ʻIloʻi e Ngaahi Ueʻi ʻa e Laumālié” ʻi he vahe 4 ʻo e Malangaʻaki ʻEku Ongoongoleleí ([2019],103–04, 111–13). Hili iá, ʻe lava ke nau pehē pē ko ha kau faifekau kinautolu ʻoku nau akoʻi ha tokotaha ʻoku teʻeki pē fanongo ia fekauʻaki mo e founga hono lava ke tāpuekina ʻe he Laumālie Māʻoniʻoní ʻetau moʻuí. Ko e hā te nau lea ʻaki kiate kinautolú?

Ngāue ʻi he Tui

Poupouʻi ʻa e kōlomú pe kau mēmipa ʻo e kalasí ke nau fakalaulauloto mo lekooti ʻa e meʻa te nau fai ke ngāueʻi ai e ngaahi ongo ne nau maʻu he ʻaho ní. ʻOku felāveʻi fēfē ʻa e lēsoni he ʻaho ní mo e ngaahi taumuʻa fakafoʻituitui kuo nau fokotuʻú? Kapau te nau fie maʻu, ʻe lava ke vahevahe ʻe he kau mēmipa ʻo e kōlomú pe kalasí ʻenau ngaahi fakakaukaú.

Ngaahi Maʻuʻanga Tokoni Poupoú

Ko e Faiako ‘i he Founga ‘a e Fakamoʻuí

Naʻe vahevahe ʻe he Fakamoʻuí ha ngaahi talanoa nounou, tala fakatātā, mo ha ngaahi sīpinga moʻoni ʻo e moʻuí ke akoʻi ʻi ha founga naʻe ʻuhingamālie ki Heʻene kau ākongá. Ko e hā ha ngaahi aʻusia fakataautaha te ke lava ʻo vahevahe mo e toʻu tupú ke tokoni ke mahino kiate kinautolu e ngaahi fatongia ʻo e Laumālie Māʻoniʻoní mo nau ongoʻi ha loto-holi ke faifeinga ki he ngaahi aʻusia peheé? (Vakai, Ko e Faiako ʻi he Founga ‘a e Fakamoʻuí [2016], 22.)

Paaki