Fuakava Motuʻá 2022
23 Sānuali. ʻE Tokoniʻi Fēfē Nai Au ʻe he ʻEikí Ke u Ngāue Faivelenga Ange? Sēnesi 5; Mōsese 6


“23 Sānuali. ʻE Tokoniʻi Fēfē Nai Au ʻe he ʻEikí Ke u Ngāue Faivelenga Ange? Sēnesi 5; Mōsese 6,” Haʻu, ʻo Muimui ʻIate Au—Maʻá e Ngaahi Kōlomu ʻo e Lakanga Taulaʻeiki Faka-ʻĒloné mo e Ngaahi Kalasi ʻa e Kau Finemuí: Ngaahi Tefito Fakatokāteliné 2022 (2021)

“23 Sānuali. ʻE Tokoniʻi Fēfē Nai Au ʻe he ʻEikí Ke u Ngāue Faivelenga Ange?” Haʻu, ʻo Muimui ʻIate Au—Maʻá e Ngaahi Kōlomu ʻo e Lakanga Taulaʻeiki Faka-ʻĒloné mo e Ngaahi Kalasi ʻa e Kau Finemuí: Ngaahi Tefito Fakatokāteliné 2022

ʻĪmisi
Ko Sīsū Kalaisi ʻoku hāʻele mo ha fuʻu kakai tokolahi

23 Sānuali

ʻE Tokoniʻi Fēfē Nai Au ʻe he ʻEikí Ke u Ngāue Faivelenga Ange?

Sēnesi 5; Mōsese 6

ʻĪmisi
fakaʻilonga fealeaʻaki fakatahá

Fealeaʻaki Fakataha

Tataki ʻe ha mēmipa ʻo e kau palesitenisī fakakōlomú pe fakakalasí; miniti ʻe 10–20

ʻI he kamataʻanga ʻo e fakatahá, lau fakataha ʻa e Kaveinga ʻo e Kau Finemuí pe ko e Kaveinga ʻo e Kōlomu ʻo e Lakanga Taulaʻeiki Faka-ʻĒloné. Hili iá, tataki leva ha fealeaʻaki fekauʻaki mo e ngāue ʻo e fakamoʻuí mo e hakeakiʻí ʻo fakaʻaongaʻi ha fehuʻi ʻe taha pe lahi ange mei he ngaahi fehuʻi ʻi laló pe ngaahi fehuʻi pē ʻaʻau (vakai, Tohi Tuʻutuʻuni Fakakātoa, 10.2, 11.2, ChurchofJesusChrist.org). Palani ha ngaahi founga ke ngāueʻi ai e meʻa ne mou aleaʻí.

  • Moʻui ʻaki e ongoongoleleí. Ko e hā ha ngaahi aʻusia kimuí ni kuo nau fakamālohia ʻetau fakamoʻoní?

  • Tokanga kiate kinautolu ʻoku faingataʻaʻiá. Ko hai ʻokú ne fie maʻu ʻetau tokoní mo e ngaahi lotú? Ko e hā e meʻa ʻoku tau ongoʻi ke fakahoko ke tokoniʻi kinautolú?

  • Fakaafeʻi ʻa e tokotaha kotoa pē ke nau maʻu e ongoongoleleí. Te tau hoko fēfē nai ko ha maama ki he ngaahi fāmili pe kaungāmeʻa ʻoku ʻikai ke tau tui tataú?

  • Fakatahaʻi ʻa e ngaahi fāmilí ke taʻengata. Te tau fakahaaʻi fēfē nai ha ʻofa mo e poupou lahi ange ki hotau fāmilí mo fakahoko ha liliu ʻoku leleí ʻi hotau ngaahi ʻapí?

ʻI he fakaʻosinga ʻo e lēsoní, fakahoko e ngaahi meʻá ni, ʻo ka fie maʻu:

  • Fakamoʻoni ki he ngaahi tefitoʻi moʻoni kuo akoʻí.

  • Fakamanatu ki he kau mēmipa ʻo e kalasí pe kōlomú fekauʻaki mo e ngaahi palani mo e fakaafe ne fakahoko ʻi he lolotonga e fakatahá.

ʻĪmisi
teach the doctrine icon

Akoʻi ʻa e Tokāteliné

Tataki ʻe ha taki kakai lalahi pe toʻu tupu; miniti ʻe 25–35

Teuteuʻi Fakalaumālie Koe

ʻI he taimi naʻe maʻu ai ʻe ʻĪnoke ʻa hono uiuiʻi ke ngāue maʻá e ʻEikí, naʻá ne ongoʻi taʻefeʻunga ʻaupito (vakai, Mōsese 6:31). Ka naʻe ʻikai ke ngata pē ʻi hono fekauʻi ʻe he ʻEikí ʻa ʻĪnoke ke ne fakahoko ʻEne ngāué; naʻá Ne talaʻofa kia ʻĪnoke te Ne maluʻi mo tokoniʻi ia (vakai, Mōsese 6:32–34).

Mahalo te ke lava ʻo kaungā-ongoʻi ʻa e ngaahi ongoʻi taʻefeʻunga ʻa ʻĪnoké ʻi hoʻo ngaahi feinga ke ngāue tokoní. Ko ha niʻihi ʻo ʻetau ngāue tokoní ʻoku fakafou ia ʻi hotau ngaahi uiuiʻi faka-Siasí. Ko e taimi ʻe niʻihi, ʻoku tau sio ki ha fiemaʻu pea tau ongoʻi ʻoku ueʻi kitautolu ʻe he Laumālié ke tau fakahaaʻi ʻetau ʻofá mo e poupoú. ʻOku tatau ai pē pe ko e hā e founga ʻoku hoko mai ai e faingamālié, ka te tau lava ʻo loto-toʻa, hangē ko ʻĪnoké, ʻi hono ʻiloʻi ʻe faitokonia kitautolu ʻe he ʻEikí ʻi heʻetau tali ʻEne fakaafe ke “ʻaʻeva mo aú” (Mōsese 6:34).

ʻI hoʻo teuteu ke faiako fekauʻaki mo e tokoni ʻe lava ke tau maʻu mei he ʻEikí lolotonga ʻetau ngāue tokoni ki he niʻihi kehé, toe lau ʻa e Mōsese 6 pea fakakaukau ki ha ngaahi aʻusia kuó ke maʻu ʻi hoʻo ngāue tokoni ki he niʻihi kehé. Naʻe tokoniʻi fēfē nai koe ʻe he Eikí ʻi hoʻo ngaahi ngāué? Ko e hā e meʻa ʻokú ke ʻamanaki ke ako ʻe he kau mēmipa ʻo hoʻo kalasí pe kōlomú mei he ngaahi tā sīpinga ʻa ʻĪnoke mo e niʻihi kehé? Te ke lava foki ʻo lau ha taha ʻo e ongo pōpoaki ko ʻeni ʻa Palesiteni Henry B. Eyring: “ʻAʻeva mo Au” (Liahona, Mē 2017, 82–85) pe “Kakai Fefine ʻo e Fuakavá ʻoku Hoa Ngāue mo e ʻOtuá” (Liahona, Nōvema 2019, 70–73).

ʻĪmisi
faʻē mo e ʻofefine ʻi peito

Te tau lava ʻo muimui ki he tā sīpinga ʻa e Fakamoʻuí ʻi he taimi ʻoku tau ngāue tokoni ai ʻi heʻetau moʻui fakaʻahó.

Ako Fakataha

ʻOku hoko ʻa e ngāue tokoni ki he niʻihi kehé ke maʻu ai ha faingamālie ke tau “ʻaʻeva mo [e ʻOtuá],” pea te tau maʻu ʻa ʻEne tokoní ʻi heʻetau fua fatongiá (Mōsese 6:34). Ke tokoni ki he kau mēmipa ʻo e kalasí pe kōlomú ke kamata hono aleaʻi ʻení, te ke lava ʻo kole ange ke nau fekumi ʻi he Mōsese 6:32–39 ki ha ngaahi founga naʻe kau fakataha ai ʻa e ʻEikí mo ʻĪnoke ʻi heʻene ngāué. ʻOku tokoniʻi fēfē nai kitautolu ʻe he ʻEikí ʻi he taimi ʻoku tau ngāue ai Maʻaná? ʻE ala tokoni ʻa e ngaahi fakakaukau ko ʻení ke ke tataki ha fealeaʻaki fekauʻaki mo e tokoni fakalangi ʻe lava ke tau maʻu ʻi he taimi ʻoku tau tokoni ai ki he niʻihi kehé.

  • ʻOku mohu ʻa e folofolá ʻi he ngaahi akonaki fekauʻaki mo e ngāue tokoní (hangē ko ʻení, vakai, Mātiu 25:31–40; Luke 10:25–37; Mōsaia 2:17). Fakakaukau ke fakaafeʻi ʻa e niʻihi ʻokú ke akoʻí ke nau vahevahe ha ngaahi potufolofola ʻoku nau fakalotoa kinautolu ke nau ngāue tokoni ki he niʻihi kehé. Te ke lava ʻo tomuʻa kole ange ke nau omi mateuteu ke vahevahe ha ngaahi potufolofola fekauʻaki mo e ngāue tokoní pe ngaahi sīpinga ʻo e ngāue tokoní. Kapau te nau fie maʻu tokoni, poupouʻi ke nau kumi ʻi he “Ngāué, Ngāue-ʻofá” ʻi he Fakahinohino ki he Ngaahi Folofolá (scriptures.ChurchofJesusChrist.org). Ko e hā e meʻa ʻoku tau ongoʻi ke fakahoko koeʻuhí ko e meʻa ne tau laú?

  • Naʻe ngāue tokoni ʻa e Fakamoʻuí ki he niʻihi kehé ʻi he kotoa ʻo ʻEne ngāue fakafaifekaú. Ko e hā ha meʻa ʻoku tau ako mei Heʻene tā sīpingá ʻa ia ʻe ala tokoni kiate kitautolu ʻi heʻetau ngāue tokoní? Ke tali ʻa e fehuʻi ko ʻení, ʻe lava ke lau ʻe he mēmipa takitaha ʻo e kalasí pe kōlomú ha taha ʻo e ngaahi potufolofola ko ʻení, ʻo fekumi ki ha meʻa ʻoku akoʻi ai fekauʻaki mo e tā sīpinga ʻa e Fakamoʻuí ki he ngāue tokoní: Mātiu 14:13–21; Sione 9:1–11, 35–38; 13:4–5, 12–17; 3 Nīfai 17:5–9. Fakaafeʻi e tokotaha kotoa ke nau vahevahe ha meʻa ne nau maʻu. Tuku ha taimi ki he tokotaha kotoa ke nau fakakaukau ki ha taha ʻe lava ke nau ngāue tokoni ki ai pea mo e founga te nau muimui ai ki he tā sīpinga ʻa e Fakamoʻuí ʻi heʻenau ngāue tokoní.

  • Ko e taimi ʻe niʻihi ʻoku tau fakakaukau ʻoku ʻuhinga ʻa e ngāue tokoní ki hono fakahoko ha meʻa ʻoku lahi pea fie maʻu ki ai ha taimi lahi. Mahalo ko ha ʻuhinga ia ʻe taha ʻoku ʻikai ke lahi ai ha ngāue tokoni hatau niʻihi. Te ke lava ʻo fakamahinoʻi ange naʻe faʻa ngāue tokoni ʻa e Fakamoʻuí ki he kakai naʻá Ne fakatokangaʻi ʻi he kotoa ʻo ʻEne moʻui fakaʻahó (hangē ko ʻení, vakai, Mātiu 12:9–13; Maʻake 5:21–34; Luke 19:1–10; Sione 4:3–26).   Kole ki he toʻu tupú ke vahevahe ʻenau fakakaukaú. Ko e hā ha fanga kiʻi ngāue tokoni kuo tau mamata ʻoku fakahoko ʻe he niʻihi kehé? Ko e hā e meʻa ʻoku ueʻi fakalaumālie kitautolu ke fakahokó? Fakaafeʻi e tokotaha kotoa ke nau hiki ha ngaahi founga ke fakakakato ai ʻa e ongo fakamatala ko ʻení: “Te u lava ʻo ngāue tokoni ki he niʻihi kehé ʻaki ʻa e …” mo e “Te u fekumi ki he tokoni ʻa e ʻEikí ʻi heʻeku feinga ke ngāue tokoní ʻaki ʻa e …” Hili iá peá ke kole leva ki ha niʻihi ke nau vahevahe ʻa e meʻa ne nau tohí.

Ngāue ʻi he Tui

Poupouʻi e kau mēmipa ʻo e kalasí pe kōlomú ke nau fakalaulauloto mo lekooti ʻa e meʻa te nau fakahoko ke ngāueʻi ai e ngaahi ongo ne nau maʻu he ʻaho ní. ʻE lava ke nau vahevahe ʻenau ngaahi fakakaukaú, ʻo kapau te nau loto ki ai. Fakaafeʻi ke nau fakakaukau ki he founga ʻe fakamālohia ai ʻe heʻenau ngaahi ueʻi fakalaumālié ʻa honau vā mo e Tamai Hēvaní mo Sīsū Kalaisí.

Ngaahi Maʻuʻanga Tokoni Poupoú

Ko e Faiako ʻi he Founga ʻa e Fakamoʻuí

“Makehe mei hono tokoniʻi e kau akó ke nau ongoʻi mo ʻiloʻi e Laumālié, tokoni ke nau ngāue ki he ngaahi ueʻi oku nau maʻú” (Ko e Faiako ʻi he Founga ʻa e Fakamoʻuí [2016], 10).

Paaki