Feagaiga Tuai 2022
13 Fepuari. E Mafai Faapefea Ona Tatou Tumau Faamaoni i le Faaola i se Lalolagi Agasala? Kenese 12–17; Aperaamo 1–2


“13 Fepuari. E Mafai Faapefea Ona Tatou Tumau Faamaoni i le Faaola i se Lalolagi Agasala? Kenese 12–17; Aperaamo 1–2,” Sau, Mulimuli Mai ia te A’u—Mo Korama a le Perisitua Arona ma Vasega a Tamaitai Talavou: O Autu Faaleaoaoga Faavae 2022 (2021)

“13 Fepuari. E Mafai Faapefea Ona Tatou Tumau Faamaoni i le Faaola i se Lalolagi Agasala?” Sau, Mulimuli Mai ia te A’u—Mo Korama a le Perisitua Arona ma Vasega a Tamaitai Talavou: O Autu Faaleaoaoga Faavae 2022

Ata
o se tamaitai talavou o loo suesue

13 Fepuari

E Mafai Faapefea Ona Tatou Tumau Faamaoni i le Faaola i se Lalolagi Agasala?

Kenese 12–17; Aperaamo 1–2

Ata
aikona o le fefautuaai faatasi

Fefautuaai Faatasi

E taitaiina e se uso o le korama po o le au peresitene o le vasega; 10–20 minute

I le amataga o le fonotaga, toe fai faatasi le Autu a Tamaitai Talavou po o le Autu o Korama a le Perisitua Arona. Ona taitaia lea o se talanoaga e uiga i le galuega o le faaolataga ma le faaeaga e faaaoga ai se tasi po o le sili atu o fesili nei po o ni a oe lava fesili (tagai i le Tusitaulima Aoao, 10.2, 11.2, ChurchofJesusChrist.org). Fuafua ni auala e faatino ai mea tou te talanoaina.

  • Ola i le talalelei. O faapefea ona tatou latalata atili atu i le Faaola? O faapefea ona tatou taumafai ia avea atili e faapei o Ia?

  • Tausia o i latou e lē tagolima. O ai na tatou mafaufau i ai talu ai nei? E mafai faapefea ona tatou fesoasoani i nei tagata taitoatasi?

  • Valaaulia tagata uma ia talia le talalelei. E mafai faapefea ona tatou tali atu i fesili a a tatou uo e uiga i le Ekalesia i se auala e faamalosia ai lo latou faatuatua i le Faaola?

  • Tuufaatasia o aiga mo le faavavau. O a nisi o auala e mafai ona tatou faaleleia atili ai a tatou sootaga ma tagata o le aiga lautele, e pei o matua o matua ma tausoga?

I le faaiuga o le lesona, pe a talafeagai ai, fai mea nei:

  • Molimau atu i mataupu faavae sa aoaoina.

  • Faamanatu i tagata o le vasega po o le korama e uiga i fuafuaga ma valaaulia na faia i le fonotaga.

Aoao Atu le Aoaoga Faavae

Ia taitaia e se taitai matua po se talavou; 25–35 minute

Saunia Oe Lava Faaleagaga

O le ola amiotonu i se lalolagi amioleaga o se galuega e lei faigofie lava. Mo Aperaamo, o le uunaiga e liliuese mai le Atua sa lei sau mai le lalolagi—e oo lava i le tamā o Aperaamo na faagaloina le Alii (tagai i le Aperaamo 1:5–12; 2:5). Na feagai Aperaamo ma Sara ma faigata, ae na la faatuatuaina folafolaga a le Alii “na mautinoa foi, ma latou talia ma le fiafia, ma latou tautino mai o tagata ese i latou ma aumau i le lalolagi” (Eperu 11:13).

E faapefea ona e fesoasoani i tagata o le korama po o le vasega ia tumau faamaoni pe a latou lagona e pei o ni “tagata ese i latou o aumau” i le lalolagi ona o loo latou ola i tulaga faatonuina a le Alii? E mafai faapefea ona e musuia i latou ia totoa ao latou ola faamaoni i le Alii? Ao e sauni e aoao atu, mafaufau e iloilo le Ioane 15:18–20 ma le savali a Elder Neil L. Andersen “Manumalo i le Lalolagi” (Liahona, Me 2017, 58–62).

Ata
alii talavou o loo tilotilo atu i le vaituloto

E mafai e soo o Iesu Keriso ona maua le filemu ao latou ola faamaoni e ui i mea faatautee.

Aoao Faatasi

Atonu na musuia tagata o lau vasega po o le korama i le faataitaiga a Aperaamo i lenei vaiaso ao latou suesue le Kenese 12–17 ma le Aperaamo 1–2. E mafai ona e valaaulia i latou e iloilo le Aperaamo 1:1–19 ma faasoa mea ua musuia ai i latou e uiga i le faataitaiga a Aperaamo. O a ni mea talitutusa ua tatou vaaia i le va o luitau na feagai ma Aperaamo ma luitau o tatou feagai i aso nei? Filifili se tasi pe sili atu o gaoioiga nei e uunaia ai le talanoaga e uiga i le auala e mafai ona tumau faamaoni ai ia Iesu Keriso i tulaga uma.

  • E masani lava ona uunaia e le Alii ma Ana perofeta i latou na latou aoaoina ia ola faamaoni e ui lava i le amioleaga o siomia i latou. O a nisi auala o faaosoosoina ai e Satani le tupulaga ia solia ai poloaiga a le Atua i o tatou aso? E mafai e i latou o loo e aoaoina ona faitau nisi o mau o loo lisiina i le “Punaoa Lagolago.” Valaaulia i latou e talanoaina mea ua latou aoaoina e uiga i le tumau faamaoni ia Keriso ao faaosoosoina i tatou e le lalolagi ia faia isi mea pe tauemu mai ia i tatou. E mafai ona latou faasoa mai auala ua latou mauaina e ola faamaoni ai e tusa pe le o ola ai isi. O anafea na tatou mafai ai pe mafai ai foi e isi tatou te iloa ona fai lenei mea? E mafai foi ona e faaali atu le tasi pe sili atu o vitio i le “Punaoa Faaopoopo.”

  • Ina ia fesoasoani i lau vasega po o le korama ia malamalama i auala e manumalo ai i le lalolagi ma maua faamanuiaga e ala mai i le faia o lea mea, tusi i le laupapa le O le manumalo mai le lalolagi o le … ma le O le manumalo mai le lalolagi o lona taunuuga o le … Ona e fai atu lea i le autalavou e iloilo le savali a Elder Neil L. Andersen “Manumalo i le Lalolagi.” Valaaulia i latou e saili auala e faauma ai nei fuaiupu, i le tusia o mea ua latou aoaoina i luga o le laupapa. Talanoa i mea ua latou maua. Ia muai valaaulia se tagata e sau sauni e faasoa se tala e faaalia ai le ala na tumau faamaoni ai Iesu Keriso i Lona Tama e ui i mea faatautee (tagai, mo se faataitaiga, Mataio 4:1–11; Luka 22:39–44). O le a se mea ua fesoasoani ai le faataitaiga a le Faaola ia i tatou e uiga i le manumalo i le lalolagi? (tagai Ioane 16:33).

  • E ao i soo o Iesu Keriso ona “i ai i le lalolagi ae le ni o le lalolagi.” O le i ai “i le lalolagi” e mafai ona faauiga i le tatou feagai ai ma mea faatautee ao tatou ola ai i o tatou tulaga faatonuina. Ae o lona uiga foi o le mafai lea ona tatou faatosinaina isi mo le lelei. Ina ia aoao atu lenei mataupu faavae, e mafai ona e fai atu i se tasi e sau saunia i le vasega e faasoa mai se tasi po o le sili atu o tala i le savali a Peresitene Bonnie H. Cordon “Ina ia Latou Vaai” (Liahona, Me 2020, 78–80). O a mea ua tatou aoao mai i nei tala e uiga i le faaaogaina o lo tatou malamalama e fesoasoani ai i isi ia latalata atili ia Iesu Keriso? Valaaulia le vasega po o le korama e saili le savali a Peresitene Cordon mo ni fuaiupu ia e uunaia i latou e avea ma se malamalama i isi i se lalolagi agasala. Valaaulia i latou e faitau leotele a latou fuaiupu ma faasoa mai mea ua latou lagona le musuia e fai.

Faatino i le Faatuatua

Ia uunaia tagata o le vasega po o le korama e manatunatu ma tusia le mea o le a latou fai e faatino ai lagona na latou maua i le asō. Afai latou te mananao ai, e mafai ona faasoa mai o latou manatu. Valaaulia i latou e mafaufau pe na faapefea ona faamalosia o latou sootaga ma le Tama Faalelagi ma Iesu Keriso e ala i le faatinoina o lagona na latou mauaina.

Punaoa Lagolago

Aoao Atu i le Ala a le Faaola

Na valaaulia e le Faaola Peteru ia molimau e ala i le fesili atu, “Se a la outou upu ia te Au po o ai?” (Mataio 16:15). A o tali atu Peteru, sa faapea ona faamalosia ai lana molimau. O a ni fesili o le a valaaulia ai i latou o loo e aoaoina e molimau atu ina ia mafai ona faamalosia ai a latou molimau e le Agaga?

Lolomi