Fuakava Motuʻá 2022
24 ʻEpeleli. Ko e hā Nai ʻOku ʻOmi ai ʻe he ʻOtuá Kiate Kitautolu ha Ngaahi Fekaú? ʻEkesōtosi 18–20


“24 ʻEpeleli. Ko e hā Nai ʻOku ʻOmi ai ʻe he ʻOtuá Kiate Kitautolu ha Ngaahi Fekaú? ʻEkesōtosi 18–20,” Haʻu, ʻo Muimui ʻIate Au—Maʻá e Ngaahi Kōlomu ʻo e Lakanga Taulaʻeiki Faka-ʻĒloné mo e Ngaahi Kalasi ʻa e Kau Finemuí: Ngaahi Tefito Fakatokāteliné 2022 (2021)

“24 ʻEpeleli. Ko e hā Nai ʻOku ʻOmi ai ʻe he ʻOtuá Kiate Kitautolu ha Ngaahi Fekaú?” Haʻu, ʻo Muimui ʻIate Au—Maʻá e Ngaahi Kōlomu ʻo e Lakanga Taulaʻeiki Faka-ʻĒloné mo e Ngaahi Kalasi ʻa e Kau Finemuí: Ngaahi Tefito Fakatokāteliné 2022

ʻĪmisi
fekau ʻe hongofulú

24 ʻEpeleli

Ko e hā Nai ʻOku ʻOmi ai ʻe he ʻOtuá Kiate Kitautolu ha Ngaahi Fekaú?

ʻEkesōtosi 18–20

ʻĪmisi
fakaʻilonga fealeaʻaki fakatahá

Fealeaʻaki Fakataha

Tataki ʻe ha mēmipa ʻo e kau palesitenisī fakakōlomú pe fakakalasí; miniti ʻe 10–20

ʻI he kamataʻanga ʻo e fakatahá, lau fakataha ʻa e Kaveinga ʻo e Kau Finemuí pe ko e Kaveinga ʻo e Kōlomu ʻo e Lakanga Taulaʻeiki Faka-ʻĒloné. Hili iá, tataki leva ha fealeaʻaki fekauʻaki mo e ngāue ʻo e fakamoʻuí mo e hakeakiʻí ʻo fakaʻaongaʻi ha fehuʻi ʻe taha pe lahi ange mei he ngaahi fehuʻi ʻi laló pe ngaahi fehuʻi pē ʻaʻau (vakai, Tohi Tuʻutuʻuni Fakakātoa, 10.2, 11.2, ChurchofJesusChrist.org). Palani ha ngaahi founga ke ngāueʻi ai e meʻa ne mou aleaʻí.

  • Moʻui ʻaki e ongoongoleleí. Ko e hā ha ngaahi aʻusia kimuí ni kuo nau ʻomi kitautolu ke tau ofi ange ki he Tamai Hēvaní mo Sīsū Kalaisí?

  • Tokanga kiate kinautolu ʻoku faingataʻaʻiá. ʻOku ʻi ai nai ha taha ne toki hiki foʻou mai ki hotau uōtí pe toki kau mai ki he Siasí? Te tau tokoniʻi fēfē nai kinautolu ke nau ongoʻi ʻoku talitali lelei kinautolu?

  • Fakaafeʻi ʻa e tokotaha kotoa pē ke nau maʻu e ongoongoleleí. ʻOku ʻi ai nai ha ngaahi ʻekitivitī ʻoku ʻamanaki ke fakahoko ʻe lava ke tau fakaafeʻi hotau ngaahi kaungāmeʻá ki ai?

  • Fakatahaʻi ʻa e ngaahi fāmilí ke taʻengata. Ko e hā ha ngaahi ngāue ʻe lava ke tau fakahoko ke lekooti ʻetau ngaahi hisitōlia fakatāutahá?

ʻI he fakaʻosinga ʻo e lēsoní, fakahoko ʻa e ngaahi meʻa ko ʻení, ʻo ka fie maʻu:

  • Fakamoʻoni ki he ngaahi tefitoʻi moʻoni kuo akoʻí.

  • Fakamanatu ki he kau mēmipa ʻo e kalasí pe kōlomú fekauʻaki mo e ngaahi palani mo e fakaafe naʻe fakahoko ʻi he lolotonga e fakatahá.

Akoʻi ʻa e Tokāteliné

Tataki ʻe ha taki kakai lalahi pe toʻu tupu; miniti ʻe 25–35

Teuteuʻi Fakalaumālie Koe

ʻE ala ueʻi fakalaumālie koe ʻe hono lau ʻa e ʻEkesōtosi 20 ke ke fakakaukau ki he ʻuhinga ʻoku tau maʻu ai e ngaahi fekaú. ʻOku ʻi ai ha kakai ʻe niʻihi ʻoku nau fakakaukau ki he ngaahi fekaú ko ha fakataputapui pe ko ha feinga ke puleʻi kitautolu. Ka koeʻuhí ʻoku tau ʻiloʻi ko e ʻOtuá ko ha Tamai ʻofa, te tau lava ʻo falala ko ʻEne ngaahi fonó ʻoku maʻa ʻetau leleí, neongo kapau ʻoku ʻikai ke tau ʻiloʻi maʻu pē ʻa e ngaahi ʻuhinga ki aí. Kuó Ne talaʻofa mai te tau lava ʻo ʻilo ʻa hono moʻoni ʻo ʻEne ngaahi fekaú ʻi he taimi ʻoku tau moʻui ʻaki ai iá (vakai, Sione 7:17).

Naʻe akonaki ʻa Palesiteni Russell M. Nelson: “Koeʻuhí ʻoku ʻofa taʻefakangatangata mo haohaoa ʻa e Tamaí mo e ʻAló ʻiate kitautolu pea koeʻuhí ʻokú Na ʻafioʻi ʻoku ʻikai ke tau lava ʻo mamata ki he meʻa kotoa pē ʻokú Na ʻafio ki aí, kuó Na ʻomi ai ha ngaahi fono ke nau tataki mo maluʻi kitautolu. ʻOku ʻi ai ha fehokotaki mālohi ʻi he ʻofa ʻa e ʻOtuá mo ʻEne ngaahi fonó” (“The Love and Laws of God” [Brigham Young University devotional, Sept. 17, 2019], 2, speeches.byu.edu).

Ko e hā e ʻuhinga ʻokú ke houngaʻia ai ʻi he ngaahi fekaú? Ko e hā e meʻa ʻokú ke loto ke mahino ki he kau mēmipa ʻo hoʻo kalasí pe kōlomú fekauʻaki mo e ʻuhinga kuo foaki mai ai ʻe he ʻOtuá ha ngaahi fekaú? Te ke lava ʻo teuteu ke faiako ʻaki haʻo lau ʻa e ʻEkesōtosi 20 mo e pōpoaki ʻa Palesiteni Dallin H. Oaks “Ko e ʻOfa mo e Feohi mo e Niʻihi Kehé Neongo e Faikehekehé” (Liahona, Nōvema 2014, 25–28).

ʻĪmisi
talavou ʻokú ne ako e folofolá

Te tau lava ʻo ʻiloʻi ʻoku moʻoni e ngaahi fekau ʻa e ʻOtuá ʻi he taimi ʻoku tau moʻui ʻaki ai iá.

Ako Fakataha

Ke tokoni ki he kau mēmipa ʻo e kalasí pe kōlomú ke nau toe vakaiʻi ʻa e Ngaahi Fekau ʻe Hongofulú, te ke lava ʻo kole ange ke nau hiki ʻa e ngaahi fekau ko ʻení ki he lahi taha te nau ala lavá mei he meʻa ʻoku nau manatuʻí. Kapau ʻoku nau fie maʻu tokoni, ʻe lava ke nau fekumi ʻi he ʻEkesōtosi 20:3–17. Ko e hā ʻoku ʻomi ai ʻe he ʻOtuá kiate kitautolu e ngaahi fekaú? Ke tokoni ki hono tali e fehuʻi ko ʻení, ʻe lava ke nau aleaʻi ha niʻihi ʻo e Ngaahi Fekau ʻe Hongofulú ʻi ha fanga kiʻi kulupu iiki. ʻE tokoni fēfē nai ʻa hono moʻui ʻaki e ngaahi fekau ko ʻení ke tau maʻu ai e fiefiá pea ʻunu ke ofi ange ki he ʻOtuá? ʻE ala tokoni ʻa e ngaahi fakakaukau ko ʻení ki he niʻihi ʻokú ke akoʻí ke nau ako lahi ange ki he ʻuhinga ʻoku ʻomi ai ʻe he ʻOtuá ha ngaahi fekaú.

  • Ke tokoni ke mahino ki he kau mēmipa ʻo e kalasí pe kōlomú ʻa e ʻuhinga ʻoku ʻomi ai ʻe he ʻOtuá ha ngaahi fekaú, te ke lava ʻo fakafehoanaki ʻa hono maʻu e ngaahi fekau mei he ʻOtuá ki ha ngaahi aʻusia ʻe lava ke felāveʻi mo kinautolu. Hangē ko ʻení, te ke lava ʻo kole ange ke nau fakakaukauloto ʻoku nau lele atu ʻi ha hala he funga moʻungá ʻoku ofi ki ha lilifa pea ʻoku ʻi ai ha ʻā he veʻehalá. Kole ange ke nau aleaʻi mo ha taha kehe ʻa e ngaahi fehuʻi hangē ko ʻení: ʻOku faitatau fēfē nai ʻa e ngaahi fekau ʻa e ʻOtuá mo e ʻaá? Kuo faitāpuekina fēfē nai kitautolu ʻe he talangofua ki he ngaahi fekaú? Ko e hā mo ha toe ngaahi fakafehoanaki kehe ʻe ala tokoni ke mahino kiate kitautolu ʻa e ʻuhinga ʻoku ʻomi ai ʻe he ʻOtuá ha ngaahi fekaú pea mo e ʻuhinga ʻoku totonu ke tau talangofua ai ki aí? Te ke lava ʻo fakaafeʻi ke nau vakaiʻi ha taha ʻo e ngaahi pōpoaki pe vitiō ʻoku hā ʻi he “Ngaahi Maʻuʻanga Tokoni Poupoú” ki ha ngaahi sīpinga. Kole ange ke nau vahevahe ʻa e ngaahi fakafehoanaki ne nau maʻú pea aleaʻi e meʻa ne nau akó.

  • Mahalo naʻa hoko hoʻomou fealeaʻakí ke tataki ai ʻa e kau mēmipa ʻo e kalasí pe kōlomú ke nau aleaʻi ʻa e founga ʻoku totonu ke tau fakafōtunga ki he niʻihi ko ia ʻoku ʻikai ke nau tui pe moʻui ʻaki ha niʻihi ʻo e ngaahi fekaú. Te ke lava ʻo fakaafeʻi ke nau fekumi ki ha faleʻi ʻi he pōpoaki ʻa Palesiteni Dallin H. Oaks “Ko e ʻOfa mo e Feohi mo e Niʻihi Kehé Neongo e Faikehekehé.” Te ke lava ʻo ʻeke e ngaahi fehuʻi hangē ko ʻení: Ko e hā e founga ʻoku totonu ke tau fakafōtunga ʻaki ki he niʻihi ʻoku kehekehe ʻenau tōʻonga moʻuí mei haʻatautolú? ʻE founga fēfē nai haʻatau vakai ki he lelei ʻa e niʻihi kehé ʻi he taimi ʻoku kehe ai ʻenau ngaahi filí mei haʻatautolú?

Ngāue ʻi he Tui

Poupouʻi e kau mēmipa ʻo e kalasí pe kōlomú ke nau fakalaulauloto mo lekooti ʻa e meʻa te nau fakahoko ke ngāueʻi ai e ngaahi ongo ne nau maʻu ʻi he ʻaho ní. ʻE lava ke nau vahevahe ʻenau ngaahi fakakaukaú, ʻo kapau te nau loto ki ai. Fakaafeʻi ke nau fakakaukau ki he founga ʻe fakamālohia ai ʻe heʻenau ngaahi ueʻi fakalaumālié ʻa honau vā fetuʻutaki mo e Tamai Hēvaní mo Sīsū Kalaisí.

Ngaahi Maʻuʻanga Tokoni Poupoú

Ko e Faiako ʻi he Founga ʻa e Fakamoʻuí

“ʻI hoʻo feinga ko ia ke moʻui ʻaki mo faiako hangē ko e Fakamoʻuí, ʻe ʻi ai ha ngaahi taimi te ke tōnounou ai. ʻOua naʻá ke loto-foʻi; ka ke tuku ke hanga ʻe hoʻo ngaahi fehalaākí mo e ngaahi vaivaí ʻo fakatafoki koe ki he Tamai Hēvaní pea mo e Fakamoʻuí” (Ko e Faiako ʻi he Founga ʻa e Fakamoʻuí, 14).

Paaki