Fuakava Motuʻá 2022
13 Nōvema. Te U Lava Fēfē Nai Ke Maʻu ha Taumalingi Hifo ʻa e Laumālie ʻo e ʻEikí? Hosea 1–6; 10–14; Soeli


“13 Nōvema. Te U Lava Fēfē Nai Ke Maʻu ha Taumalingi Hifo ʻa e Laumālie ʻo e ʻEikí? Hosea 1–6; 10–14; Soeli,” Haʻu, ʻo Muimui ʻIate Au—Maʻá e Ngaahi Kōlomu ʻo e Lakanga Taulaʻeiki Faka-ʻĒloné mo e Ngaahi Kalasi ʻa e Kau Finemuí: Ngaahi Tefito Fakatokāteliné 2022 (2021)

“13 Nōvema. Te U Lava Fēfē Nai Ke Maʻu ha Taumalingi Hifo ʻa e Laumālie ʻo e ʻEikí?” Haʻu, ʻo Muimui ʻIate Au—Maʻá e Ngaahi Kōlomu ʻo e Lakanga Taulaʻeiki Faka-ʻĒloné mo e Ngaahi Kalasi ʻa e Kau Finemuí: Ngaahi Tefito Fakatokāteliné 2022

ʻĪmisi
kalasi ʻa e kau finemuí

13 Nōvema

Te U Lava Fēfē Nai Ke Maʻu ha Taumalingi Hifo ʻa e Laumālie ʻo e ʻEikí?

Hosea 1–6; 10–14; Soeli

ʻĪmisi
fakaʻilonga fealeaʻaki fakatahá

Fealeaʻaki Fakataha

Tataki ʻe ha mēmipa ʻo e kau palesitenisī fakakōlomú pe fakakalasí; miniti ʻe 10–20

ʻI he kamataʻanga ʻo e fakatahá, lau fakataha ʻa e Kaveinga ʻo e Kau Finemuí pe ko e Kaveinga ʻo e Kōlomu ʻo e Lakanga Taulaʻeiki Faka-ʻĒloné. Hili iá, tataki leva ha fealeaʻaki fekauʻaki mo e ngāue ʻo e fakamoʻuí mo e hakeakiʻí ʻo fakaʻaongaʻi ha fehuʻi ʻe taha pe lahi ange mei he ngaahi fehuʻi ʻi laló pe ngaahi fehuʻi pē ʻaʻau (vakai, Tohi Tuʻutuʻuni Fakakātoa, 10.2, 11.2, ChurchofJesusChrist.org). Palani ha ngaahi founga ke ngāueʻi ai e meʻa ne mou aleaʻí.

  • Moʻui ʻaki e ongoongoleleí. Ko e hā ha ngaahi aʻusia kimuí ni kuo nau fakamālohia ʻetau fakamoʻoní?

  • Tokanga kiate kinautolu ʻoku faingataʻaʻiá. Ko hai ʻokú ne fie maʻu ʻetau tokoní mo e lotú? Ko e hā e meʻa ʻoku tau ongoʻi ke fakahoko ke tokoniʻi kinautolú?

  • Fakaafeʻi ʻa e tokotaha kotoa pē ke nau maʻu e ongoongoleleí. Te tau hoko fēfē ko ha maama ki he ngaahi fāmili pe kaungāmeʻa ʻoku ʻikai ke tau tui tataú?

  • Fakatahaʻi ʻa e ngaahi fāmilí ke taʻengata. Te tau fakahaaʻi fēfē ha ʻofa mo e poupou lahi ange ki hotau fāmilí mo fakahoko ha liliu ʻoku leleí ʻi hotau ngaahi ʻapí?

ʻI he fakaʻosinga ʻo e lēsoní, fakahoko e ngaahi meʻa ko ʻení, ʻo ka fie maʻu:

  • Fakamoʻoni ki he ngaahi tefitoʻi moʻoni kuo akoʻí.

  • Fakamanatu ki he kau mēmipa ʻo e kalasí pe kōlomú fekauʻaki mo e ngaahi palani mo e fakaafe naʻe fakahoko ʻi he lolotonga e fakatahá.

Akoʻi ʻa e Tokāteliné

Tataki ʻe ha taki kakai lalahi pe toʻu tupu; miniti ʻe 25–35

Teuteuʻi Fakalaumālie Koe

ʻOku ʻikai ha toe fakaʻalongaua ʻoku tau moʻui ʻi ha taimi ʻo e veiveiuá mo e tailiilí. Naʻe fakamatalaʻi ʻe he palōfita ko Soelí ʻi he Fuakava Motuʻá ʻa hotau kuongá—ʻa e “ʻaho ʻo [e ʻEikí]”—ko ha “ʻaho ʻo e fakapoʻuli pea mo e fakapōpōʻuli” pea “lahi mo fakamanavahē” (Soeli 2:1–2, 11). Ka ʻoku ʻikai ʻuhinga ia ʻoku ʻikai ha ʻamanaki lelei ʻi hotau kuongá. Fakakaukau ki he talaʻofa ko ʻeni meia ʻEletā Dieter F. Uchtdorf: “Neongo ʻe lava ke tau ongoʻi ʻi ha ngaahi taimi ʻoku tau tanumia ʻi he ngaahi faingataʻa ʻo e moʻuí pe ʻākilotoa ʻe he ngaahi pōpōʻuli fakaelotó, ka ʻe fakahoko ʻe he ʻofa ʻa e ʻOtuá mo e ngaahi tāpuaki ʻo e ongoongolelei ʻo Sīsū Kalaisi kuo fakafoki maí ha meʻa taʻeʻamanekina” (“ʻE Fakahoko ʻe he ʻOtuá ha Meʻa ʻOku ʻIkai Mafakakaukaua,” Liahona, Nōvema 2020, 52).

Ko ia ai ko e taimi ʻokú ke fakatokangaʻi ai ʻa e fakapoʻuli mo e fakapōpōʻuli ʻo hotau kuongá, manatuʻi kuo talaʻofa foki ʻe he ʻEikí ha ngaahi tāpuaki lahi—ʻa e ngaahi tāpuaki ʻoku ʻikai mafakakaukaua: “Te u huaʻi hoku laumālié ki he kakai kotoa pē; pea ʻe kikite homou ngaahi fohá mo homou ngaahi ʻofefiné” (Soeli 2:28; vakai foki, Siosefa Sāmita—Hisitōlia 1:41). Fakatokangaʻi ange ʻa e talaʻofa pau ʻe lilingi hifo ʻa e Laumālie ʻo e ʻOtuá ki he kau talavoú mo e kau finemuí. ʻOkú ke pehē ko e hā ʻoku mahuʻinga ai ke mahino kiate kinautolu ʻokú ke akoʻí ʻa e meʻa ko iá? Fakalaulauloto ki he fehuʻi ko ʻení ʻi hoʻo lau ʻa e Soeli 2 mo e pōpoaki ʻa ʻEletā ʻUkitofá ʻi hoʻo teuteu ke faiakó.

ʻĪmisi
kau talavou ʻoku nau ako e folofolá

Kuo talaʻofa mai ʻe he ʻEikí te Ne huaʻi hifo Hono Laumālié ʻi he kuonga fakaʻosí, pea “ʻe kikite homou ngaahi fohá mo homou ngaahi ʻofefiné” (Soeli 2:28).

Ako Fakataha

Ke tokoni ke mahino lelei ange ki he niʻihi ʻokú ke akoʻí ʻa e Soeli 2:28–29, te ke lava ʻo tuku ha meʻa ʻi ha poulu pea tuku ki ha taha ke ne huhua hifo ha vai ki ai. ʻOku tokoni fēfē nai ʻeni ke mahino kiate kitautolu ʻa hono ʻuhinga ke “huaʻi ʻe he ʻEikí ʻa “[Hono] laumālié ki he kakai kotoa pē”? Ko e hā ha founga ʻoku fakahoko ai ʻa e ngaahi kikite ʻi he Soeli 2:28–29? Ko ha ngaahi fakakaukau ʻeni ʻe niʻihi ʻe ala tokoni ke mahino lelei ange ki he toʻu tupú ʻa e founga ʻoku lilingi hifo ai ʻe he ʻEikí ʻa Hono Laumālié ʻi he kuonga ní.

  • ʻOku lekooti ʻi he folofolá ha ngaahi sīpinga kehekehe ʻo e taimi ne lilingi hifo ai ʻe he ʻEikí ʻa Hono Laumālié ki Hono kakaí. ʻE ala tokoni ʻa hono toe vakaiʻi ha konga ʻo e ngaahi meʻá ni ke mahino lelei ange ai ki he toʻu tupú ʻa e founga ke maʻu ai ha taumalingi hifo ʻa e Laumālie ʻo e ʻOtuá ʻi heʻenau moʻuí. Fakakaukau ke tā ha fakatātā ʻi he palakipoé ʻo ha sioki lahi ʻoku lilingi hifo ha vai mei ai pea kole ki ha niʻihi pe ngaahi kulupu iiki ke nau lau ha potufolofola ʻe taha pe lahi ange ʻi he “Ngaahi Maʻuʻanga Tokoni Poupoú.” ʻE lava ke nau tohi ʻi he palakipoé ʻi he veʻe siokí ʻa e meʻa naʻe fakahoko ʻe he kakaí ʻi heʻenau potufolofolá ke lilingi hifo ai ʻe he ʻEikí ʻa Hono Laumālié pea ko e hā ʻa e ngaahi tāpuaki ne muiaki maí. Ko e fē nai ha taimi kuo tau ongoʻi ai ʻa hono fakafiemālieʻi, tataki, pe fakamaʻa kitautolu ʻe he Laumālié?

  • Te ke lava ʻo hiki ʻa e ngaahi lea ko ʻeni meia ʻEletā Dieter F. Uchtdorf ʻi he palakipoé: “ʻOku ʻi ai ha meʻa fisifisimuʻa ʻa e ʻOtuá maʻau fakataautaha pea mo e Siasí fakakātoa—ko ha ngāue lahi mo fakaofo” (“ʻE Fakahoko ʻe he ʻOtuá ha Meʻa ʻOku ʻIkai Mafakakaukaua,” 53). Fakakaukau ke kole ki he toʻu tupú ke nau fekumi ʻi he pōpoaki ʻa ʻEletā ʻUkitofá ki he ngaahi tāpuaki ʻoku ʻikai mafakakaukaua naʻe foaki ʻe he ʻOtuá ki he kakai ʻi he folofolá hili ia ha ngaahi taimi faingataʻa. Ko e hā ʻa e meʻa ne akoʻi mai ʻe ʻEletā ʻUkitofa ke tau fakahokó kae lava ke tau fakahoko ha ngaahi fili ʻoku leleí ʻi he taimi ʻoku tau foua ai e faingataʻá? Fakaafeʻi ʻa e toʻu tupú ke nau faʻu ha lisi ʻo e ngaahi meʻa “ʻoku ʻikai mafakakaukaua” ʻoku tokonaki ʻe he ʻOtuá maʻatautolú. Fakaafeʻi ʻa kinautolu ʻokú ke akoʻí ke nau fakalaulauloto ki he meʻa ʻoku nau loto ke fakahoko ke maʻu ai e ngaahi tāpuaki ko ʻení.

  •     Fakaafeʻi e toʻu tupú ke nau toe vakaiʻi ʻa e pōpoaki ʻa Palesiteni Russell M. Nelson “Fakahā maʻá e Siasí, Fakahā ki Heʻetau Moʻuí” (Liahona, Mē 2018, 93–96) ki ha ngaahi ʻilo ki he founga ʻoku folofola mai ai ʻa e Laumālié kiate kitautolú pea mo e founga ʻokú Ne faitāpuekina ai ʻetau moʻuí. Kole ange ke nau fekumi ki ha ngaahi tali ki he ngaahi fehuʻi hangē ko ʻení: Naʻe fekumi fēfē ʻa Palesiteni Nalesoni ki he ngaahi ueʻi ʻa e Laumālié peá ne maʻu iá? Ko e hā e meʻa ʻoku tau ako meia Siosefa Sāmita fekauʻaki mo e finangalo ʻa e ʻOtuá ke folofola ki Heʻene fānaú? Ko e hā naʻe poupouʻi mai ʻe Palesiteni Nalesoni ke tau fakahokó? Fakamatala ki he toʻu tupú fekauʻaki mo ha taimi naʻá ke ongoʻi ai ʻa hono lilingi hifo ʻe he ʻEikí ʻa Hono Laumālié. Fakaafeʻi ke nau fakalaulauloto ki ha ngaahi aʻusia kuo nau maʻu pea vahevahe ia, ʻo kapau ʻoku nau loto-fiemālie ke fakahoko ia.

Ngāue ʻi he Tui

Poupouʻi e kau mēmipa ʻo e kalasí pe kōlomú ke nau fakalaulauloto mo lekooti ʻa e meʻa te nau fakahoko ke ngāueʻi ai e ngaahi ongo ne nau maʻu ʻi he ʻaho ní. ʻE lava ke nau vahevahe ʻenau ngaahi fakakaukaú, ʻo kapau te nau loto ki ai. Fakaafeʻi ke nau fakakaukau ki he founga ʻe fakamālohia ai ʻe heʻenau ngaahi ongo fakalaumālié ʻa honau vā fetuʻutaki mo e Tamai Hēvaní mo Sīsū Kalaisí.

Ngaahi Maʻuʻanga Tokoni Poupoú

Ko e Faiako ʻi he Founga ʻa e Fakamoʻuí

“Makehe mei hono tokoniʻi e kau akó ke nau ongoʻi mo ʻiloʻi e Laumālié, tokoni ke nau ngāue ki he ngaahi ueʻi oku nau maʻú” (Ko e Faiako ʻi he Founga ʻa e Fakamoʻuí, 10).

Paaki