Haʻu, ʻo Muimui ʻIate Au 2024
12–18 Fēpueli: “Naʻa Mau Nofo ʻi he Fiefia.” 2 Nīfai 3–5


“12–18 Fēpueli: ʻNaʻa Mau Nofo ʻi he Fiefia.’ 2 Nīfai 3–5,” Haʻu, ʻo Muimui ʻIate Au—Maʻá e ʻApí mo e Lotú: Tohi ʻa Molomoná 2024 (2024)

“12–18 Fēpueli. 2 Nīfai 3–5,” Haʻu, ʻo Muimui ʻIate Au—Maʻá e ʻApí mo e Lotú: 2024 (2024)

ʻĪmisi
Nīfai mo hono uaifí

12–18 Fēpueli: “Naʻa Mau Nofo ʻi he Fiefia”

2 Nīfai 3–5

ʻI hoʻo lau ʻa e 1 Nīfaí, mahalo te ke maʻu ha ongo naʻe lahi ʻaupito ʻa e ngaahi lelei naʻe maʻu ʻe Nīfaí. ʻI heʻene “sino lahi ʻaupito” fakatuʻasino mo fakalaumālié (1 Nīfai 2:16), naʻe hangē naʻe ʻikai hōloa ʻene tuí ʻi he ngaahi ʻahiʻahi naʻá ne fehangahangai mo iá. Pe ko e anga pē ia ʻetau mahaló. Neongo naʻe fakaofo ʻa e tui ʻa Nīfaí, ka ʻoku fakahā ʻe heʻene ngaahi lea angaʻofa ʻi he 2 Nīfai 4 naʻa mo e kakai faivelengá ʻoku nau ongoʻi “loto-mamahi” mo “faingofua [ʻenau] moʻua” ʻi he ngaahi ʻahiʻahí ʻi he taimi ʻe niʻihi. ʻOku tau vakai heni ki ha taha ʻoku feinga, ʻoku loto ke fiefia, ka ʻoku “tangi ʻa [hono] lotó koeʻuhí ko [ʻene] ngaahi angahalá.” Te tau lava ʻo fakafelāveʻi ki heni pea ki he fakapapau fakatuʻamelie ʻoku hoko mai aí: “Ka neongo iá, ʻoku ou ʻiloʻi ʻa ia ʻoku ou falala ki aí” (vakai, 2 Nīfai 4:15–19).

Neongo naʻe ako ʻa Nīfai mo hono kakaí ke nofo “ʻi he fiefia” (2 Nīfai 5:27), ka naʻa nau toe ako foki ʻoku ʻikai maʻungofua ʻa e fiefiá pe taʻe ʻi ai ha vahaʻataimi ʻo e loto-mamahí. ʻOku faifai ʻo hoko ia ʻi he falala ki he ʻEikí, “ko e maka ʻo [ʻetau] māʻoniʻoní” (2 Nīfai 4:35).

Ngaahi Fakakaukau ki he Ako ʻi ʻApí mo e Lotú

ʻĪmisi
fakaʻilonga seminelí

2 Nīfai 3:6–24

Naʻe fili ʻa Siosefa Sāmita ke ne fakafoki mai ʻa e ongoongoleleí.

Naʻe vahevahe ʻe Līhai mo hono foha ko Siosefá ha kikite naʻe fai ʻe Siosefa ʻo ʻIsipité. Naʻe fekauʻaki ʻa e kikité mo ha “tangata kikite mahuʻinga” ʻi he kahaʻú, ko Siosefa Sāmita. Ko e hā ʻoku ʻasi ʻi he veesi 6–24 ʻe fakahoko ʻe Siosefa Sāmita ke tāpuekina e kakai ʻa e ʻOtuá? Fakakaukau ki he founga kuo hoko ai ʻa e ngāue ʻa Siosefa Sāmitá ko ha meʻa kuo “fuʻu mahuʻinga lahi” kiate koe.   Fakakaukau ki ha ngaahi fehuʻi hangē ko ʻení, pea fakakaukau ke lekooti hoʻo ngaahi talí:

  • Ko e hā ʻokú ke ʻilo fekauʻaki mo e Tamai Hēvaní mo Sīsū Kalaisi koeʻuhí ko e meʻa naʻe akoʻi ʻe Siosefa Sāmitá?

  • ʻOku kehe fēfē hoʻo moʻuí koeʻuhí ko e meʻa naʻe fakafoki mai ʻe he ʻEikí ʻo fakafou ʻia Siosefa Sāmitá?

  • Naʻe mei fēfē nai hoʻo moʻuí kapau naʻe ʻikai ke hoko ʻa hono Fakafoki Mai ʻo e ongoongoleleí?

Ko ha konga mahuʻinga ʻe taha ʻo e misiona ʻo Siosefa Sāmitá ko e ʻomi ʻo e Tohi ʻa Molomoná. Ko e hā ʻokú ke ako mei he vahe ko ʻení fekauʻaki mo e ʻuhinga ʻoku mahuʻinga ai ʻa e Tohi ʻa Molomoná? Kae tautautefito, te ke lava ʻo kumi ha ngaahi ʻuhinga ʻi he veesi 7, 11–13, 18–24.

Vakai foki, Liliu ʻa Siosefa Sāmitá, Sēnesi 50:24–38 (ʻi he Ngaahi Tokoni ki he Akó); Ngaahi Tefito ʻo e Ongoongoleleí, “Siosefa Sāmita,” Gospel Library; “ʻOku Mau Fakamālō,” Ngaahi Himí, fika 16.

ʻĪmisi
ko e Palōfita ko Siosefa Sāmitá

Palōfita ʻa e ʻEikí, tā fakatātaaʻi ʻe David Lindsley

2 Nīfai 4:15–35

“ʻE ʻEiki, kuó u falala kiate koe.”

Naʻe pehē ʻe Nīfai te ne tohi “ʻa e ngaahi meʻa ʻa hoku laumālié” (veesi 15). ʻI hoʻo lau ʻa e meʻa naʻá ne tohi ʻi he 2 Nīfai 4:15–35, fehuʻi pē kiate koe, “Ko e hā ʻa e ngaahi meʻa ʻo hoku laumālié?” Fakakaukau ke tohi ʻo hangē ko ia naʻe fai ʻe Nīfaí, pea vahevahe ia mo e kakai ʻokú ke ʻofa aí.

ʻI hoʻo vakai ki he founga naʻe maʻu ai ʻe Nīfai ha fiemālie ʻi he taimi naʻá ne ongoʻi lōmekina mo hohaʻa aí, ʻe ala tokoni ia kiate koe ʻi he taimi ʻokú ke maʻu ai ʻa e ongo tataú. Kumi ʻi he veesi 15–35 ʻa e ngaahi potufolofola ʻoku nau ʻomi ʻa e fiemālié kiate koé. ʻOkú ke ʻiloʻi nai ha taha kehe te ne ala maʻu ha fiemālie ʻi he ngaahi potufolofola ko ʻení?

Vakai foki, Ronald A. Rasband, “Ko e Ngaahi Meʻa ʻo Hoku Laumālié,” Liahona, Nōvema 2021, 39–41.

2 Nīfai 5

Te u lava ʻo maʻu ha fiefia ʻi hono moʻui ʻaki ʻa e ongoongolelei ʻo Sīsū Kalaisí.

ʻOkú ke pehē ʻoku ʻuhinga ki he hā ke fiefiá? Naʻe tohi ʻe Nīfai ʻo pehē naʻe nofo hono kakaí “ʻi he fiefia” (2 Nīfai 5:27). Mahalo te ke fekumi ki he ngaahi fili naʻe fai ʻe Nīfai mo hono kakaí ʻa ia naʻe tokoni ke nau fiefia aí (hangē ko ʻení, vakai, 2 Nīfai 5:6, 10–17). Ko e hā ʻe lava ʻo tokoni kiate koe ke langa ha moʻui fiefia hangē ko e kakai ʻo Nīfaí?

2 Nīfai 5:20–21

Ko e hā ʻa e malaʻia naʻe hoko ki he kakai Leimaná?

ʻI he kuonga ʻo Nīfaí, ko e mala ʻo e kakai Leimaná, naʻe “motuhi atu ʻa [kinautolu] mei he ʻao ʻo e ʻEikí … koeʻuhí ko ʻenau angahalá” (2 Nīfai 5:20–21). ʻOku ʻuhinga ʻeni, naʻe mavahe ʻa e Laumālie ʻo e ʻEikí mei heʻenau moʻuí. ʻI he taimi naʻe tali ai ʻe he kau Leimaná kimui ange ʻa e ongoongolelei ʻo Sīsū Kalaisí, “naʻe ʻikai ke toe ʻiate kinautolu ʻa e fakamalaʻia ʻa e ʻOtuá” (ʻAlamā 23:18).

ʻOku toe pehē foki ʻi he Tohi ʻa Molomoná, naʻe ʻi ai ha fakaʻilonga ʻo ha kili lanu ʻuliʻuli ʻi he kau Leimaná hili e mavahe ʻa e kau Nīfaí meiate kinautolú. ʻOku ʻikai ke mahino kakato ʻa e natula mo e fōtunga ʻo e fakaʻilonga ko ʻení. Naʻe kamata ke fakaʻilongaʻi makehe ʻe he fakaʻilongá ʻa e kau Leimaná mei he kau Nīfaí. ʻI he foua ʻe he kau Nīfaí mo e kau Leimaná kimui ange ha ngaahi taimi ʻo e faiangahalá mo e angamāʻoniʻoní, naʻe ʻikai ke toe mahuʻinga ʻa e fakaʻilongá.

ʻOku fakapapauʻi mai ʻe he kau palōfitá ʻi hotau kuongá ni ko e kili fakapōpōʻulí ʻoku ʻikai ko ha fakaʻilonga ia ʻo ha houhau fakalangi pe fakamalaʻia. Naʻe pehē ʻe Palesiteni Lāsolo M. Nalesoni: “ʻOku ou fakapapauʻi atu ʻoku ʻikai ke makatuʻunga hoʻo tuʻu ʻi he ʻao ʻo e ʻOtuá ʻi he lanu ho kilí. ʻOku makatuʻunga ʻa e hōifua mo e ʻikai ke hōifua mai ʻa e ʻOtuá mei hoʻo tauhi mateaki ki he ʻOtuá mo ʻEne ngaahi fekaú kae ʻikai ko e lanu ho kilí” (“Tuku ke Lāngilangiʻia ʻa e ʻOtuá,” Liahona, Nōvema 2020, 94).

Hangē ko ia ne akoʻi ʻe Nīfaí, ko e ʻEikí “ʻoku ʻikai te ne taʻofi ha tokotaha ʻoku haʻu kiate ia, pe ko ha ʻuliʻuli pe hinehina, pe ko ha pōpula pe tauʻatāina, pe ko ha tangata pe fefine; … ʻoku tatau ʻa e kakai fulipē ʻi he ʻao ʻo e ʻOtuá” (2 Nīfai 26:33).

Ke maʻu ha ngaahi fakakaukau lahi ange, vakai ki he makasini Liahona mo e Ki Hono Fakamālohia ʻo e Toʻu Tupú ʻi he māhina ní.

Ngaahi Fakakaukau ki hono Akoʻi ʻo e Fānaú

2 Nīfai 3:6–24

Naʻe hoko ʻa Siosefa Sāmita ko ha palōfita.

  • Fakakaukau ki he founga te ke lava ai ʻo akoʻi hoʻo fānaú fekauʻaki mo e ngāue maʻongoʻonga naʻe fakahoko ʻe he ʻOtuá ʻo fakafou ʻia Siosefa Sāmitá. Ke kamatá, te ke lava ʻo tokoniʻi hoʻo fānaú ke nau kumi ʻa e foʻi lea ko e “tangata kikite” ʻi he 2 Nīfai 3:6 pea fakamatalaʻi ange ʻoku ui ʻa e kau palōfitá ko e kau tangata kikite koeʻuhí ʻoku tokoniʻi kinautolu ʻe he Tamai Hēvaní ke nau sio ki he ngaahi meʻa ʻoku ʻikai ke tau lava ʻo sio ki aí. Vahevahe ʻa e ʻuhinga ʻokú ke houngaʻia ai ke maʻu ha tangata kikite ke ne tataki ʻa e Siasí.

  • ʻOku ʻi he Tohi Fakatātā ʻo e Ongoongoleleí ha ʻū fakatātā te ke lava ʻo fakaʻaongaʻi ke akoʻi ʻaki ʻa e ngāue naʻe fakahoko ʻe he ʻOtuá ʻo fakafou ʻia Siosefa Sāmitá (vakai, fakatātā 89–95). Fakaafeʻi e fānaú ke nau vahevahe ʻa e meʻa ʻoku nau ʻiloʻi fekauʻaki mo e ʻū fakatātaá. Ko e hā e ʻuhinga ʻoku ui ai ʻa Siosefa Sāmita ko ha “tangata kikite mahuʻingá”? Ko e hā e meʻa naʻe fai ʻe Siosefa Sāmita ʻoku “fuʻu mahuʻinga lahí”? (veesi 7).

2 Nīfai 4:15–355

ʻOku ou ʻofa ʻi he “ngaahi meʻa ʻa e ʻEikí.”

  • Ko e hā e meʻa ʻokú ne ʻai kitautolu ke tau fiefiá? Fakakaukau ke lau fakataha ha ngaahi veesi mei he 2 Nīfai 4 ke ʻiloʻi ʻa e meʻa naʻe fiefia ai ʻa Nīfaí pe ko e meʻa naʻá ne ʻai ia ke ne fiefiá (vakai, veesi 15–16, 20–25, 34–35). ʻI he pōpoaki ʻa ʻEletā Ronald A. Rasband “Ko e Ngaahi Meʻa ʻo Hoku Laumālié,” naʻá ne vahevahe ai ha “ngaahi meʻa ʻa e ʻEikí” ʻoku mahuʻinga kiate iá (Liahona, Nōvema 2021, 39–41). Mahalo te mou lava ʻo toe vakaiʻi fakataha ʻene lisí pea talanoa fekauʻaki mo e “ngaahi meʻa ʻa e ʻEikí” ʻoku mahuʻinga kiate koé.

  • ʻOku toe fakamatalaʻi foki ʻi he 2 Nīfai 5 ʻa e ngaahi meʻa naʻe tokoni ki he kau Nīfaí ke nau nofo “ʻi he fiefiá” (veesi 27). Te ke lava ʻo ʻoange ha ngaahi foʻi lea pe ngaahi fakatātā ʻoku nau fakafofongaʻi ʻa e ngaahi meʻa ko ʻení pea tokoniʻi hoʻo fānaú ke nau fakatauhoa kinautolu ki he ngaahi veesi ʻi he vahe 5. ʻOku kau ʻi he ngaahi sīpinga ʻe niʻihi ʻa e fāmilí (veesi 6), ngaahi fekau ʻa e ʻOtuá (veesi 10), ngaahi folofolá (veesi 12), ngāué (veesi 15 mo e 17), ngaahi temipalé (veesi 16), mo e ngaahi uiuiʻi faka-Siasí (veesi 26). ʻOku ʻomi fēfē nai ʻe he ngaahi meʻá ni ʻa e fiefiá?

2 Nīfai 5:15–16

Ko e temipalé ko e fale ia ʻo e ʻEikí.

  • ʻI hoʻo lau ʻa e 2 Nīfai 5:15–16 ki hoʻo fānaú, ʻe lava ke nau ʻai ke pehē pē ʻoku nau tokoni kia Nīfai ke langa ha temipale. Te ke lava foki ʻo fakaʻaliʻali ange ha ʻū fakatātā ʻo ha ngaahi fale kehekehe, kau ai ha temipale. ʻOku kehe fēfē nai ʻa e temipalé mei he ngaahi fale kehé? Fevahevaheʻaki ʻa e ʻuhinga ʻoku mahuʻinga ai ʻa e temipalé kiate koé (vakai foki, “Fie Siofia Ha Temipale,” Tohi Hiva ʻa e Fānaú, 99).

ʻE lava ke hoko ha faʻahinga momeniti pē ko ha momeniti ʻo e akoʻi. ʻOua naʻá ke fakakaukau ko hono akoʻi ho fāmilí ko ha meʻa ia ʻokú ke fakahoko tuʻo taha pē he uike lolotonga ha taimi lēsoni ne teuteuʻi lelei. Fakakaukau ki ai ko ha meʻa ia ʻokú ke fai ʻi he taimi kotoa pē.

Ke maʻu ha ngaahi fakakaukau lahi ange, vakai ki he tatau ʻo e māhiná ni ʻo e makasini Ko e Kaumeʻá.

ʻĪmisi
Ko hono langa ʻe he kau Nīfaí ha temipale

Ko e Temipale ʻo Nīfaí, tā fakatātaaʻi ʻe Michael T. Malm

Paaki