Haʻu, ʻo Muimui ʻIate Au 2024
29 Sānuali–4 Fēpueli: “Te u Tofa ʻa e Halá ki muʻa ʻiate Kimoutolu.” 1 Nīfai 16–22


“29 Sānuali–4 Fēpueli: ʻTe u Tofa ʻa e Halá ki muʻa ʻiate Kimoutolu.’ 1 Nīfai 16–22,” Haʻu, ʻo Muimui ʻIate Au—Maʻá e ʻApí mo e Lotú: Tohi ʻa Molomoná 2024 (2024)

“29 Sānuali–4 Fēpueli. 1 Nīfai 16–22,” Haʻu, ʻo Muimui ʻIate Au—Maʻá e ʻApí mo e Lotú: 2024 (2024)

ʻĪmisi
ko hono vakaiʻi ʻe he kakaí ʻa e Liahoná

29 Sānuali–4 Fēpueli: “Te u Tofa ʻa e Halá ki muʻa ʻiate Kimoutolu”

1 Nīfai 16–22

ʻI he fononga ʻa e fāmili ʻo Līhaí ki he fonua ʻo e talaʻofá, naʻe fai ange ʻe he ʻEikí ʻa e talaʻofa ko ʻení: “Te u tofa ʻa e halá ki muʻa ʻiate kimoutolu, ʻo kapau te mou tauhi ʻeku ngaahi fekaú” (1 Nīfai 17:13). ʻOku mahino naʻe ʻikai ʻuhinga ʻa e talaʻofa ko iá ʻe faingofua ʻa e fonongá—naʻe kei loto kehekehe pē ʻa e kau mēmipa ʻo e fāmilí, motu e ngaahi kaufaná, naʻe faingataʻaʻia mo mate ʻa e kakaí, pea naʻe pau ke nau kei foʻu ha vaka mei ha ngaahi naunau foʻou. Ka neongo ia, ʻi he taimi naʻe fehangahangai ai ʻa e fāmilí mo e faingataʻá pe ngaahi ngāue naʻe ngali taʻemalavá, naʻe ʻiloʻi ʻe Nīfai naʻe ʻikai ʻaupito ke teitei mamaʻo ʻa e ʻEikí. Naʻá ne ʻiloʻi ʻoku hanga ʻe he ʻOtuá ʻo “fafanga [ʻa e kau tui faivelengá], pea [fakamālohia] ʻa kinautolu, pea ‘omi mo e ngaahi founga te nau lava ai ʻo fai e meʻa kuó ne fekau kiate kinautolú” (1 Nīfai 17:3). Kapau kuó ke fifili ʻi ha taimi pe ko e hā ʻoku hoko ai ha ngaahi meʻa ʻoku kovi ki he kakai lelei hangē ko Nīfai mo hono fāmilí, te ke lava ʻo maʻu ha ʻilo ʻi he ngaahi vahe ko ʻení. Kae mahalo ko e meʻa ʻoku mahuʻinga angé, te ke fakatokangaʻi e meʻa ʻoku fai ʻe he kakai leleí ʻi he taimi ʻoku hoko ai e ngaahi meʻa ʻoku koví.

Ngaahi Fakakaukau ki he Ako ʻi ʻApí mo e Lotú

ʻĪmisi
fakaʻilonga ʻo e seminelí

1 Nīfai 16–18

ʻE tokoniʻi au ʻe he Fakamoʻuí ke u fehangahangai mo e ngaahi faingataʻa ʻo e moʻuí.

Naʻe fehangahangai e fāmili ʻo Nīfaí mo ha ngaahi pole faingataʻa—ʻo hangē ko ia ʻoku hoko kiate kitautolu kotoá. Ko e hā te ke lava ʻo ako meia Nīfai fekauʻaki mo e fehangahangai mo e faingataʻá kae tui kia Sīsū Kalaisí? Laukonga fekauʻaki mo e ngaahi aʻusia ko ʻení ʻi he 1 Nīfai 16:17–32; 16:34–39; 17:7–16; 18:1–4; mo e 18:9–22. Fakakaukau ke lekooti ʻa e meʻa ʻokú ke maʻú, ʻi lalo ʻi ha ngaahi ʻuluʻi tohi peheni: “Faingataʻá,” “Meʻa naʻe fai ʻe Nīfaí,” mo e “Founga Tokoni ʻa e ʻEikí.” Ko e hā ʻokú ke ako te ke lava ʻo fakaʻaongaʻi ʻi he ngaahi faingataʻa ʻokú ke fepaki mo iá?

Hili hoʻo ako mei a Nīfai mo hono fāmilí, te ke lava ʻo lekooti ha toe ngaahi fakakaukau ʻi lalo, ʻi he ngaahi ʻuluʻi tohi ko ʻení: “Ko Hoku Ngaahi Faingataʻaʻiá,” “Meʻa Te u Faí,” mo e “Founga ʻe Lava Ke Tokoniʻi Ai Au ʻe he ʻEikí.” ʻI hoʻo fai iá, te ke lava ʻo vakai ki he ngaahi potufolofola hangē ko ʻení: Mātiu 11:28–30; Sione 14:26–27; Mōsaia 24:13–15. Ki ha himi hangē ko e “Te U Maʻu ʻI Fē ʻa e Melinó?” (Ngaahi Himi, fika 63), te ne lava ʻo fakamālohia hoʻo tui ki he Fakamoʻuí mo e tokoni ʻokú Ne fai he lolotonga ʻo e ngaahi taimi faingataʻá.

Vakai foki, Anthony D. Perkins, “Manatuʻi Siʻo Kāingalotu Faingataʻaʻiá ʻe ʻOtua,” Liahona, Nōvema 2021, 103–5; “Ko e Tataki ʻe he ʻEikí e Fononga ʻa Līhaí,” “Ko e Fekauʻi ʻe he ʻEikí ʻa Nīfai ke ne Foʻu ha Vaka,” mo e “Ko e Tukufolau ʻa e Fāmili ʻo Līhaí ki he Fonua ʻo e Talaʻofá” (ngaahi vitiō), Gospel Library; “Tokoni ʻo e Moʻuí,” Gospel Library.

1 Nīfai 16:10–16, 23–31; 18:11–22

ʻOku tataki au ʻe he ʻOtuá ʻi ha fanga kiʻi founga iiki mo faingofua.

ʻI he taimi naʻe tataki ai ʻe he ʻOtuá e fāmili ʻo Līhaí ki he maomaonganoá, naʻe ʻikai ke Ne ʻoange kiate kinautolu ha mape ʻoku fakahaaʻi ai e fakaikiiki kotoa ʻo e fonongá. Ka, naʻá Ne ʻoange kiate kinautolu ʻa e Liahoná ke tataki fakaʻaho kinautolu. ʻI hoʻo lau ʻa e 1 Nīfai 16:10–16, 23–31, mo e 18:10–22, fakakaukau ke ke faʻu ha lisi ʻo e ngaahi moʻoni ʻoku nau fakahaaʻi hono founga tataki ʻe he ʻOtuá ʻEne fānaú (hangē ko ʻení, ʻe lava ke akoʻi ʻe he 1 Nīfai 16:10 ʻoku tataki kitautolu ʻe he ʻOtuá he taimi ʻe niʻihi ʻi ha ngaahi founga taʻe-ʻamanekina). Ko e hā ha ngaahi faitatau ʻokú ke fakatokangaʻi ʻi he Liahoná mo e Laumālie Māʻoniʻoní? Ko e hā ʻa e “ngaahi founga iiki” kuó Ne fakahoko ai ha “ngaahi fuʻu meʻa lalahi” ʻi hoʻo moʻuí?

Vakai foki, ʻAlamā 37:7, 38–47; Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 64:33–34.

ʻĪmisi
Ko e fakaʻaongaʻi ʻe Līhai ʻa e Liahoná

Kapau Te Mou Mateuteu, ʻe ʻIkai Te Mou Manavahē, tā fakatātā ʻa Clark Kelley Price

1 Nīfai 17:1–6, 17–22

ʻE lava ke hoko hoku ngaahi ʻahiʻahí ko ha tāpuaki.

Neongo naʻe fehangahangai ʻa Nīfai mo hono ngaahi tokouá mo ha faingataʻa tatau ʻi he feituʻu maomaonganoá, ka naʻe kehe ʻaupito ʻenau ngaahi aʻusiá. Te ke lava ʻo fakafehoanaki e fakamatala ʻa Nīfai ki he fononga ʻi he maomaonganoá (vakai, 1 Nīfai 17:1–6) mo e fakamatala ʻa hono ngaahi tokouá (vakai, 1 Nīfai 17:17–22). Ko e hā naʻe ʻilo mo fakahoko ʻe Nīfai naʻe tokoni ke ne maʻu ai ha fakakaukau faivelengá? Fakakaukau ke ke hiki ha faingataʻa ne toki hoko pe lolotonga hoko, mei he tafaʻaki ʻo e tuí mo e loto houngaʻiá. Ko e hā ʻokú ke ongoʻi pe ako mei he meʻa ko ʻení?

Vakai foki, Amy A. Wright, “ʻOku Fakamoʻui ʻe Kalaisi ʻA ia Kuo Maumaú,” Liahona, Mē 2022, 81–84.

Taimi fakakaukau fakalongolongo. ʻE lava ke fakaiku hano tuku ha taimi ke fakakaukau, fakalaulauloto, sioloto pe tohi aí, ki ha ha tataki fakalaumālie. Te ne lava ʻo tokoniʻi kitautolu ke tau fakatokangaʻi e founga ʻoku fekauʻaki ai ʻa e tokāteliné pe ngaahi tefitoʻi moʻoni ʻo e ongoongoleleí mo ʻetau moʻuí. ʻI he taimi ʻokú ke akoʻi ai e niʻihi kehé, ʻoange ha taimi ke nau fakakaukau ai mo hiki ʻenau ngaahi ongó. ʻE lava foki ke fakatupulaki heni ʻenau loto fiemālie ke vahevahe ʻenau ngaahi fakakaukaú mo e ongó mo e niʻihi kehé.

1 Nīfai 19:22–24; 20–22

Te u lava ʻo “fakatatau ʻa e ngaahi folofolá kotoa” kiate au.

Koeʻuhí naʻe hiki ʻa e folofolá ʻi ha taimi fuoloa mei he taimí ni, ʻe ngali hangē ʻoku ʻikai fekauʻaki ia mo kitautolu he ʻahó ni. Ka naʻe lelei ange e ʻilo ʻa Nīfaí. Naʻá ne pehē, “Naʻá ku fakatatau ʻa e ngaahi folofola kotoa pē kiate kimautolu, koeʻuhí ke ʻaonga ia kiate kimautolu pea mau poto ai” (1 Nīfai 19:23). Ko e ʻuhinga ʻeni ʻe taha naʻe maʻu ai ʻe Nīfai ha mālohi fakalaumālie lahi ʻi he folofolá.

Fakakaukau ki ha ngaahi fehuʻi hangē ko ʻení ʻi hoʻo lau ʻa e 1 Nīfai 20–22:

1 Nīfai 20:1–9.Ko e hā ʻoku akoʻi mai ʻe he ngaahi veesi ko ʻení fekauʻaki mo e kakai ʻi he kuonga ʻo ʻĪsaiá? Ko e hā ha ngaahi meʻa ʻokú ke maʻu ʻoku kaunga kiate koe?

1 Nīfai 20:17–22.Ko e hā ʻoku akoʻi ʻe he ngaahi vēsí ni fekauʻaki mo e founga hono tataki ʻe he Tamai Hēvaní ʻa e kakai ʻi he kuonga ʻo ʻĪsaiá? ʻOkú Ne fakaafeʻi fēfē koe ke ke muimui ʻiate Iá?

Ko e hā mo ha toe meʻa ʻokú ke maʻu ʻi he 1 Nīfai 20–22 te ke lava ʻo “fakatatau” kiate koe?

Ke maʻu ha ngaahi fakakaukau lahi ange, vakai ki he makasini Liahona mo e Ki Hono Fakamālohia ʻo e Toʻu Tupú ʻi he māhina ní.

Ngaahi Fakakaukau ki hono Akoʻi ʻo e Fānaú

1 Nīfai 16:10, 28–29; 18:8–13, 20–22

ʻI he taimi ʻoku ou tauhi ai e ngaahi fekaú, ʻoku tataki au ʻe he ʻEikí.

  • Kapau ʻoku ʻi ai haʻo kāpasa, mape, pe ha toe meʻa ʻoku tokoni ke tau ʻilo hotau halá, te ke lava ʻo fakaʻaliʻali ia ki hoʻo fānaú. ʻE lava ke hoko ʻeni ko ha founga lelei ke kamata ʻaki ha fealēleaʻaki fekauʻaki mo e Liahoná, ʻa ia te mou lava ʻo lau ki ai ʻi he 1 Nīfai 16:10, 28–29. Ko e hā ha ngaahi ʻuhinga he ʻikai lava ai ha kāpasa pe mape ʻo ngāue? Ko e hā naʻe ʻikai faʻa ngāue ai ʻa e Liahoná he taimi ʻe niʻihi maʻá e fāmili ʻo Līhaí? (vakai, 1 Nīfai 18:9–12, 20–22). Ko e hā kuo foaki mai ʻe he Tamai Hēvaní he ʻahó ni ke tataki pea fakafoki kitautolu kiate Iá?

  • Ke tokoniʻi hoʻo fānaú ke nau fakaʻaongaʻi ʻa e meʻa ʻoku nau ako fekauʻaki mo e Liahoná ʻi he 1 Nīfai 16:10, 26–31; 18:8–22, te ke lava ʻo fakaafeʻi kinautolu ke nau fakakaukau ki ha fili mahuʻinga pe faingataʻa. Ko e hā kuo foaki mai ʻe he ʻOtuá ke ne tataki kitautolu he ʻahó ni, ʻoku ngāue hangē ko e Liahoná? (Hangē ko ʻení, vakai, ʻAlamā 37:38–44.) Fakakaukau ke ke vahevahe ha aʻusia fakataautaha naʻe tataki ai koe ʻe he Tamai Hēvaní.

1 Nīfai 16:21–32

Te u lava ʻo hoko ko ha faʻifaʻitakiʻanga lelei ki hoku fāmilí.

  • ʻI hoʻomou lau fakataha ʻa e 1 Nīfai 16:21–32, tokoniʻi hoʻo fānaú ke nau ʻiloʻi ʻa e founga ne tāpuekina ai ʻe he sīpinga ʻa Nīfaí hono fāmilí (vakai foki ki he foʻi vitiō, “Ko e Tataki ʻe he ʻEikí ʻa e Fononga ʻa Līhaí” [Gospel Library]). ʻE lava ke iku ʻeni ki ha fealēleaʻaki fekauʻaki mo e founga te tau lava ai ʻo hangē ko Nīfaí. Fakaafeʻi hoʻo fānaú ke nau palani ha meʻa ʻe taha te nau lava ʻo fai ke nau hoko ai ko ha tākiekina lelei ki he kau mēmipa kehe ʻo e fāmilí.

1 Nīfai 17:7–19; 18:1–4

ʻE lava ke tokoniʻi au ʻe he Tamai Hēvaní ke u fai ha ngaahi meʻa ʻoku faingataʻa.

  • ʻOku manako ʻa e fānaú ke fai ha ngaahi talanoa. Te ke lava ʻo fakaafeʻi kinautolu ke nau tokoni atu ʻi hono fai e talanoa ʻo hono fekauʻi ʻo Nīfai ke foʻu ha vaká (vakai, 1 Nīfai 17:7–19; 18:1–4; vakai foki, “Vahe 7: Ko Hono Foʻu ʻo e Vaká,” ʻi he Ngaahi Talanoa ʻo e Tohi ʻa Molomoná, 21–22; pe vitiō “Ko e Fekauʻi ʻe he ʻEikí kia Nīfai ke Foʻu ha Vaká” [Gospel Library]). Te nau lava ʻo hivaʻi fakataha ʻa e veesi ua ʻo e “Loto-toʻa ʻa Nīfaí” (Tohi Hiva ʻa e Fānaú, 64). Ko e hā naʻe tokoni kia Nīfai ke ne maʻu ha loto-toʻa ʻi he taimi ne manukiʻi ai ia ʻe hono ongo taʻoketé ʻi heʻene feinga ke foʻu e vaká?

  • Naʻe ʻikai ke ʻilo ʻe Nīfai ia e founga ke foʻu ai ha vaká, ko ia naʻá ne falala pē ki he fakahinohino mei he ʻEikí. Hili hoʻo lau fakataha mo hoʻo fānaú ʻa e 1 Nīfai 18:1, ʻe lava ke fakakakato ʻe hoʻo fānaú ʻa e peesi ʻekitivitī ʻo e uike ní. ʻI heʻenau fai iá, talanoa mo kinautolu fekauʻaki mo e founga ʻe lava ke tokoniʻi ai kitautolu ʻe he Tamai Hēvaní ke fai e ngaahi meʻa ʻoku faingataʻá, hangē pē ko ʻEne tokoniʻi ʻa Nīfaí.

Ke maʻu ha ngaahi fakakaukau lahi ange, vakai ki he tatau ʻo e māhiná ni ʻo e makasini Ko e Kaumeʻá.

ʻĪmisi
Ko Nīfai mo hono fāmilí ʻi he vaká

Ne Nau Ngaohikovia Lahi Au, tā fakatāta ʻa Walter Rane

Paaki