Sau, Mulimuli Mai ia te A’u 2024
18–24 Mati: “O Le Ala Lenei.” 2 Nifae 31–33


“18–24 Mati: ‘O Le Ala Lenei.’ 2 Nifae 31–33,” Sau, Mulimuli Mai ia te A’u—Mo Aiga ma le Ekalesia: Tusi a Mamona 2024 (2024)

“18–24 Mati. 2 Nifae 31–33,” Sau, Mulimuli Mai ia te A’u—Mo Aiga ma le Ekalesia: 2024 (2024)

Ata
Iesu o loo aoao atu i Ona soo

Keriso o Loo Aoao Ona Soo, saunia e Justin Kunz

18–24 Mati: “O Le Ala Lenei”

2 Nifae 31–33

Faatasi ai ma toe upu a Nifae na tusifaamaumauina, tatou te maua ai le tautinoga lenei: “Aua ua faapea ona poloaiina ai o au e le Alii, ma e ao ina ou usiusitai” (2 Nifae 33:15). O se aotelega lelei lenei o le soifuaga o Nifae. Sa ia taumafai e malamalama i le finagalo o le Atua ma sa usiusitai ma le lototoa i ai—pe o le uiga o lena mea o le tuu o lona ola i se tulaga lamatia ia maua mai papatusi mai ia Lapana, fauina o se vaa ma le sopoia o le vasa, po o le aoao atu ma le faamaoni o le aoaoga faavae a Keriso i le manino ma le mana. Sa mafai ona tautala Nifae ma le faatauanau e uiga i le manaomia ona “fetaomi atu i luma ma le tumau ia Keriso,” e uiga i le mulimuli i le “ala lauitiiti ma le vaapiapi e tau atu i le ola e faavavau” (2 Nifae 31:20, 18), aua o le ala lena na ia mulimuli ai. Sa ia silafia e ala i le poto masani e faapea o lenei ala, e ui ina faigata i nisi o taimi, ae e tumu foi i le fiafia, ma “ua leai se isi lava ala po o se isi suafa ua tuuina mai i lalo ifo o le lagi e mafai ona faaolaina ai o le tagata i le malo o le Atua” (2 Nifae 31:21).

Manatu mo le Aoaoina i le Aiga ma i le Lotu

2 Nifae 31

O Iesu Keriso ma Lana aoaoga faavae ua na o le pau lea o le ala i le ola e faavavau.

Afai e tatau ona e aoteleina le ala i le ola e faavavau i na o ni nai upu, o le a lau tala a fai? Matau le ala na faamatalaina ai e Nifae i le 2 Nifae 31. Mafaufau e tusi se ata o se ala ma tusi i luga o le ala nisi o mataupu faavae po o laasaga e te maua i nei mataupu. E mafai ona e faaopoopo atu i lau ata lau lava aotelega o mea na aoao mai e Nifae e uiga i mataupu faavae taitasi.

Ao outou faitauina le 2 Nifae 31:18–20, iloilo au lava taumafaiga e “fetaomi atu i luma” i le ala o le talalelei.

Tagai foi “Le Au Paia Uunai i Luma,” Viiga, nu. 44.

Ata
o se aiga o loo tatalo faatasi

O le mulimuli i aoaoga a Iesu Keriso e taitai atu ai i tatou i le ola e faavavau.

2 Nifae 31:4–13

Ua faia e Iesu Keriso le faataitaiga atoatoa o le usiusitai ina ua Ia papatiso.

Pe na fai lou papatisoga ananafi po o le 80 tausaga talu ai, o se taimi taua tele. Na e ulu atu i se feagaiga e faavavau e mulimuli ia Iesu Keriso. Mafaufau i lou papatisoga a o e faitau e uiga i le papatisoga o le Faaola i le 2 Nifae 31:4–13. O le taliina o fesili e pei o nei atonu e fesoasoani:

  • Aisea na papatiso ai Keriso? Aisea na ou filifili ai e papatiso?

  • O a folafolaga na ou faia ina ua ou papatiso? O le a le mea ua folafola mai e le Alii o se taui? (tagai fuaiupu 12–13; tagai foi Mosaea 18:10, 13).

  • E mafai faapefea ona ou faaali atu o loo ou tuuto pea e mulimuli ia Iesu Keriso?

2 Nifae 31:15–20

“O ia o lē e tumau e oo i le iuga, o ia lava lea o le a faaolaina.”

A o e faitauina le 2 Nifae 31:15–20, fesili ia te oe lava, “E faapefea ona ou iloa pe o ou tumau e oo i le iuga?” O le a se mea ua e aoao mai ia Nifae e fesoasoani ia te oe e tali ai lenei fesili?

Na aoao mai Elder Dale G. Renlund: “O le tumau e oo i le iuga e le o se laasaga ese lea i le aoaoga faavae a Keriso—e pei ua tatou faamaeaina laasaga muamua e fa ona faatu lea i lalo, u o tatou nifo, ma faatalitali e oti. Leai, o le tumau e oo i le iuga o le faia pea lava pea ma le manatu i ai o laasaga” (“Lifelong Conversion” [Brigham Young University devotional, Sept. 14, 2021], 2, speeches.byu.edu). E mafai faapefea ona e toe faia laasaga i le aoaoga faavae a Keriso (faatuatua, salamo, papatisoga, ma le mauaina o le Agaga Paia)?

Ata
aikona o le seminare

2 Nifae 32; 33:2

E ala i afioga a Keriso ma le Agaga Paia, o le a faaali mai ai e le Atua ia te au le mea e fai.

Pe na i ai se taimi na e lagonaina ai le le mautonu e uiga i le isi laasaga i lou olaga? Na i ai foi i le nuu o Nifae ni popolega faapena (tagai 2 Nifae 32:1). Vaavaai mo le tali a Nifae i le 2 Nifae 32:2–9. E faapefea ona e toe faaupuina i au lava upu mea na aoao mai e Nifae? O a ni aafiaga ua aoaoina ai oe e moni upu a Nifae?

Mafaufau e fai se lisi o faaiuga po o tulaga (i le taimi nei ma le lumanai) lea e te manaomia ai le taitaiga a le Atua. O le a se mea e mafai ona e aoao mai le 2 Nifae 32 o le a fesoasoani ia te oe e faamanuiaina ai i le mauaina o musumusuga mai ia te Ia? Mata o le a se mea e taitai ai tagata ia “faamaaa o latou loto e faasaga i le Agaga Paia”? (2 Nifae 33:2).

A o e mafaufau loloto i le fautuaga a Nifae, mafaufau pe faapefea ona e suesue i afioga a le Faaola. E mafai ona e faamatalaina o se meaai mama, taumafataga, po o le talisuaga? O le a le eseesega, i lou manatu? Mafaufau pe mafai faapefea ona e faia lou aafiaga i upu a le Faaola ia avea atili e pei o se taumafataga. Atonu e mafai ona e maua ni manatu mai se uo po o se tagata o le aiga.

Taumamafa fiafia i afioga a Keriso. E tele auala e taumamafa ai i afioga a Keriso, e aofia ai le tatalo mo musumusuga, faia o fesili a o lei faia ma i le taimi o suesuega, upu musuia, mafaufau loloto, fefaasinoa’iga, tusia o faamatalaga, vaavaai mo upumoni o le talalelei, ma le faaaogaina o tusitusiga paia i lou olaga (tagai 1 Nifae 19:23).

E faapefea ona e valaaulia le Agaga Paia e avea ma se soa tumau i lou olaga, nai lo se e asiasi mai i nai taimi? Faitau fautuaga e tolu a David A. Bednar ina ia avea ai le mafutaga ma le Agaga Paia o se “mea moni faifai pea” i le “Ia Maua le Agaga Paia” (Liahona, Nov. 2010, 94–97). E faapefea ona e faaaogaina lana fautuaga?

Tagai foi Gospel Topics, “Revelation,” Gospel Library; “Daily Bread: Pattern” (vitio), Gospel Library.

2 Nifae 33

Ua faatauanau e le Tusi a Mamona i tatou uma ia talitonu ia Keriso.

I le 2 Nifae 33, a o faauma e Nifae ana tusitusiga, sa ia faamalamalama mai le mafuaaga na ala ai ona ia tusitusi i le taimi muamua. O a ni mafuaga ua e mauaina i lenei mataupu? Toe manatunatu i tala ma aoaoga ua e faitauina i le 1 Nifae ma le 2 Nifae. O le fea na sili ona faatosinaina ai oe ma lou faatuatua ia Keriso?

Tagai foi “Nephi Records His Final Testimony” (vitio), Gospel Library.

Mo nisi manatu, tagai i lomiga o lenei masina o mekasini o le Liahona ma le Mo le Malosi o le Autalavou .

Fautuaga mo le Aoaoina o Tamaiti

2 Nifae 31:4–13

Pe a ou papatiso, o loo ou mulimuli ia Iesu Keriso.

  • O loo i ai se ata o Iesu o loo papatisoina i le faaiuga o lenei otootoga. Atonu e mafai ona faaaoga e lau fanau e ta’u atu ai ia te oe mea latou te iloa e uiga i lenei mea na tupu (tagai foi Mataio 3:13–17). Aisea e finagalo ai Iesu ia tatou papatiso e pei o Ia? E mafai e lau fanau ona faalogo mo mafuaaga a o outou faitau faatasi i vaega o le 2 Nifae 31:4–13. Atonu e aoga pe afai e mafai e se tasi na papatisoina talu ai nei ona faasoa mai lona aafiaga.

2 Nifae 31

Na aoaoina au e Iesu Keriso i le auala e toe foi atu ai i le Tama Faalelagi.

  • Ina ia fesoasoani i lau fanau e vaai faalemafaufau i aoaoga o loo i le 2 Nifae 31, e mafai ona latou tusia se auala faatasi ma se ata o Keriso i le faaiuga. E mafai ona e fesoasoani ia i latou e sue pe tusi ni ata e faatusa i laasaga i luga o lena auala, e pei o le faatuatua ia Keriso, salamo, papatisoga, o le meaalofa o le Agaga Paia, ma le tumau e oo i le iuga. E mafai ona latou faasino i ata a o outou faitauina faatasi le 2 Nifae 31:17–20 .

2 Nifae 32:3–5

E mafai ona ou ai i afioga a Keriso.

  • Ina ia aoao atu e uiga i le “taumamafa” i afioga a Keriso, e mafai ona e fai atu i lau fanau e faatino pe faapefea ona latou taumamafa i a latou meaai e fiafia i ai. I le 2 Nifae 32:3, o le a le mea na fai mai Nifae e tatau ona tatou taumamafa ai? E faapefea ona ese le taumamafa i le afioga a le Atua mai le na o le faitauina ? Atonu e mafai e lau fanau ona faatino ia eseesega. Faasoa ma i latou ia faamanuiaga na e mauaina ao e taumafa i tusitusiga paia.

2 Nifae 32:8–9

E finagalo le Tama Faalelagi ia ou tatalo e le aunoa.

  • A uma ona faitau le 2 Nifae 32:8–9, talanoa ma lau fanau e uiga i le mafuaaga e le manao ai Satani ia tatou tatalo. Aisea ua finagalo ai le Atua ia tatou “tatalo e le aunoa”? E mafai e lau fanau ona fai se lisi pe tusi ni ata o tulaga e mafai ona latou tatalo ai. Ona mafai lea ona outou usuina se pese o loo aoao mai e uiga i le tatalo, e pei o le “Pe Na Faia Sau Tatalo?” (Viiga, nu. 75). E mafai ona outou suia nisi o upu i le pese i upu mai a latou lisi. E faapefea ona faamanuiaina i tatou e le Atua pe a tatou tatalo e le aunoa?

Mo nisi manatu, tagai i le lomiga o lenei masina o le mekasini o le Uo .

Ata
O Ioane le Papatiso o loo papatisoina Iesu

Ina Ia Faataunuu ai Le Amiotonu Uma, saunia e Liz Lemon Swindle

Lolomi