Minerva Teichert (1888-1976), Amon imatan te Uea ae Rimwaai, 1949-1951, te oera iaon te mitionaite, 35 15/16 x 48 te inti. Brigham Young University Miutiam ibukin Korobanna, 1969.

Meei 6–12: “Ni Korakoran te Uea”

Motiaea 7–10

Ngkai a kukurei ana aomata te Uea ae Motiaea n “te rau e reitinako” i Taraemera (Motiaea 7:1), a oki rikaaki aia iango nakoia kurubu aika Nibwaite, are n ririki aika mwaiti mai imwaina a mwananga nako ni maeka n aban Riaai-Nibwaai. E a nako te roro teuana ma te roro teuana, ao ana aomata Motiaea a tuai man ongo mai irouia. Ngaia are, Motiaea e tuanga Amon bwa e na kaira te kurubu ni kakaae ni kakaeia Nibwaite ake a tia ni mwananga nako. Te kurubu ni kakaae aei a kunea bwa Nibwaite aikai, “ibukin te buakaka” (Motiaea 7:24), a bon tautoronaki irouia Reimwanaite. Ma n rokoia Amon ao tarina, e reke n te tai ae tawe te kaantaninga ibukin te kainaomataaki.

N tabetai titebo ngaira ma Nibwaite ake a tautoronaki, ti maraki ibukin ara bure, ao n aki kakoaua bwa e na manga reke riki te rau iroura. N tabetai, ti titebo ngaira ma Amon, n namakina te kairaki ni keiaki ni buokiia tabemwaang ao ni bon tokina ti kunea bwa ara kekeiaki a kaungaia bwa ana “tabeki atuu[ia], ao ni kimwareirei, ao ni kawenea [aia] onimaki iroun te Atua” (Motiaea 7:19). Ko na aki tabe bwa tao tera ae ti rinanona, ti bon bane ni kainnanoa te rairannano ao n “rairaki nakon te Uea ma te nano ae koaua,”ma te onimaki bwa “e na … kamaiu[ra]” (Motiaea 7:33).

Iango ibukin Reiakinana n te Mweenga ao n te Taromauri

Motiaea 7:14–33

Iai mwaakan Iesu Kristo ni kainaomataai.

E anganaki te kaantaninga te Uea ae Rimwaai ni kaitiboona ma Amon, ao e tangiria n uota te kaantaninga anne nakoia ana botanaomata. Tao a kona ana taeka n anganiko naba te kaantaninga. N aron ae koreaki, iangoa rinanoan aroia ana aomata Rimwaai n Motiaea 7:20–25. Ngkanne iangoi raoi titiraki aikai ngkai ko wareka Motiaea 7:14–33:

• Tera ae taekinna Rimwaai ni kakorakorai aia onimaki ao aia kaantaninga ana aomata iroun Kristo?

• Tera te mwakoro n taeka ae buokiko n namakina te kaantaninga? (tarai kiibu 19, 33).

• Tera taneiai are a tia ni buokiko n onimakinna bwa te Atua e kona ao e na kainaomatako?

Taraa naba: “Te Tia Kamaiuia Iteraera,” Boki n Anene,, nambwa. 6.

Motiaea 7:26–27

I karikaki “ni katotongan te Atua.”

N Motiaea 7:26–27, Rimwaai e kabwarabwarai tabeua mai buakon koaua ake e reireiaki iai iroun Abinataai. Tera koaua ae a kona ni kunei inanon kiibu aikai? A kanga koaua aikai n roota arom n taraa te Atua ao ngkoe?

Taraa naba Russell M. Nelson, “Your Body: A Magnificent Gift to Cherish,” Riaona, Aokati. 2019, 50–55.

Motiaea 8:13–19

Te Uea e katauraoiia burabeti, taan mamata, ao taan kaotioti ni buokiia aomata.

Ngke e ongo Rimwaai ana koaua Amon bwa te Uea e a tia n kateirakea te tia mamata, Rimwaai “e kimwareirei, ao e anga ana kaitau nakon te Atua” (Motiaea 8:19). E aera ngkai n am iango e namakina aei? Tera ae ko reiakinna ibukin te tia mamata man ana taeka Amon Motiaea 8:13–19?

N te bong aei, ti kamatoaia kaain te Moan Beretitentii ao te Kooram n Abotoro n te Tengaun ma Uoman bwa burabeti, taan mamata, ao taan karekei kaotioti. A kanga n tia n riki bwa “kabwaia aika korakora” nakoim? (Motiaea 8:18). Tera ae a reiakiniko iai ibukin Iesu Kristo?

Ko na kanga, n aron Amon, n taetae n ninikoria ibukin kainnanoaia burabeti, taan mamata, ao taan karekei kaotioti? (taraa Motiaea 8:13–18). Te katooto, tera ae ko kona n tibwaia ma kaain am utu ke iaon bwaai n reitaki ibukin:

• Koaua ake a tia ni kaokaki n ara bong aikai iroun Iotebwa Timiti ao ana burabeti tabeman te Uea (n ai aron tein raoi te Atua, kinakira mai karawa, ke aron te utu ae akea tokina). Rinanoakin “Kaokan Bwaninin ana Euangkerio Iesu Kristo” ke “Te Utu: Te Katanoata nakon te Aonaaba” (Gospel Library) e na kona ni buokiko n iangoi tabeua mai buakon koaua aikai.

• Kakabwaia man tuua ke otenanti (n aron Tuan te Mauri, tuan te itiaki, ke kabaeaia utu).

N te namwakina ae nako, ti ongora mairouia burabeti, taan mamata, ao taan karekei kaotioti n te maungatabu ni kabuta. Tera rongorongo ae e anaaki iai nanom? Tera ae ko kan karaoia ae kaokoro ae nako man are ko a tia n reiakinna? Tera ae a taekinna ana taan mamata te Uea ibukin “bwaai ake a na roko”? (Motiaea 8:17).

Tarai naba Gospel Topics, “Prophets,” topics.ChurchofJesusChrist.org.

Motiaea 9–10

I kona ni kaitarai kaewenakoau “ni korakoran te Uea.”

E kakoaua Tinebi bwa ana kaairua e kairiia ana botanaomata nakon te aro ae kangaanga. Ma imwiina, inanon te bubuaka ni kaitaraia Reimwanaite, e buokiia ana botanaomata ni kaitarai kakaewenako ma te onimaki iroun te Uea. N am tai ni wareka Motiaea 9-10, taraia bwa tera ae a karaoia ana botanaomata Tinebi ni kaota aron aia onimaki. E kanga ni kakorakoraia te Atua? E kanga Ngaia ni kakorakorako? Tera ngke iroum ae nanonaki n te waakirake “ni korakoran te Uea”? (Motiaea 9:17; 10:10-11).

Motiaea 10:11–17

Au rinerine e kona n rootiia rooro nako.

Ngkai ko wareka Motiaea 10:11–17, kakaea bwa a kanga aia mwakuri ao kateia aia kariki Reimwanaite ake mai imwaaina n rotiia rooro ake imwiina. Tera ae kaotia ibukin aron am rinerine ni kona n rotiia tabeman—ibukin ae raoiroi ke ae buakaka—ni ikotaki ma aomata ake a tuai bungiaki?

Kabonganaa te reirei ma bwaai ni kabotau. Reirei ma bwaai ni kabotau a karika te reirei bwa e na kaunga ao n ururingaki. Tao rinanin te bwai n takakaro ae domino a kona ni kaotia bwa a kanga aia rinerine aomata n rootiia kanoaia (taraa Motiaea 10:11–17).

Iango ibukin Reiakinaia Ataei

Motiaea 7:19

E buokiia aomata te Atua inanon koroboki aika tabu, ao E kona ni buokai.

• Ngke a taonaki n te kangaanga ana botanaomata, te Uea Rimwaai e tibwai koroboki aika a tabu ni karikirakei aia onimaki. Tuangiia am ataei taekan karaki man te koroboki ae tabu ke kaain te karaki are e buokiia ni karekei aia onimaki. Imwiina ko kona ni wareka Motiaea 7:19 nakoia ao n rinanon karaki ake a kaotaki n te kibu aei (taraa “The Passover” ao “The Israelites in the Wilderness” n Karaki n te O Tetemanti, 70–76). Ke tao a tangiria am ataei ni karaoia n te kaotioti. E kangaa ni buokiia aomata te Uea n taian karaki aikai? E na kanga Ngaia ni buokiira?

• Ibukin katooto riki tabeua bwa e na kanga te Uea ni buokiira, rinei tabeua kiibu man“Karaki man Ana Boki Moomon” ke “Ninikorian Nibwaai” (Aia Boki n Anene Ataei, 118–19, 120–21) n anene ma am Ataei. Buokiia ni kaotaia bwa e kanga te Uea ni buokiia aomata n Ana Boki Moomon—ao e kanga Ngaia ni kona ni buokiira.

Motiaea 8:16–18

E a tia n anganiira te Atua burabeti, taan mamata, ao taan kaotioti.

• Teuana te kawai n reirei taekaia taan mamata bon man kabotauaia ma bwaai ake a na kanakoraoa riki ara taratara, n aron kiraati ni mata, bwaai ni kataratara, ke te microscope. Ngkai ko wareka Motiaea 8:17 nakoia am ataei, a kona ni kaaki baia nakon mataia n ai aron ae a taratara rinanon te bwai ni kataratara ni katoa te tai are a ongo te taeka ae “mamata” (taraa naba Mote 6:35–36). Marooro ma ngaaia ibukin bwaai ake te Uea e buokiia burabeti n “noora” are ti aki kona n nooria.Tera ae a tia ni kaotia nakoira ara burabeti ke taan mamata, n aron Iotebwa Timiti?

• Imwiin warekan Motiaea 8:16–18 ma am ataei, ko kona ni buokiia ni iangoi kawai ni kabwanina te kibuntaeka n aron Te tia mamata kanga ai aron … are e buokiira … . Te katooto, te tia mamata ai aron te kanikina n te kawai are e kaota nakoira Iesu.

• Ko kona naba ni karaoa te mwaneka man te beebwa ao tuangiia am ataei bwa a na korei taamnei iaoia n bwaai ake a reireiniira burabeti, taan mamata, ao taan karekei kaotioti bwa ti na karaoi. Katikui tamnein mwanekan te wae aikai n te kawai inanon te ruu, ao kairiia am ataei bwa a na nakonako iaon mwaneka aikai. E na kanga te tia mamata n riki bwa te “kabwaia ae korakora” nakoira? (taraa Motiaea 8:17–18).

Motiaea 9:14–18; 10:10–11

Ngkana I mamaara, ao e kona ni kakorakoraai te Uea.

• Ngkana a rootaki ataei n te kangaanga, n tabetai a na namakina te mamaara ao te bwarannano. Ko na kanga ni buokiia am ataei bwa a na katan ni korakoran te Uea? Ko kona n tuangiia bwa tera ae ti karaoia ni kakorakoraaki n rabwatara. Tera ae e nanonaki ni karekean “korakoran te aomata”?(taraa Motiaea 10:11). Tera ae e nanonaki ni karekean “korakoran te Uea”? (taraa Motiaea 9:17–18; 10:10). Ti na kanga ni karekea korakoran te Uea? A kona am ataei ni korea tamnein te bwai are e buokiia ni karekea korakoran te Uea.

Ibukin iango riki tabeua, taraa te beeba ni kaongora n te namwakaina aio n te Rao maekatiin.

Te Kaotioti nakon Iotebwa Timiti, iroun Clark Kelley Price