Haʻu, ʻo Muimui ʻIate Au 2024
6–12 Mē: “ʻI he Mālohi ʻo e ʻEikí.” Mōsaia 7–10


“6–12 Mē: ‘ʻI he Mālohi ʻo e ʻEikí.’ Mōsaia 7–10,” Haʻu, ʻo Muimui ʻIate Au—Maʻá e ʻApí mo e Lotú: Tohi ʻa Molomoná 2024 (2024)

“6–12 Mē. Mōsaia 7–10,” Haʻu, ʻo Muimui ʻIate Au—Maʻá e ʻApí mo e Lotú: 2024 (2024)

ʻĪmisi
Ko e akoʻi ʻe ʻĀmoni ʻa e Tuʻi ko Limihaí

Minerva Teichert (1888–1976), Ammon before King Limhi, 1949–1951, oil on masonite, 35 15/16 × 48 inches. Brigham Young University Museum of Art, 1969.

6–12 Mē: “ʻI he Mālohi ʻo e ʻEikí”

Mōsaia 7–10

Neongo naʻe “melino maʻu ai pē” ʻa e kakai ʻo e Tuʻi ko Mōsaiá ʻi Seilahemalá (Mōsaia 7:1), ka naʻa nau fakakaukau ki ha kulupu ʻe taha ʻo e kakai Nīfaí, ʻa ia naʻa nau mavahe ʻi he ngaahi taʻu lahi kuo hilí ke nofo ʻi he fonua ko Līhai-Nīfaí. Kuo ʻosi atu ha ngaahi toʻu tangata, ka kuo teʻeki ongona ʻe he kakai ʻo Mōsaiá ha meʻa meiate kinautolu. Ko ia, naʻe kole leva ʻe Mōsaia kia ʻĀmoni ke ne taki ha kau fekumi ke kumi ʻa e kakai Nīfai naʻe mavahé. Naʻe ʻilo ʻe he kau fekumí naʻe nofo pōpula ʻa e kakai Nīfai ko ʻení ki he kau Leimaná, ko e “tupunga kotoa ia ʻi he angahalá” (Mōsaia 7:24). Ka ʻi he aʻu atu ʻa ʻĀmoni mo hono kāingá, naʻe fakafokifā pē kuo ʻi ai ha ʻamanaki lelei te nau tauʻatāina.

Taimi ʻe niʻihi ʻoku tau hangē ko e kau Nīfai nofo pōpula ko ʻení, ʻo mamahi koeʻuhí ko ʻetau ngaahi angahalá, mo fifili pe ko ʻafē nai te tau toe maʻu ai ha nonga. ʻOku tau tatau ʻi he taimi ʻe niʻihi mo ʻĀmoni, ʻo ongoʻi ʻoku ueʻi kitautolu ke tokoni ki ha niʻihi kehe pea iku ʻo tau toki ʻiloʻi kuo hanga ʻe heʻetau ngāué ʻo ueʻi kinautolu ke “[nau] loto toʻa, pea fiefia, pea [nau] falala ki he ʻOtuá” (Mōsaia 7:19). Neongo pe ko e hā hotau ngaahi tūkungá, ka ʻoku fiemaʻu ke tau fakatomala kotoa mo “tafoki ki he ʻEikí ʻi he loto fakamātoato moʻoni,” mo tui “te ne fakahaofi ʻa [kitautolu]” (Mōsaia 7:33).

Ngaahi Fakakaukau ki he Ako ʻi ʻApí mo e Lotú

Mōsaia 7:14–33

‘Oku maʻu ʻe Sīsū Kalaisi ʻa e mālohi ke fakahaofi aú.

Naʻe hoko ʻa e feʻiloaki mo ʻĀmoní ke maʻu ai ʻe he Tuʻi ko Limihaí ha ʻamanaki lelei, pea naʻá ne fakaʻamu ke fakaaʻu ʻa e ʻamanaki lelei ko iá ki hono kakaí. Mahalo ʻe lava ʻe heʻene ngaahi leá ʻo ʻoatu foki mo ha ʻamanaki lelei kiate koe. Ke maʻu ha puipuituʻa, fakakaukau ke toe fakamanatu ʻa e tūkunga ʻo e kakai ʻo Limihaí ʻi he Mōsaia 7:20–25. Hili ia peá ke fakalaulauloto ki he ngaahi fehuʻi ko ʻení ʻi hoʻo lau ʻa e Mōsaia 7:14–33:

  • Ko e hā ʻa e meʻa naʻe lea ʻaki ʻe Limihai ke fakamālohia ʻa e tui mo e ʻamanaki lelei ʻa hono kakaí ʻia Kalaisí?

  • Ko e hā ha ngaahi kupuʻi lea ʻoku nau tokoniʻi koe ke ke ongoʻi ʻa e ʻamanaki leleí? (vakai, veesi 19, 33).

  • Ko e hā ha ngaahi aʻusia kuo nau tokoniʻi koe ke ke falala ʻe lava pea kuo pau ke fakahaofi koe ʻe he ʻOtuá?

Vakai foki, “Huhuʻi ʻo ʻIsileli,” Ngaahi Himí, fika 5.

Mōsaia 7:26–27

Naʻe ngaohi au “ʻi he tatau ʻo e ʻOtuá.”

Naʻe fakamatalaʻi ʻe Limihai ʻi he Mōsaia 7:26–27, ha niʻihi ʻo e ngaahi moʻoni naʻe akoʻi ʻe ʻApinetaí. Ko e hā ha ngaahi moʻoni te ke lava ʻo maʻu ʻi he ngaahi veesi ko ʻení? ʻOku liliu fēfē nai ʻe he ngaahi moʻoni ko ʻení ʻa e anga hoʻo vakai ki he ʻOtuá pea mo koé?

Vakai foki, Russell M. Nelson, “Ko Ho Sinó: Ko Ha Meʻaʻofa Fakaofo ia ke Mataʻikoloa ʻAki,” Liahona, ʻAokosi 2019, 50–55.

ʻĪmisi
fakaʻilonga seminelí

Mōsaia 8:13–19

ʻOku ʻomi ʻe he ʻEikí ha kau palōfita, kau tangata kikite, mo ha kau tangata maʻu fakahā ke ʻaonga ki he faʻahinga ʻo e tangatá.

Ko e taimi naʻe fanongo ai ʻa Limihai ki he fakamoʻoni ʻa ʻĀmoni kuo fokotuʻu hake ʻe he ʻEikí ha tangata kikité, naʻe “fiefia lahi ʻaupito ʻa e tuʻí, ʻo ne ʻoatu ʻa e fakafetaʻi ki he ʻOtuá” (Mōsaia 8:19). ʻOkú ke pehē ko e hā naʻá ne ongoʻi pehē aí? Ko e hā ʻokú ke ako fekauʻaki mo e kau tangata kikité mei he ngaahi lea ʻa ʻĀmoni ʻi he Mōsaia 8:13–19?

ʻI he ʻaho ní ʻoku tau hikinimaʻi ʻa e Kau Palesitenisī ʻUluakí mo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá ko ha kau palōfita, kau tangata kikite, mo ha kau tangata maʻu fakahā. Ko e hā ha founga kuo nau “ʻaonga lahi” ai kiate koé? (Mōsaia 8:18). Ko e hā ha meʻa kuo nau akoʻi atu fekauʻaki mo Sīsū Kalaisí?

Te ke lava fēfē nai ke lea loto-toʻa ʻo hangē ko ʻĀmoní, fekauʻaki mo e fiemaʻu ke ʻi ai ha kau palōfita, kau tangata kikite, mo e kau tangata maʻu fakahaá? (vakai, Mōsaia 8:13–18). Hangē ko ʻení, ko e hā ha meʻa te ke lava ʻo vahevahe mo ho fāmilí pe ʻi he mītia fakasōsialé fekauʻaki mo e:

  • Ngaahi moʻoni kuo fakafoki mai ʻi hotau kuongá ʻe Siosefa Sāmita mo e kau palōfita kehe ʻa e ʻEikí (hangē ko e natula ʻo e ʻOtuá, ko hotau tuʻunga fakalangí, pe ko e natula taʻengata ʻo e fāmilí). ʻE ala tokoni hano toe vakaiʻi ʻo e “Ko e Fakafoki Mai ʻa e Kakato ʻo e Ongoongolelei ʻo Sīsū Kalaisí” pe “Ko e Fāmilí: Ko ha Fanongonongo ki Māmani” (Gospel Library) ke ke fakakaukau ki ha niʻihi ʻo e ngaahi moʻoni ko ʻení.

  • Ko e ngaahi tāpuaki ʻo e ngaahi fekaú pe ngaahi ouaú (hangē ko e Lea ʻo e Potó, ko e fono ʻo e angamaʻá, pe silaʻi ʻo e ngaahi fāmilí).

Naʻa tau fanongo ʻi he māhina kuo ʻosí ʻi he konifelenisi lahí mei he kau palōfita, kau tangata kikite, mo e kau tangata maʻu fakahaá. Ko e hā ha ngaahi pōpoaki naʻa nau ueʻi fakalaumālie koé? Ko e hā ha meʻa ʻe kehe hoʻo fakahokó tuʻunga ʻi he meʻa naʻá ke akó? Ko e hā ʻa e meʻa naʻe lea ʻaki ʻe he kau tangata kikite ʻa e ʻEikí fekauʻaki mo e “ngaahi meʻa ʻe hoko maí”? (Mōsaia 8:17).

Vakai foki, Ngaahi Tefito ʻo e Ongoongoleleí, “Kau Palōfitá,” Gospel Library.

Mōsaia 9–10

Te u lava ʻo fehangahangai mo hoku ngaahi faingataʻaʻiá “ʻi he mālohi ʻo e ʻEikí.”

Naʻe tala moʻoni ʻe Sēnifi naʻe hanga ʻe heʻene ngaahi fehalaākí ʻo fokotuʻu hono kakaí ʻi ha tuʻunga faingataʻa. Ka kimui angé, ʻi he lolotonga ʻa e fetauʻaki mo e kakai Leimaná, naʻá ne tokoniʻi hono kakaí ke nau fehangahangai mo honau ngaahi faingataʻaʻiá ʻaki ʻa e tui ki he ʻEikí. ʻI hoʻo lau ʻa e Mōsaia 9–10, kumi ʻa e ngaahi meʻa naʻe fai ʻe he kakai ʻo Sēnifí ke fakahaaʻi ʻenau tuí. Naʻe fakamālohia fēfē nai kinautolu ʻe he ʻOtuá? Ko e hā ha founga kuó Ne fakamālohia ai koé? Ko e hā ʻene ʻuhinga kiate koe ke laka atu “ʻi he mālohi ʻo e ʻEikí”? (Mōsaia 9:17; 10:10–11).

Mōsaia 10:11–17

ʻE lava ke tākiekina ʻe heʻeku ngaahi filí ha ngaahi toʻu tangata.

ʻI hoʻo lau ʻa e Mōsaia 10:11–17, feinga ke ʻiloʻi pe naʻe uesia fēfē nai ʻe he ngaahi tōʻonga mo e ʻulungaanga ʻo e ngaahi toʻu tangata kimuʻa ʻo e kakai Leimaná ʻa e ngaahi toʻu tangata naʻe muiaki maí. Ko e hā ʻoku fokotuʻu mai ʻe he meʻá ni fekauʻaki mo e founga ʻe ala uesia ai ʻe hoʻo ngaahi filí ʻa e niʻihi kehé—ki he leleí pe koví—kau ai ʻa e kakai ʻoku teʻeki fāʻeleʻí?

Fakaʻaongaʻi ʻa e ngaahi lēsoni fakataumuʻá. ʻOku hoko ʻa e ngaahi lēsoni fakataumuʻá ke fakafiefia mo fakangalongataʻa ʻa e akó. Mahalo ʻe lava ke fakahaaʻi ʻe ha fokotuʻutuʻu fakahokohoko ʻo ha ngaahi foʻi pate (dominoes) ʻa e founga ʻe lava ke uesia ai ʻe he ngaahi fili ʻa e kakaí honau hakó (vakai, Mōsaia 10:11–17).

Ngaahi Fakakaukau ki hono Akoʻi ʻo e Fānaú

Mōsaia 7:19

Naʻe tokoniʻi ʻe he ʻOtuá ʻa e kakai ʻi he folofolá, pea te Ne lava ʻo tokoniʻi au.

  • ʻI he taimi naʻe faingataʻaʻia ai ʻa e kakai ʻo e Tuʻi ko Limihaí, naʻá ne vahevahe ʻa e folofolá ke langaki ʻenau tuí. Fehuʻi ki hoʻo fānaú fekauʻaki mo ha ngaahi talanoa pe kakai ʻi he folofolá ʻoku nau tokoniʻi kinautolu ke nau maʻu ʻa e tuí. Hili iá te ke lava ʻo lau kiate kinautolu ʻa e Mōsaia 7:19 pea toe vakaiʻi ʻa e ngaahi talanoa ʻoku fakamatala ki ai ʻi he veesi ko ʻení (vakai, “Ko e Laka Atú” mo e “Ko e Kakai ʻIsilelí ʻi he Toafá” ʻi he Ngaahi Talanoa ʻo e Fuakava Motuʻá, 70–76). Mahalo ʻe saiʻia hoʻo fānaú ke fakatātaaʻi ia. Naʻe tokoniʻi fēfē nai ʻe he ʻEikí ʻa e kakai ʻi he ngaahi talanoa ko ʻení? Te Ne lava fēfē nai ke tokoniʻi kitautolu?

  • Ki ha ngaahi sīpinga lahi ange ʻo e founga ʻoku tokoniʻi ai kitautolu ʻe he ʻEikí, fili ha ngaahi veesi ʻo e “Ngaahi Talanoa ʻo e Tohi ʻa Molomoná” pe “Loto-toʻa ʻa Nīfaí” (Tohi Hiva ʻa e Fānaú, 62, 64) ke hivaʻi mo hoʻo fānaú. Tokoni ke nau ʻilo ʻa e founga naʻe tokoniʻi ai ʻe he ʻEikí ʻa e kakai ʻi he Tohi ʻa Molomoná—pea mo e founga te Ne lava ai ʻo tokoniʻi kitautolú.

Mōsaia 8:16–18

Kuo foaki mai ʻe he ʻOtuá ha kau palōfita, kau tangata kikite, mo ha kau tangata ma‘u fakahā kiate kitautolu.

  • Ko e founga ʻe taha ke akoʻi ai fekauʻaki mo e kau tangata kikité ko hono fakafehoanaki kinautolu ki he ngaahi meʻa ʻoku tokoni ke tau sio lelei ange aí, hangē ko e matasioʻatá, meʻa fakaʻatá (binoculars), pe meʻa fakaʻata lahí (microscope). Pea ʻi hoʻo lau ʻa e Mōsaia 8:17 ki hoʻo fānaú, te nau lava ʻo ʻai honau nimá ki honau matá ʻo hangē ʻoku nau sio ʻi ha meʻa fakaʻatá ʻi he taimi kotoa pē ʻoku nau fanongo ai ki he foʻi lea ko e “tangata kikite” (vakai foki, Mōsese 6:35–36). Talanoa mo kinautolu fekauʻaki mo e ngaahi meʻa ʻoku tokoni ʻa e ʻEikí ke “mamata” ki ai ʻa e kau palōfitá ʻa ia ʻoku ʻikai ke tau lava ʻo sio ki aí. Ko e hā ha meʻa kuo fakahā mai ʻe hotau kau palōfitá pe kau tangata kikité, hangē ko Siosefa Sāmitá, kiate kitautolú?

  • Hili hoʻo lau mo hoʻo fānaú ʻa e Mōsaia 8:16–18 te ke lava ʻo tokoniʻi kinautolu ke nau fakakaukau ki ha ngaahi founga ke fakakakato ai ha sētesi hangē ko e Ko e tangata kikité ʻoku tatau ia mo ha … ʻa ia ʻokú ne tokoniʻi kitautolu ke …. Hangē ko ʻení, ko e tangata kikité ʻoku tatau ia mo ha fakaʻilonga ʻi he loto halá ʻa ia ʻokú ne fakahinohino kitautolu kia Sīsū.

  • Te ke lava foki ʻo faʻu ha fanga kiʻi laʻivaʻe pepa pea fakaafeʻi hoʻo fānaú ke nau tā ai ha ʻū fakatātā ʻo ha ngaahi meʻa kuo faleʻi mai ʻe he kau palōfitá, kau tangata kikité, mo e kau tangata maʻu fakahaá ke tau faí. Fokotuʻutuʻu ʻa e fanga kiʻi laʻivaʻé ʻi ha foʻi hala takatakai ʻi he lokí, pea tuku ke lue hoʻo fānaú ʻi he fanga kiʻi laʻivaʻe ko ʻení. ʻE lava fēfē nai ke hoko ha tangata kikite “ko ha taha ʻaonga lahi” kiate kitautolú? (vakai, Mōsaia 8:17–18).

Mōsaia 9:14–18; 10:10–11

ʻE lava ke fakamālohia au ʻe he ʻEikí, ʻi he taimi ʻoku ou vaivai aí,

  • Ko e taimi ʻoku fehangahangai ai ʻa e fānaú mo e ngaahi faingataʻá, ʻoku nau faʻa ongoʻi vaivai mo tuēnoa. Te ke tokoniʻi fēfē nai hoʻo fānaú ke nau falala ki he mālohi ʻo e ʻEikí? Te ke lava ʻo fehuʻi ange pe ko e hā ha meʻa ʻoku tau fai ke mālohi ai hotau sinó. ʻOku ʻuhinga ki he hā ke maʻu ʻa e “mālohi fakaetangatá”? (vakai, Mōsaia 10:11). ʻOku ʻuhinga ki he hā ke maʻu ʻa e “mālohi ʻo e ‘Eikí”? (vakai, Mōsaia 9:17–18; 10:10). ʻOku tau maʻu fēfē nai ʻa e mālohi ʻo e ʻEikí? ʻE lava ke tā ʻe he fānaú ha fakatātā ʻo e ngaahi meʻa ʻoku tokoni ke nau maʻu ʻa e mālohi ʻo e ʻEikí.

Ke maʻu ha ngaahi fakakaukau lahi ange, vakai ki he tatau ʻo e māhiná ni ʻo e makasini Ko e Kaumeʻá.

ʻĪmisi
Ko Siosefa Sāmita mo Molonai

Mata Meʻa-hā-mai kia Siosefa Sāmitá, tā fakatātā ʻe Clark Kelley Price

Paaki