Haʻu, ʻo Muimui ʻIate Au 2024
13–19 Mē: “Ko Ha Maama … ʻOku ʻIkai Lava ʻo Tāmateʻi.” Mōsaia 11–17


“13–19 Mē: ‘Ko Ha Maama … ʻOku ʻIkai Lava ʻo Tāmateʻi.’ Mōsaia 11–17,” Haʻu, ʻo Muimui ʻIate Au—Maʻá e ʻApí mo e Lotú: Tohi ʻa Molomoná 2024 (2024)

“13–19 Mē. Mōsaia 11–17,” Haʻu, ʻo Muimui ʻIate Au—Maʻá e ʻApí mo e Lotú: 2024 (2024)

ʻĪmisi
fakamoʻoni ʻa ʻApinetai ki he Tuʻi ko Noá

Ko ʻApinetai ʻi he ʻao ʻo e Tuʻi ko Noá, tā fakatātā ʻe Andrew Bosley

13–19 Mē: “Ko Ha Maama … ʻOku ʻIkai Lava ʻo Tāmateʻi”

Mōsaia 11–17

ʻE lava ke tupu ʻa e ngaahi vela lalahí mei ha kiʻi mofisi pē ʻe taha. Ko ʻApinetaí ko e tangata pē ʻe toko taha ʻi heʻene fakamoʻoni ki ha tuʻi hau mo ʻene kau houʻeikí. Ko ha konga lahi ʻo ʻene ngaahi leá naʻe ʻikai ke tali, pea tautea ia ke mate. Ka naʻe hanga ʻe heʻene fakamoʻoni kia Sīsū Kalaisí, ʻa ia ko e “maama … ʻoku ʻikai lava ʻo tāmateʻí” (Mōsaia 16:9), ʻo kamataʻi ha meʻa ʻi he loto ʻo e taulaʻeiki kei siʻi ko ʻAlamaá. Pea naʻe tupu māmālie ʻa e kihiʻi mofisi ko ia ʻo e uluí ʻi he ʻomi ʻe ʻAlamā ha niʻihi kehe tokolahi ke fakatomala mo tui kia Sīsū Kalaisi. Ko e vela naʻá ne fakapoongi ʻa ʻApinetaí naʻe fakaiku pē ʻo mate, ka ko e afi ʻo e tui naʻe fakatupu ʻe heʻene ngaahi leá naʻe ʻi ai hano ivi tākiekina tuʻuloa ʻi he kakai Nīfaí—pea mo e kakai ʻoku nau lau ʻene ngaahi leá ʻi he ʻaho ní. Ko e tokolahi taha ʻo kitautolu he ʻikai ke tau teitei fehangahangai mo e meʻa naʻe hoko kia ʻApinetaí koeʻuhí ko ʻetau ngaahi fakamoʻoní, ka ʻoku tau maʻu kotoa ha ngaahi momeniti ʻe hoko ai ʻa e muimui kia Sīsū Kalaisí ko ha sivi ʻo ʻetau loto-toʻá mo e tuí. Mahalo naʻa hanga ʻe he ako ʻo e fakamoʻoni ʻa ʻApinetaí ʻo fakamālohia foki ʻa e ulo ʻo e fakamoʻoní mo e loto-toʻá ʻi homou lotó.

Vakai foki, “ʻOku Fakamoʻoni ʻa ʻApinetai kia Sīsū Kalaisi” (vitiō), Gospel Library.

Ngaahi Fakakaukau ki he Ako ʻi ʻApí mo e Lotú

ʻĪmisi
fakaʻilonga seminelí

Mōsaia 11–13; 17

Te u lava ʻo taukaveʻi ʻa Sīsū Kalaisi, ʻo tatau ai pē pe te u tuʻu toko taha.

Lolotonga hoʻo ako ʻa e Mōsaia 11–13; 17, sio ki he ʻū fakatātā ʻo ʻApinetai ʻi he lēsoni ko ʻení. Ko e hā ʻokú ke ako fekauʻaki mo e tuʻu ko ha fakamoʻoni maʻa Kalaisí? Kae tautautefito, te ke lava ʻo nofotaha hoʻo akó ʻi he ngaahi potufolofolá mo e ngaahi fehuʻi hangē ko ʻení:

  • Te ke fakamatalaʻi fēfē nai ʻa Noa mo hono kakaí? Ko e hā ʻe fiemaʻu ai ʻa e loto-toʻá ke vahevahe ʻe ʻApinetai ʻa e pōpoaki ʻa e ʻOtuá mo kinautolú? (vakai, Mōsaia 11:1–19, 27–29; 12:9–15).

  • Te ke fakamatalaʻi fēfē nai ʻa ʻApinetai? Ko e hā ʻa e meʻa naʻe mahino kia ʻApinetai naʻe tokoni ke ne loto-toʻa ʻi heʻene fakamoʻoní? (vakai, Mōsaia 13:2–9, 28, 33–35; 17:8–10, 20).

Ko e fē ha taimi naʻá ke ongoʻi ai naʻá ke tuʻu toko taha ʻi hono taukaveʻi ʻa e Fakamoʻuí mo ʻEne ongoongoleleí? Naʻá Ne tokoni fēfē nai ke ke ongoʻi naʻá Ne ʻiate koé? ʻI hoʻo fakalaulauloto ki he meʻá ni, te ke lava ʻo lau ʻa e talanoa kia ʻIlaisa mo ʻene tamaioʻeiki kei talavoú ʻi he 2 Ngaahi Tuʻi 6:14–17. Ko e hā ʻa e meʻa ʻokú ne fakalotoa koe fekauʻaki mo e talanoa ko ʻení?

Te ke lava foki ʻo fekumi ʻi he peesi 31–33 ʻo e Ki Hono Fakamālohia ʻo e Toʻu Tupú: Ko ha Fakahinohino ki hono Fakahoko ha Ngaahi Filí ke ʻilo ʻa e ngaahi kupuʻi lea ʻoku nau ʻoatu ʻa e loto-toʻa ke taukaveʻi ʻa e moʻoní. Pe te ke lava ʻo fai ʻa e meʻa tatau ʻi he fakalea ʻo ha himi hangē ko e “Faitotonu Neongo ʻa e Lumá” pe “Tuku ke Tau Faimālohí” (Ngaahi Himí, fika 145, 149).

Te ke fakaʻaongaʻi fēfē nai ʻa e meʻa naʻá ke ako meia ʻApinetaí? ʻOku fakatātaaʻi ʻe he foʻi vitiō “Pole ke Tuʻu Toko Taha” (Gospel Library) ha ngaahi tūkunga te ke lava ai ʻo taukaveʻi ʻa Kalaisi mo ʻEne ongoongoleleí. Ko e hā mo ha toe ngaahi sīpinga te ke lava ʻo fakakaukau ki ai?

Vakai foki, Loma 1:16; 2 Tīmote 1:7–8; Ngaahi Tefito ʻo e Ongoongoleleí, “Tui kia Sīsū Kalaisí,” Gospel Library.

Faiako ʻaki ʻa e Laumālié. “ʻOku ʻikai ngata pē ʻi he fiemaʻu ʻe he akoʻi mālohi ʻo e ongoongoleleí ʻi hono teuteuʻi ʻo ha lēsoní ka ke teuteuʻi fakalaumālie [ke] fanongo mo muimui ki he tataki ʻa e Laumālié ʻi hoʻo faiakó” (Ko e Faiako ʻi he Founga ʻa e Fakamoʻuí, 17).

Mōsaia 12:19–37

ʻOku fiemaʻu ke fakaʻaongaʻi hoku lotó ke ʻilo ʻa e folofola ʻa e ʻOtuá.

Naʻe maheni ʻa e kau taulaʻeiki ʻa e Tuʻi ko Noá mo e folofola ʻa e ʻOtuá. Naʻa nau lava ʻo lea ʻaki ha ngaahi potufolofola mo tala ʻoku nau akoʻi ʻa e ngaahi fekaú. Ka naʻe hangē naʻe ʻikai ha liliu ʻi heʻenau moʻuí tuʻunga ʻi he ongoongolelei ʻa e Fakamoʻuí. Ko e hā nai hono ʻuhingá?

Fakakaukau ki heni ʻi hoʻo lau ʻa e Mōsaia 12:19–37. ʻOkú ke pehē ʻoku ʻuhinga ki he hā ke feinga fakamātoato ʻi homou lotó ke ʻiloʻi ʻa e folofola ʻa e ʻOtuá? Ko e hā ha ngaahi lea pe ngaahi kupuʻi lea ʻoku nau ueʻi koe ke ke fai ha faʻahinga liliu ʻi he founga ʻokú ke ako ai ʻa e ongoongoleleí?

Mōsaia 13:11–26

ʻOku totonu ke tohi ʻa e ngaahi fekau ʻa e ʻOtuá ʻi hoku lotó.

Fakalaulauloto ki hono fakatokangaʻi ʻe ʻApinetai naʻe “ʻikai ke tohi ia ʻi [he] loto” ʻo e kau taulaʻeikí ʻa e ngaahi fekaú (Mōsaia 13:11). Ko e hā ʻa e ʻuhinga ʻo e kupuʻi lea ko ʻení? ʻI hoʻo lau ʻa e Mōsaia 13:11–26, fakakaukau pe ʻoku tohi nai ʻa e ngaahi fekau ko ʻení ʻi ho lotó.

Vakai foki, Selemaia 31:31–34; 2 Kolinitō 3:3.

Mōsaia 14–15

Na‘e faingataʻaʻia ʻa Sīsū Kalaisí maʻaku.

Fakatokangaʻi ange ʻi he Mōsaia 14–15, ʻa e ngaahi foʻi lea mo e ngaahi kupuʻi lea ʻoku nau fakamatalaʻi ʻa e Fakamoʻuí mo e meʻa naʻá Ne fuesia maʻaú. Ko e fē ʻa e ngaahi veesi ʻoku nau fakaloloto hoʻo ʻofa mo e houngaʻia kiate Iá?

Mōsaia 15:1–12

ʻOku fakatou hoko fēfē nai ʻa Sīsū Kalaisi ko e Tamai mo e ʻAló?

Naʻe akoʻi ʻe ʻApinetai ʻe hoko ʻa e ʻOtua ko e ʻAló—ʻa Sīsū Kalaisi—ko e Huhuʻí (vakai, Mōsaia 15:1), ʻo moʻui ʻi he kakanó, ʻo Ne hoko ko ha tangata mo e ʻOtua (veesi 2–3). Naʻá Ne fakamoʻulaloaʻi kakato Ia ki he finangalo ʻo e ʻOtua ko e Tamaí (veesi 5–9). Koeʻuhí ko e meʻá ni, ʻoku fakatou hoko leva ʻa Sīsū Kalaisi ko e ʻAlo ʻo e ʻOtuá pea mo e fakafofonga haohaoa fakaemāmani ʻo e ʻOtua ko e Tamaí (vakai, Sione 14:6–10).

ʻOku toe hoko foki ʻa Sīsū Kalaisi ko e Tamaí ʻi he fakakaukau ko ia ko e taimi ʻoku tau tali ai ʻEne huhuʻí, ʻoku tau hoko ai “ko hono hako” mo e “kau ʻea hoko ki he puleʻanga ʻo e ʻOtuá” (Mōsaia 15:11–12). Ko hono fakalea ʻe tahá, ʻoku fanauʻi fakalaumālie kitautolu ʻiate Ia (vakai, Mōsaia 5:7).

Ko e hā hono ʻuhinga ʻokú ke ongoʻi ai ʻoku mahuʻinga ke ʻiloʻi ʻa e ngaahi moʻoni ko ʻeni fekauʻaki mo e Tamai Hēvaní mo Sīsū Kalaisí? ʻOku fakamālohia fēfē nai ʻe he fakamoʻoni ʻa ʻApinetaí ʻa hoʻo tui kiate Kinauá?

Ngaahi Fakakaukau ki hono Akoʻi ʻo e Fānaú

Mōsaia 11–13; 17

Te u lava ʻo taukaveʻi ʻa Sīsū Kalaisi, ʻo tatau ai pē pe te u tuʻu toko taha.

  • ʻOku ʻi ai ha taimi ʻi heʻetau moʻuí, ʻoku tau fehangahangai kotoa ai mo ha teke mālohi ke fai ha ngaahi fili ʻoku fepaki mo ʻetau tui kia Sīsū Kalaisí. Ko e hā ʻe lava ke ako ʻe hoʻo fānaú meia ʻApinetai fekauʻaki mo e tuʻu ko ha fakamoʻoni ʻo Sīsū Kalaisí, naʻa mo e taimi ʻoku ʻikai manakoa aí? ʻE lava ke tokoni ʻa e ʻaati ʻi he lēsoni ko ʻení pe ko e “Vahe 14: Ko ʻApinetai mo e Tuʻi ko Noá” (ʻi he Ngaahi Talanoa ʻo e Tohi ʻa Molomoná, 38–42) ke nau fakakaukauloto ki he talanoa ʻi he Mōsaia 11–13; 17. ʻEke ange pe ko e hā ʻa e meʻa ʻoku nau saiʻia ai fekauʻaki mo ʻApinetaí.

  • Mahalo ʻe fiefia hoʻo fānaú ke fakatātaaʻi ha ngaahi konga ʻo e talanoa kia ʻApinetaí. Hili iá te nau lava ʻo fakatātaaʻi ha ngaahi tūkunga moʻoni ʻo e moʻuí ke ‘ahiʻahi fakahoko ʻa e meʻa te nau ala fai kapau ʻe fiemaʻu ʻe he niʻihi kehé ke nau fai ha meʻa hala. Pe te nau lava ʻo vahevahe ha ngaahi aʻusia ʻo ha taimi naʻa nau loto-toʻa ai ke muimui kia Sīsū Kalaisi. Naʻe founga fēfē nai ʻa e muimui ʻa ʻApinetai kia Sīsū Kalaisí? (vakai, Mōsaia 13:2–9; 17:7–10). Ko e hā naʻe ʻikai fai ai ʻe he Tuʻi ko Noá ʻa e meʻa naʻá ne ʻiloʻi naʻe totonú? (vakai, Mōsaia 17:11–12).

Mōsaia 12:33–36; 13:11–24

ʻOku totonu ke u talangofua ki he Fekau ʻe Hongofulú.

  • Naʻe ʻilo ʻe he kau taulaʻeiki ʻa e Tuʻi ko Noá ʻa e ngaahi fekaú ka naʻe ʻikai ke nau “tohi ia ʻi [honau] lotó” (Mōsaia 13:11). Te ke tokoniʻi fēfē nai hoʻo fānaú ke nau ʻiloʻi ʻa e ngaahi fekaú pea ʻofa aí? Mahalo naʻa lava ke nau hiki ʻa e ngaahi fekau mei he Mōsaia 12:33–36 mo e 13:11–24 ʻi ha fanga kiʻi laʻipepa ʻoku fuo haati. ʻI heʻenau fai iá, talanoa mo kinautolu ki he ʻuhinga ʻo e ngaahi fekau ko ʻení pea mo e founga ke muimui ai ʻiate kinautolú. ʻE founga fēfē nai haʻatau tohi ʻa e ngaahi fekau ko ʻení ʻi hotau lotó?

  • Te mou lava foki ʻo hivaʻi fakataha ha foʻi hiva fekauʻaki mo e ngaahi fekaú, hangē ko e “Tauhi e Ngaahi Fekaú” (Tohi Hiva ʻa e Fānaú, 195). Ko e hā ha ngaahi tāpuaki kuo maʻu mei hono tauhi ʻo e ngaahi fekaú?

ʻĪmisi
Tamai mo ha foha ʻokú na lau folofola

ʻOku akoʻi mai ʻe he folofolá ʻa e ngaahi fekau ʻa e ʻOtuá.

Mōsaia 14; 16:4–9

Naʻe fekauʻi mai ʻe he Tamai Hēvaní ʻa Sīsū Kalaisi ke tataki au ke u foki kiate Ia.

  • Neongo ko e Mōsaia 14 ko ha vahe nounou, ka ʻoku ʻi ai ha ngaahi foʻi lea mo ha ngaahi kupuʻi lea ʻoku nau fakamatalaʻi ʻa Sīsū Kalaisi. Mahalo naʻa lava ke ke lisi kinautolu mo hoʻo fānaú ʻi hoʻomou lau fakataha ʻa e vahé. Hili iá te ke lava leva ʻo talanoa fekauʻaki mo e ongo ʻokú ke maʻu ki he Fakamoʻuí ʻi hoʻo ako ʻa e ngaahi foʻi lea mo e ngaahi kupuʻi lea ko ʻení.

  • Naʻe fakaʻaongaʻi ʻe ʻApinetai ʻa e ngaahi lea ʻa e palōfita ko ʻĪsaiá, ʻa ia naʻá ne fakafehoanaki kitautolu ki ha sipi hē, ke akoʻi fekauʻaki mo Sīsū Kalaisi. Mahalo naʻa lava ke vahevahe ʻe he fānaú ha ngaahi aʻusia ʻo ha taimi naʻe mole ai haʻanau meʻa pe naʻa nau hē ai. Naʻa nau ongoʻi fēfē nai? Ko e hā ʻa e meʻa naʻa nau faí? Te mou lava leva ʻo lau fakataha ʻa e Mōsaia 14:6 mo e 16:4–9. ʻOku tau faitatau fēfē nai mo ha sipi ʻoku hē mei he ʻOtuá? ʻOku tokoni fēfē nai ʻa Sīsū Kalaisi ke tau toe foki maí?

Ke maʻu ha ngaahi fakakaukau lahi ange, vakai ki he tatau ʻo e māhiná ni ʻo e makasini Ko e Kaumeʻá.

ʻĪmisi
Fakamoʻoni ʻa ʻApinetai ki he Tuʻi ko Noá

Naʻe Ulo Hono Fofongá ʻo Fuʻu Ngingila ʻAupito, tā fakatātā ʻe Jeremy Winborg

Paaki