Haʻu, ʻo Muimui ʻIate Au
2–8 Māʻasí. 2 Nīfai 31–33: “Ko e Halá ʻEni”


“2–8 Māʻasí. 2 Nīfai 31–33: ‘Ko e Halá ʻEni,’” Haʻu. ʻo Muimui ʻIate Au—Maʻá e Fakafoʻituituí mo e Ngaahi Fāmilí: Tohi ʻa Molomoná 2020 (2020)

“2–8 Māʻasí. 2 Nīfai 31–33,” Haʻu, ʻo Muimui ʻIate Au—Maʻá e Fakafoʻituituí mo e Ngaahi Fāmilí: 2020

ʻĪmisi
Ko hono akoʻi ʻe Sīsū ʻEne kau ākongá

Ko hono Akoʻi ʻe Kalaisi ʻEne Kau Ākongá, tā fakatātaaʻi ʻe Justin Kunz

2–8 Māʻasí

2 Nīfai 31–33

“Ko e Halá ʻEni”

ʻOku fokotuʻu mai ʻe he fakamatala ko ʻení ha ngaahi tefitoʻi moʻoni ʻe ala mahuʻinga kiate koe ʻi he 2 Nīfai 31–33. Ka ko e ngaahi meʻa mahuʻinga taha te ke ʻilo ʻi hoʻo akó, ʻe maʻu ia mei he fanafana ʻa e Laumālié. Fekumi ki he fakahinohino ko ʻení, pea lekooti ʻa e ngaahi ueʻi te ke maʻú.

Lekooti e Ngaahi Ongo ʻOkú ke Maʻú

ʻOku tau maʻu ʻa e fanongonongo ko ʻení ʻi he ngaahi lea fakaʻosi ʻa Nīfai naʻe lekōtí: “Kuo fekauʻi peheʻi au ʻe he ʻEikí, pea kuo pau ke u talangofua” (2 Nīfai 33:15). ʻOku hangē ʻeni ha fakamatala fakanounou ʻoku feʻunga ki he moʻui ʻa Nīfaí. Naʻá ne fekumi ki he finangalo ʻo e ʻEikí mo feinga ʻi he loto-toʻa ke talangofua ki ai—ʻo tatau ai pē pe ʻe mole ai ʻene moʻuí ke maʻu ʻa e ʻū lauʻi peleti palasá meia Lēpaní, ko hono foʻu ha vaka mo kolosi ʻi he tahí, pe ko hono akoʻi faivelenga e tokateline ʻa Kalaisí ʻi ha lea mahino mo mālohi. Naʻe lava ke lea fakalotolahi a Nīfai kau ki he fie maʻu ke nau “vivili atu kimuʻa ʻi he tui mālohi kia Kalaisí,” ke muimui ʻi he “hala fāsiʻi mo lausiʻi ʻa ia ʻoku fakatau ki he moʻui taʻengatá” (2 Nīfai 31:20, 18), he ko e hala ia naʻe muimui aí. Naʻá ne ʻiloʻi ʻi heʻene aʻusiá ko e hala ko ʻení, neongo ʻoku faingataʻa ʻi he taimi ʻe niʻihi, ka ʻoku toe fakafiefia, pea “ʻoku ʻikai [mo ha toe] hala pe ha hingoa kuo tuku mai ʻi he lalo langí ʻa ia ‘e lava ʻo fakamoʻui ai ʻa e tangatá ʻi he puleʻanga ʻo e ʻOtuá” (2 Nīfai 31:21).

ʻĪmisi
personal study icon

Ngaahi Fakakaukau ki hono Ako Fakataautaha ʻo e Folofolá

2 Nīfai 31–32

Ko Sīsū Kalaisi pē mo ʻEne tokāteliné ʻa e hala ki he moʻui taʻengatá.

Kapau naʻe pau ke ke fakamatalaʻi fakanounou e hala ki he moʻui taʻengatá ʻaki ha ngaahi foʻi lea siʻi, ko e hā te ke lea ʻakí? Naʻe fakahoko peheni ia ʻe Nīfai ʻaki hono ʻulungaanga mahino mo faingofuá: tui kia Kalaisi, fakatomala, papitaiso, maʻu ʻa e meʻafoaki ʻo e Laumālie Māʻoniʻoní, pea kātaki ki he ngataʻangá. Ka hili hoʻo ako e ngaahi akonaki ʻa Nīfai ʻi he 2 Nīfai 31–32, fakakaukauʻi pe ʻe founga fēfē haʻo fakamatalaʻi kinautolu ki ha taha ʻaki ha lea pē ʻaʻau. Fakakaukau pe kuo tāpuekina fēfē koe ʻi hoʻo moʻui ʻaki e ngaahi akonaki ko ʻení. Te ke ala fakakaukauʻi e ngaahi akonaki ʻa Nīfai ʻi he 2 Nīfai 31:18–20 pea siviʻi hoʻo ngaahi feinga ko ia ke “vivili atu kimuʻa” ʻi he hala ʻo e ongoongoleleí.

Vakai foki, 3 Nīfai 11:32–39; 27:13–22; D. Toti Kulisitofasoni, “Ko e Tokāteline ʻa Kalaisí,” Ensign pe Liahona, Mē 2012, 86–90; Palaieni K. ʻEsitoni, “Ko e Tokāteline ʻo Kalaisí,” Ensign pe Liahona, Nōvema 2016, 106–9.

ʻĪmisi
ko ha fāmili ʻoku nau lotu fakataha

ʻOku taki kitautolu ki he moʻui taʻengatá ʻe he muimui ki he ngaahi akonaki ʻa Sīsū Kalaisí.

2 Nīfai 31:4–13

Naʻe fokotuʻu ʻe Sīsū Kalaisi ʻa e sīpinga haohaoa ʻo e talangofuá ʻi he taimi naʻe papitaiso aí.

Tatau ai pē pe naʻe hoko ho papitaisó ʻaneafi pe taʻu ʻe 80 kuo hilí, ko ha mōmēniti mahuʻinga ia—naʻá ke fakahoko ai ha fuakava ke muimui ʻia Sīsū Kalaisi, ʻi he moʻuí kotoa. Fakakaukau ki ho papitaisó ʻi hoʻo laukonga fekauʻaki mo e papitaiso ʻo e Fakamoʻuí ʻi he 2 Nīfai 31:4–13. Ko e hā e ʻuhinga naʻe papitaiso ai ʻa e Fakamoʻuí? ʻOku faitatau fēfē ʻa e ngaahi ʻuhinga naʻe papitaiso aí mo e ngaahi ʻuhinga naʻe papitaiso ai koé? Ko e hā ʻokú ke fai ʻi he ʻahó ni ke hokohoko atu hoʻo muimui ki he sīpinga ʻo e talangofua ʻa e Fakamoʻuí?

Ko e ouau ʻo e sākalamēnití ko ha faingamālie fakauike ia ke ke toe tukupā ai ke muimui ʻia Sīsū Kalaisi. Fakakaukau ʻi he taimi hono hoko te mou maʻu ai ʻa e sākalamēnití ke mou lau ʻa e 2 Nīfai 31:13 mo fakalaulauloto ki hoʻomou fakapapau ke “muimui ʻi he ʻAló, ʻi he loto fakamātoato moʻoni” pea mo hoʻomou loto fiemālie ke “toʻo kiate kimoutolu ʻa e huafa ʻo Kalaisí.”

2 Nīfai 31:17–2032

ʻE fakahā mai ʻe he Laumālie Māʻoniʻoní ʻa e meʻa ʻoku totonu ke u faí.

Kapau ko e papitaisó mo e hilifakinimá ʻa e “matapā ʻoku totonu ke [tau] hū ai” ki he hala fāsiʻi mo lausiʻí (2 Nīfai 31:17), ko e hā te tau fai ʻi he taimi kuo tau ʻi he halá aí? Ko e meʻa ia naʻe fifili ki ai ʻa e kakai ʻo Nīfaí (vakai, 2 Nīfai 32:1). Ko e hā ʻa e ngaahi tali naʻe fai ʻe Nīfai ʻi he 2 Nīfai 31:19–20 mo e vahe 32? Ko e hā e ngaahi tali ʻokú ke maʻú?

Vakai foki, David A. Bednar, “Maʻu ʻa e Laumālie Māʻoniʻoní,” Ensign pe Liahona, Nōvema 2010, 94–97; “The Holy Ghost,” Gospel Topics, topics.ChurchofJesusChrist.org.

2 Nīfai 33

ʻOku fakalotoʻi ʻe he Tohi ʻa Molomoná e taha kotoa ke tui kia Kalaisi.

ʻI he fakaʻosi ʻe Nīfai ʻa ʻene ngaahi tohí ʻi he 2 Nīfai 33, naʻá ne fakamatalaʻi ai ʻa e ngaahi ʻuhinga naʻe tohi ai ʻi he kamataʻangá. Ko e hā ha ngaahi ʻuhinga ʻokú ke maʻu ʻi he vahe ko ʻení? Fakakaukau ki he meʻa kuó ke lau ʻi he 1 Nīfaí mo e 2 Nīfaí pea mo ha fanga kiʻi meʻa naʻá ke hiki. Kuo fakahoko fēfē ʻe he ngaahi talanoá mo e ngaahi akonakí ʻa e ngaahi taumuʻa ʻa Nīfai kiate koé? Hangē ko ʻení, kuó ke fakalotoʻi fēfē koe ke ke “tui kia [Kalaisi], pea mo kātaki ki he ngataʻangá”? veesi 4 Fakakaukau ke ke lekooti ʻa e ngaahi aʻusia ko ʻení pe vahevahe kinautolu mo ha mēmipa ʻo e fāmilí pe kaungāmeʻa.

ʻĪmisi
family study icon

Ngaahi Fakakaukau ki he Ako Fakafāmili e Folofolá mo e Efiafi Fakafāmili ʻi ʻApí

ʻI hoʻo lau mo ho fāmilí e folofolá, ʻe lava ke tokoniʻi koe ʻe he Laumālié ke ke ʻiloʻi ʻa e ngaahi tefitoʻi moʻoni ke fakamamafaʻi mo aleaʻí kae lava ke feau e ngaahi fie maʻu ho fāmilí. Ko ha ngaahi fakakaukau ʻeni ʻe niʻihi.

2 Nīfai 31:5–13

ʻOku ʻi ai nai ha kau mēmipa ʻo e fāmilí ʻoku teuteu ke papitaiso, pe naʻe toki papitaiso nai kimuí ni ha taha? Mahalo te nau lava ʻo vahevahe ʻa e ʻuhinga naʻa nau fakakaukau ai ke papitaisó. Fakatatau mo e ngaahi akonaki ʻa Nīfaí, ko e hā ha ngaahi ʻuhinga ʻoku totonu ai ke tau papitaiso? Ko e hā ha ngaahi tāpuaki ʻoku tau maʻu ʻi he taimi ʻoku tau papitaiso aí?

2 Nīfai 31:17–21

Te ke lava fēfē ʻo tokoniʻi ho fāmilí ke mahino e talafakatātā ʻa Nīfai fekauʻaki mo e “hala fāsiʻi mo lausiʻí”? (2 Nīfai 31:18). Hangē ko ʻení, te mou lava ʻo ngāue fakataha ke tā ha fakatātā ʻo e hala naʻe fakamatalaʻi ʻe Nīfai ʻi he 2 Nīfai 31:17–21, fakahingoa ʻaki e ngaahi meʻa kuo pau ke tau fai ke tau hū ai ki he halá pea hoko atu ai pē. ʻOku tokoniʻi fēfeeʻi kitautolu ʻe he Fakamoʻúí ke tau fakalakalaka atu ʻi he halá?

2 Nīfai 31:20

Kapau ʻokú ke fie tokoni ke mahino lelei ange ki he kau mēmipa ho fāmilí ʻa e founga ke kātaki ai ki he ngataʻangá, ʻoku ʻi he peesi 6 ʻo e Malangaʻaki ʻEku Ongoongoleleí ha fakamatala ʻaonga; pea pehē mo e pōpoaki ʻa ʻEletā Teili G. Lenilani ko e “Kāingalotu ʻOua Naʻa Tuku e Feingá” (Ensign pe Liahona, Mē 2015, 56–58).

2 Nīfai 32:8–9

Koeʻuhí ke tokoni ke mahino ki he kau mēmipa ʻo e fāmilí te tau lava ʻo “lotu maʻu ai peé,” te mou lava ʻo ʻai ha lisi ʻo ha ngaahi tūkunga te tau lava ai ke lotu (pe tā ha ngaahi fakatātā ke fakafofongaʻi kinautolu). Pea ʻe lava foki homou fāmilí ke hivaʻi ha foʻi hiva ʻokú ne akoʻi ʻa e lotú, hangē ko e “Fai Haʻo Lotú?” (Ngaahi Himi, fika 70) fetongi ha ngaahi foʻi lea ʻi he hivá ʻaki ha ngaahi foʻi lea mei heʻenau lisí. ʻOku tāpuakiʻi fēfē kitautolu ʻe he ʻEikí ʻi he taimi ʻoku tau lotu maʻu ai peé?

2 Nīfai 33:1–2

Ko e hā te ne ala tākiekina ʻa e kakaí ke “fakafefeka honau lotó ki he Laumālie Māʻoniʻoní”? Te tau lava fēfē ke fakapapauʻi ʻoku ʻi ai ha “feituʻu ʻiate [kitautolu] maʻá e Laumālie Māʻoniʻoní”?

Ke maʻu ha ngaahi fakakaukau lahi ange ki hono akoʻi ʻo e fānaú, vakai ki he fokotuʻutuʻu ʻo e uike ní ʻi he Haʻu, ʻo Muimui ʻIate Au—Maʻá e Palaimelí.

Fakatupulaki ʻo ʻEtau Founga Akoʻí

Faʻifaʻitaki ki he Fakamoʻuí. ʻOku ʻaonga ke tau ako ʻa e founga faiako ʻa e Fakamoʻuí—ʻa e ngaahi founga naʻá Ne ngāue ʻakí pea mo e ngaahi meʻa naʻá Ne folofola ʻakí. Ka naʻe maʻu moʻoni ʻa e mālohi ʻo Sīsū ke faiako mo hiki hake ʻa e niʻihi kehé mei Hono tuʻungá pea mo e founga ʻo ʻEne moʻuí. Ko e lahi ange hoʻo feinga faivelenga ke moʻui hangē ko Sīsū Kalaisi mo falala ki Hono mālohi fakaleleí, ko e lahi ange ia ʻene fakanatula hoʻo faiako ʻi Heʻene foungá.

ʻĪmisi
Ko hono Papitaiso ʻe Sione Papitaiso ʻa Sīsuú

Ke Fakahoko ʻa e Māʻoniʻoni Kotoa pē, tā fakatātaaʻi ʻe Liz Lemon Swindle

Paaki