Haʻu, ʻo Muimui ʻIate Au
23–29 Māʻasí. ʻĪnosi–Ngaahi Lea ʻa Molomoná: ʻOku Ngāue ʻIate Au Ke Fai Hono Finangaló


“23–29 Māʻasí. ʻĪnosi–Ngaahi Lea ʻa Molomoná: ʻOku Ngāue ʻIate Au ke Fai Hono Finangaló,“ Haʻu, ʻo Muimui ʻIate Au—Maʻa e Fakafoʻituituí mo e Ngaahi Fāmilí: Tohi ʻa Molomoná 2020 (2020)

“23–29 Māʻasí. ʻĪnosi–Ngaahi Lea ʻa Molomoná,” Haʻu, ʻo Muimui ʻIate Au—Maʻá e Fakafoʻituituí mo e Ngaahi Fāmilí: 2020

ʻĪmisi
ʻInosi heʻene kei siʻí mo ʻene tamaí, Sēkope, mo ʻene faʻeé

Sēkope mo ʻĪnosi, tā fakatātaaʻi ʻe Scott Snow

23–29 Māʻasí

ʻĪnosiiNgaahi Lea ʻa Molomoná

ʻOku Ngāue ʻIate Au ke Fai Hono Finangaló

ʻI hoʻo lau e ʻĪnosí ki he Ngaahi Lea ʻa Molomoná, kumi e ngaahi pōpoaki ʻe mahuʻinga kiate koe pe ki ho fāmilí.

Lekooti e Ngaahi Ongo ʻOkú ke Maʻú

Naʻe ʻalu ʻa ʻĪnosi ki he vaotaá ke tuli manu, ka naʻe fakaiku ʻo ne nofo ai ke lotu “ʻi hono kotoa ʻo e ʻahó … pea ʻi he hoko mai ʻa e poʻulí” ( ʻĪnosi 1:3–4). Naʻe fie lotu ʻa ʻĪnosi ki he lōloa taha ʻe fie maʻú, koeʻuhí he naʻe fiekaia moʻoni ʻa hono laumālié ke maʻu ha fakamolemole ʻo ʻene ngaahi angahalá, pea aʻu ʻo ne “fāinga” ʻi he ʻao ʻo e ʻOtuá ( ʻĪnosi 1:2). Ko e lotu fakamātoató ia: ʻo ʻikai ko ha kole ki ha faʻahinga meʻa ʻoku tau fie maʻu ka ko ha feinga fakamātoato ke fetuʻutaki mo e ʻOtuá mo ʻai ke fenāpasi hotau lotó mo Hono finangaló. Ko e taimi ʻokú ke lotu ai ʻi he founga ko ʻení, ʻi he taimi ʻoku “aʻu [ai] ki he langí” ho leʻó, te ke toki ʻilo ʻo hangē ko ia naʻe hoko kia ʻĪnosí ʻoku fakafanogo atu ʻa e ʻOtuá kiate koe, pea ʻokú Ne tokanga moʻoni kiate koe, pea naʻa mo ho ngaahi filí (vakai, ʻĪnosi 1:4–17). ʻE lava ʻe he ʻOtuá ʻi he ngaahi mōmēniti ko iá ke fakaʻilo atu Hono finangaló kiate koe, pea te ke loto vēkeveke ange mo malava ke fai Hono finangaló koeʻuhí he ʻokú ke fenāpasi mo Ia. Mahalo he ʻikai ke ke “ʻilo ʻa e meʻa kotoa”, ʻo hangē ko Molomoná: ka ʻoku ʻafioʻi ʻe he ʻEikí ʻa e meʻa kotoa … [pea] ʻokú ne ngāue ʻiate [koe] ke fai ʻo fakatatau mo hono finangaló”(Ngaahi Lea ʻa Molomoná 1:7).

ʻĪmisi
personal study icon

Ngaahi Fakakaukau ki hono Ako Fakataautaha ʻo e Folofolá

ʻĪnosi 1:1–3

ʻE lava ke hoko e ngaahi lea ʻa e mātuʻá ko ha ivi tākiekina tuʻuloa.

Ko e hā ha ngaahi pōpoaki ʻoku maʻu ‘e he ngaahi veesi ko ʻení maʻá e mātuʻá mo e fānaú?

ʻĪnosi 1:4–27

ʻE tali ʻa ʻeku ngaahi lotu fakamātoató.

Ko e aʻusia ko ia ʻa ʻĪnosi he lotú ko ha taha ia ʻo e aʻusia fakangalongataʻa taha ʻi he folofolá. Mahalo ko hoʻo ngaahi aʻusiá he ʻikai fuʻu fēfē, ka ʻoku ʻikai ko ha meʻa ia ke ʻikai fuʻu mahuʻingamālie ai. ʻE ala fakahaaʻi ʻe he ngaahi aʻusia ʻa ʻĪnosí ha ngaahi founga ke fakaleleiʻi ai hoʻo ngaahi lotú. Ko ha ngaahi fehuʻi ʻeni ke ke fakalaulauloto ki ai:

  • Ko e hā ha ngaahi foʻi lea ʻoku nau fakamatalaʻi e feinga ʻa ʻĪnosi ʻi heʻene lotú?

  • Ko e hā ʻa e meʻa naʻe ʻuluaki lotua ʻe ʻĪnosí? (vakai, ʻĪnosi 1:4). Ko e hā te ke lava ʻo ako mei he meʻa naʻe fai ʻe ʻĪnosi hili ʻene maʻu e talí? (vakai, ʻĪnosi 1:5–7).

  • Naʻe ngāueʻi fēfē ʻe ʻĪnosi e ngaahi tali naʻá ne maʻú?

  • Ko e hā te ke lava ʻo ako meia ʻĪnosi fekauʻaki mo e founga ke maʻu ai ha tui “taʻe-ueʻia” ki he ʻEikí? ( ʻĪnosi 1:11).

Seilomi ʻAmenai

ʻE tapuekina au ʻe he ʻEikí ʻi he taimi ʻoku ou tauhi ai e ngaahi fekaú.

Ko e taha ʻo e ngaahi talaʻofa ʻa e ʻOtuá ʻoku toutou ʻasi ʻi he Tohi ʻa Molomoná kapau ʻe tauhi ʻe he kakai Nīfaí e ngaahi fekaú, te nau tuʻumālie (vakai, 2 Nīfai 1:20; Seilomi 1:9–12; ʻAmenai 1:6). ʻOku fakahaaʻi ʻe he ongo tohi ʻa Seilomi mo ʻAmenaí ha niʻihi ʻo e ngaahi founga naʻe fakahoko ai ʻa e talaʻofa ko ʻení. Ko e hā kuó ke ako mei he ngaahi fakamatala ko ʻení ʻe lava ʻo tokoni atu ke ke “tuʻumālie ʻi he fonuá”?

ʻAmenai 1:14, 21

Ko hai ʻa e kakai ʻo Seilahemalá?

Hili e hola ʻa e kakai Nīfaí mei he fonua ko Nīfaí, ne nau ʻilo ha kakai tokolahi naʻe nofo ʻi ha feituʻu naʻe ui ko Seilahemala. Ko e kakai ʻo Seilahemalá ko e hako kinautolu ʻo ha kakai ʻIsileli, naʻa nau mavahe mei Selusalema, ʻo hangē ko Līhaí, pea naʻe taki kinautolu ʻe he ʻOtuá ki he fonua ʻo e talaʻofá. Naʻe kau ʻi he kulupu ko iá ʻa Muleki, ko e taha ʻo e ngaahi foha ʻo Setikia, ko e tuʻi ʻo Siuta naʻe puke-pōpula ʻe he kakai Papiloné ʻi he taʻu 587 BC nai (vakai, Selemaia 52:1–11; Mōsaia 25:2; Hilamani 8:21).

Hili e tūʻuta ʻa e kakai ʻo Seilahemalá ki he fonua ʻo e talaʻofá, ne nau fetaulaki mo Kolianitōmuli (vakai, ʻAmenai 1:21), ko e taha kei moʻui fakamuimui taha ʻoku ʻiloʻi ʻo e kakai Sēletí, ʻoku maʻu ʻi he tohi ʻa ʻEtá hono talanoá.

Ngaahi Lea ʻa Molomoná

Ko e hā ʻa e Ngaahi Lea ʻa Molomoná?

‘Oku hoko ʻa e Ngaahi Lea ʻa Molomoná ko ha hala fetuʻutakiʻanga ʻi he vahaʻa ʻo e ongo seti lauʻi peleti ʻokú na hoko ko e Tohi ʻa Molomoná. ʻOku fai heni [ʻe Molomona ha fakamatala ki he ongo lekōtí ni, pea ʻoku akoʻi ʻe heʻene ngaahi leá ha pōpoaki mahuʻinga fekauʻaki mo e falala ki he ʻEikí, ʻo aʻu ai pē ki he taimi ʻoku ʻikai mahino kakato ai kiate kitautolu ʻEne fakahinohinó.

Lolotonga hono hiki ʻe Nīfai e lekooti ʻo hono kakaí, naʻe fakahinohinoʻi ia ʻe he ʻOtuá ke ne faʻu ha ongo seti lauʻi peleti ʻe ua, naʻe ui ko e ngaahi peleti iiki mo e ngaahi peleti lalahi ʻa Nīfaí. Naʻe ʻikai ke ʻilo ʻe Nīfai ʻa e ʻuhinga naʻe fekauʻi ai ia ke ne faʻu e seti peleti ʻe uá, ka naʻe falala ʻoku ʻi ai ha “taumuʻa fakapotopoto  ʻa e ʻEikí … , ko ha ʻuhinga ʻoku ʻikai te u ʻiloʻi” (1 Nīfai 9:5; vakai foki, “Ko ha Fakamatala Nounou ʻo Kau ki he Tohi ʻa Molomoná”).

ʻOsi ha ngaahi senituli mei ai, lolotonga hono fakanounouʻi ʻe Molomona e ngaahi peleti lalahi ʻa Nīfaí, naʻe aʻu mai ai ki he ngaahi peleti īkí. Naʻe fakamatalaʻi ʻe he ngaahi peleti īkí ha ngaahi meʻa lahi tatau naʻe hoko ʻoku fakamtalaʻi ʻi he ngaahi peleti lalahi naʻe ʻosi fakanounouʻi ʻe Molomoná, ka naʻe nofotaha ʻa e ngaahi peleti īkí ki he ngaahi meʻa fakalaumālié pea mo e ngāue mo e ngaahi akonaki ʻa e kau palōfitá. Naʻe ueʻi ʻe he ʻOtuá ʻa Molomona ke ne fakakau ʻa e ngaahi peleti iiki ʻa Nīfaí ʻi heʻene lekōtí fakataha mo e ngaahi peleti lalahí. Naʻe ʻikai mahino kia Molomona, ʻo tatau mo Nīfai, ʻa e taumuʻa ʻa e ʻOtuá ke ʻi ai ha seti peleti ʻe uá, ka naʻe falala ʻoku ʻuhinga ia “ki ha taumuʻa fakapotopoto” (Ngaahi Lea ʻa Molomoná 1:7).

ʻOku tau ʻilo he ʻahó ni e ʻuhinga ʻa e ʻOtuá. ʻI he 1828, hili hono liliu ʻe Siosefa Sāmita ha konga ʻo e fakanounou e ngaahi peleti lalahi ʻa Nīfaí (peesi ʻe 116 kuo tohí), ne fakamoleki ʻe Māteni Hālisi ʻa e ngaahi peesi ko iá. Naʻe fekau ʻe he ʻOtuá ʻa Siosefa ke ʻoua te ne toe liliu ʻa e konga ko iá koeʻuhí he ʻe liliu ʻe ha kakai kovi ʻa e fakaleá mo feinga ke fakangalikoviʻi ʻa Siosefa (vakai, T&F 10, ʻuluʻi vahé; T&F 10:14–19, 30–45). Meʻamālie, naʻe tomuʻa ʻafioʻi ʻeni ʻe he ʻOtuá peá ne ʻomi ʻa e ngaahi peleti īkí, ʻa ia ʻokú ne fakamatalaʻi ʻa e hisitōlia tatau naʻe mole ʻi he peesi ʻe  116. ʻOku kāpui ʻe he ngaahi peleti īkí ʻa e ngaahi tohi kimuʻa ʻi he Ngaahi Lea ʻa Molomoná, pea ʻoku kamata e fakanounouʻi ʻe Molomona e ngaahi peleti lalahí ʻi he ʻosi ʻa e Ngaahi Lea ʻa Molomoná.

ʻĪmisi
Ko e fakatahatahaʻi ʻe Molomona ʻa e ngaahi peletí

Ko e Fakatahaʻi ʻe Molomona ʻa e Ngaahi Peletí, tā fakatātaaʻi ʻe Jorge Cocco

ʻĪmisi
family study icon

Ngaahi Fakakaukau ki he Ako Fakafāmili e Folofolá mo e Efiafi Fakafāmili ʻi ʻApí

ʻI hoʻo lau mo ho fāmilí e folofolá, ʻe lava ke tokoniʻi koe ʻe he Laumālié ke ke ʻiloʻi ʻa e ngaahi tefitoʻi moʻoni ke fakamamafaʻi mo aleaʻí kae lava ke feau e ngaahi fie maʻu ho fāmilí. Ko ha ngaahi fakakaukau ʻeni ʻe niʻihi.

ʻĪnosi 1:1–17

ʻE lava ke vakai ho fāmilí ki ha fakatātā ʻo e lotu ʻa ʻĪnosí pea kumi ʻi he ʻĪnosi 1:1–17 ha ngaahi kupuʻi lea ʻe lava ke fakaʻaongaʻi ko ha hingoa ki he fakatātaá. Te ke toe lava foki ʻo kole ki he kau mēmipa ʻo e fāmilí ke nau tā ha ngaahi fakatatā ʻo e aʻusia ʻa ʻĪnosí. Ko e hā ʻoku tau ako meia ʻĪnosi fekauʻaki mo e feinga ke fakamolemoleʻí?

Seilomi 1:2

Kuo “fakahaaʻi” fēfē ʻe hoʻo ako e Tohi ʻa Molomoná “ʻa e palani ʻo e fakamoʻuí” kiate kitautolu?

ʻAmenai 1:12–22

Ko e hā ʻoku akoʻi ‘e he ngaahi veesi ko ʻení fekauʻaki mo e maʻu ʻo e folofola ʻa e ʻOtuá ʻi heʻetau moʻuí?

Ngaahi Lea ʻa Molomoná 1:3–9

ʻE founga fēfē hano tāpuakiʻi kitautolu ʻi heʻetau tauhi e ngaahi lekoti fakafoʻituituí mo e fakafāmilí? ʻE founga fēfē haʻatau lava ke ʻai ʻetau ngaahi lekōtí ke nofo taha lahi ange ʻia Kalaisi?

Ke maʻu ha ngaahi fakakaukau lahi ange ki hono akoʻi ʻo e fānaú, vakai ki he fokotuʻutuʻu ʻo e uike ní ʻi he Haʻu, ʻo Muimui ʻIate Au—Maʻá e Palaimelí.

Fakatupulaki ʻEtau Founga Akoʻí

Faʻa fakataha maʻu pē. Naʻe akonaki ʻa Palesiteni Henelī B. ʻAealingi ʻo pehē: “ʻOua naʻa teitei tuku ke molenoa ha faingamālie ke fakatahatahaʻi mai ai ʻa e fānaú ke nau ako e tokāteline ʻa Sīsū Kalaisí. ʻOku hāhāmolofia ke maʻu ha ngaahi momeniti pehē ʻi hono fakafehoanaki atu ki he ngaahi feinga ʻoku fai ʻe he filí” (The Power of Teaching Doctrine,”; Ensign, May 1999, 74).

ʻĪmisi
lotu ʻa ʻĪnosi

Ko e Lotu ʻa ʻĪnosí, tā fakatātaaʻi ʻe Robert T. Barrett