Haʻu, ʻo Muimui ʻIate Au
Māʻasi 23–29. ʻĪnosi–Ngaahi Lea ʻa Molomona: ʻOkú Ne Tokoniʻi Au ke u Fai Hono Finangaló


“Māʻasi 23–29. ʻĪnosi–Ngaahi Lea ʻa Molomoná: ʻOkú Ne Tokoniʻi Au ke u Fai ʻa Hono Finangaló,” Haʻu, ʻo Muimui ʻIate Au—Maʻá e Palaimelí: Tohi ʻa Molomoná 2020 (2020)

“Māʻasi 23–29. ʻĪnosi–Ngaahi Lea ʻa Molomona,” Haʻu, ʻo Muimui ʻIate Au—Maʻá e Palaimelí: 2020

ʻĪmisi
Ko ʻĪnosi ʻi heʻene kei siʻí mo ʻene tamaí, Sēkope pea mo ʻene faʻeé

Sēkope mo ʻĪnosi, tā ʻe Scott Snow

Māʻasi 23–29

ʻĪnosiNgaahi Lea ʻa Molomoná

ʻOkú Ne Tokoniʻi Au ke u Fai ʻa Hono Finangaló

Ko e tohi ʻa ʻĪnosi, Seilomi, ‘Amenai, mo e Ngaahi Lea Molomoná ko ha ʻū tohi nounou ʻoku ʻi ai ha ngaahi lēsoni mahʻinga maʻá e fānau ʻokú ke akoʻí. Fekumi ki he ngaahi lēsoni ko ʻení, pea fakalaulauloto ki ha ngaahi founga te ke lava ai ʻo tokoniʻi e fānaú ke nau ako ia. ʻE ala tokoni ʻa e ngaahi fakakaukau ʻi he fokotuʻutuʻu ko ʻení.

Lekooti ʻa e Ngaahi Ongo ʻOkú ke Maʻú

ʻĪmisi
sharing icon

Fakaafeʻi Ke Vahevahe

Tokoniʻi e fānaú ke nau manatuʻi e meʻa ne nau ako mei he lēsoni ʻi he uike kuo ʻosí. Naʻa nau vahevahe nai ki he niʻihi kehé e meʻa ne nau ako mo honau ngaahi fāmilí?

ʻĪmisi
teaching icon

Akoʻi e Tokāteliné: Fānau Iiki Angé

ʻĪnosi 1:1–19

Te u lava ʻo fakataufolofola ki he Tamai Hēvaní ʻi he lotu.

ʻOku akoʻi mai ʻe he aʻusia ʻa ʻĪnosí ha ngaahi moʻoni fekauʻaki mo e lotú. Te ke fakaʻaiʻai fēfē ʻa e fānaú ke nau muimui ki he sīpinga ʻa ʻĪnosí lolotonga ʻenau lotú?

Ngaahi ʻEkitivitī ʻe Ala Fakahokó

  • Fakaʻaliʻali ha fakatātā ʻo ʻĪnosi; hangē ko ʻení, vakai, fokotuʻutuʻu ki he uike ní ʻi he Haʻu, ʻo Muimui ʻIate Au—Maʻá e Fakafoʻituituí mo e Ngaahi Fāmilí, pe fakaʻaongaʻi e fakatātā Lotu ʻa ʻĪnosí (Tohi Fakatātā ʻo e Ongoongoleleí, fika 72). Kole ki he fānaú ke nau talanoa fekauʻaki mo e meʻa ʻoku hoko ʻi he fakatātaá, pea toki vahevahe mo kinautolu e aʻusia ʻa ʻĪnosí. Te ke lava ʻo fakaʻaongaʻi ʻa e “Vahe 11: ʻĪnosi” (Ngaahi Talanoa ʻo e Tohi ʻa Molomoná, 30–31).

  • Kole ki he fānaú ke nau vahevahe ha ngaahi meʻa ʻoku nau manako ke talanoa ki ai mo ʻenau ngaahi mātuʻá. Fakamatalaʻi ange ko e founga te nau lava ʻo talanoa ai kiate Iá, ko e lotú. ʻI hoʻo lau ki he fānaú ʻa e ʻĪnosi 1:1–4, fakaafeʻi kinautolu ke nau pehē pē ko ʻĪnosi kinautolu, ʻaki ʻenau fakatātaaʻi ʻa e tuli manú, tūʻulutui ke lotú, mo e alā meʻa pehē. Fakamatalaʻi ange, naʻe tali ʻe he Tamai Hēvaní ʻa e lotu ʻa ʻĪnosí pea fakamolemoleʻi ʻene ngaahi angahalá.

  • Hivaʻi fakataha ha foʻi hiva fekauʻaki mo e lotú, hangē ko e “Lotu ʻa ha Kiʻi Tamasiʻi” (Tohi Hiva ʻa e Fānaú, 6). Fakaafeʻi ʻa e fānaú ke nau hiki honau nimá ki ʻolunga ʻi he taimi kotoa pē ʻoku nau fanongo ai ki he foʻi lea “lotu” pe ko ha toe foʻi lea ʻoku toutou lea ʻaki. Fakamoʻoni ki he mālohi ʻo e lotú ʻi hoʻo moʻuí.

ʻĪmisi
family praying

ʻI heʻetau hoko ko e fānau ʻa e ʻOtuá, ʻoku tau lava ʻo lotu ki heʻetau Tamai ʻi Hēvaní.

Ngaahi Lea ʻa Molomona 1:3–8

Te u lava ʻo tāpuekina e niʻihi kehé ʻi he taimi ʻoku ou fakafanongo ai ki he Laumālie Māʻoniʻoní.

ʻI he taimi naʻe fakatahatahaʻi ai ʻe Molomona ʻa e Tohi ʻa Molomoná, naʻe ueʻi ia ke ne fakakau ʻa e ʻū lauʻi peleti iiki ʻa Nīfaí. Naʻe ʻikai ke ne ʻiloʻi e ʻuhinga naʻe fie maʻu ai e ʻū lauʻi peleti īkí, ka ʻi he ʻahó ni ʻoku tāpuekina kitautolu koeʻuhí naʻá ne muimui ki he ueʻi ko ʻení. ʻE lava ʻe he sīpinga ko ʻení ʻo ueʻi fakalaumālie ʻa e fānaú ke nau muimui ki he Laumālié.

Ngaahi ʻEkitivitī ʻe Ala Fakahokó

  • Fakaafeʻi ʻa e fānaú ke nau vahevahe ha ngaahi talanoa kuo nau ako mei he Tohi ʻa Molomoná he taʻú ni (ʻe ala tokoni e ngaahi fakatātā mei he Haʻu, ʻo Muimui ʻIate Au—Maʻá e Fakafoʻituituí mo e Ngaahi Fāmilí pe ko e Tohi Fakatātā ʻo e Ongoongoleleí). Fakamatalaʻi ange ʻoku tau maʻu ‘a e ngaahi talanoa ko ʻeni ʻi he Tohi ʻa Molomoná koeʻuhi ko e fakafanongo ʻa Molomona ʻi he taimi naʻe talaange ai ʻe he Laumālie Māʻoniʻoní ke fakakau kinautolú. Ko e hā e ʻuhinga naʻe finangalo ai e Tamai Hēvaní ke tau maʻu e ngaahi talanoa ko ʻení?

  • Vahevahe ha talanoa mei he ngaahi makasini ʻo e Siasí pe mei ha pōpoaki ʻo e konifelenisi lahí fekauʻaki mo ha taha naʻe muimui ki he ngaahi ueʻi ʻa e Laumālie Māʻoniʻoní. Pe vahevahe ha taha ʻo hoʻo ngaahi aʻusiá. Fakaafeʻi ʻa e fānaú ke nau tā ha ngaahi fakatātā ʻo e talanoá. Naʻe tāpuekina fēfē nai ʻa e kakai ʻi he ngaahi talanoa ko ʻení koeʻuhi ko ʻenau muimui ki he Laumālie Māʻoniʻoní?

  • Kole ange ki ha mēmipa ʻo e uōtí ke ʻaʻahi ange ki he kalasí pea vahevahe ha aʻusia ʻi he taimi naʻá ne muimui ai ki ha ueʻi mei he Laumālie Māʻoniʻoní. Naʻe tāpuekina fēfē nai e niʻihi kehé ʻe heʻene ngaahi ngāué? Fakamatalaʻi ange, ʻoku finangalo e Tamai Hēvaní ke tau tokoniʻi mo tāpuekina e niʻihi kehé, ko ia ʻokú Ne foaki mai e Laumālie Māʻoniʻoní ke tataki kitautolu.

  • Hivaʻi fakataha ha foʻi hiva fekauʻaki mo e Laumālie Māʻoniʻoní, hangē ko e “The Still Small Voice” (Childrenʻs Songbook, 106–7). Hivaʻi tuʻo lahi ia ʻi ha ngaahi founga kehekehe, hangē ko e hivaʻi vave, tuai, pe ʻi ha leʻo fanafana. ʻI hoʻomou fanafanaʻi ʻa e foʻi hivá, kumi ki he Ngaahi Lea ʻa Molomona 1:7, pea fakamahinoʻi ange naʻe fakamatalaʻi ʻe Molomona ʻa e Laumālie Māʻoniʻoní ko ha fanafana.

ʻĪmisi
teaching icon

Akoʻi e Tokāteliné: Fānau Lalahi Angé

ʻĪnosi 1:1–19

ʻOku fanongoa mo tali ʻe he Tamai Hēvaní ʻa ʻeku ngaahi lotu fakamātoató.

ʻE lava ke faingofua e hoko ʻa ʻetau lotú ko ha meʻa angamaheni pe ʻikai mahuʻinga. ʻOku hoko e aʻusia ʻa ʻĪnosí ko ha fakamanatu mai ʻoku faʻa fie maʻu ʻi he taimi ʻe niʻihi ke “fāinga fuoloa” (Enos 1:2, 11) kae maʻu ha ngaahi tali ki heʻetau ngaahi lotú he taimi ʻe niʻihi.

Ngaahi ʻEkitivitī ʻe Ala Fakahokó

  • Fakaafeʻi ʻa e fānaú ke kuikui honau ngaahi matá pea fakakaukauloto pē ʻoku nau fefolofolai mata ki he mata mo e Tamai Hēvaní. Ko e hā te nau fie talanoa ki ai mo Iá? Fakaafeʻi e fānaú ke nau fakakaukau kau ki heʻenau fefolofolai mata ki he mata mo e Tamai Hēvaní ʻi he taimi kotoa ʻoku nau lotu aí.

  • Fakaafeʻi e fānaú ke nau ngāue tauhoa pea lau e ʻĪnosi 1:1–5. Kole ange ke nau fekumi ʻi he ngaahi veesi ko ʻení, kau ki ha foʻi lea pe kupuʻi lea ʻokú ne fakamatalaʻi e ngaahi lotu ʻa ʻĪnosí pea vahevahe leva e meʻa te nau ʻiloʻi ʻi he kalasí. Ko e hā e meʻa ʻoku fokotuʻu mai ʻe he ngaahi foʻi lea ko ʻení kau kia ʻĪnosi mo ʻene aʻusiá? Tuku ʻa e fānaú ke nau vahevahe ha toe meʻa kehe ne nau manumanumelieʻia ai fekauʻaki mo e ngaahi lotu ʻa ʻĪnosí. Vahevahe ha aʻusia ʻi he taimi ne “holi tuʻu” ai ho laumālié pea ke “tangi” ki he ʻEikí ( ʻĪnosi 1:4). Tuku ke fakalaulauloto ʻa e fānaú ki ha meʻa ʻe taha te nau lava ʻo fai ke toe mahuʻingamālie ange ai ʻenau lotú.

  • Kole ki he fānaú ke nau lisi ʻi he palakipoé pe ko e peesi ʻekitivitī ki he uike ní, ha ngaahi meʻa ʻe niʻihi ʻoku nau faʻa lotua. Fakaafeʻi leva kinautolu ke nau kumi ʻi he ʻĪnosi 1:2, 9, 13–14, mo e 16 ki he ngaahi meʻa naʻe lotua ʻe ʻĪnosí, pea tānaki atu mo e ngaahi meʻa ko iá ki he lisí. Aleaʻi e founga ʻe lava ke muimui ai e fānaú ʻi heʻenau ngaahi lotú, ki he sīpinga ʻa ʻĪnosí; hangē ko ʻení, te ke lava ʻo talanoa kau ki he ʻuhinga naʻe loto fiemālie ai ʻa ʻĪnosi ke ne lotu maʻá e kakai Leimaná—ʻa ia ko hono ngaahi filí—pea fakaafeʻi ʻa e fānaú ke nau lotu he uiké ni ki ha tokotaha kuo anga taʻeʻofa kiate kinautolu.

Ngaahi Lea ʻa Molomona 1:3–8

Te u lava ʻo tāpuekina e niʻihi kehé ʻi he taimi ʻoku ou fakafanongo ai ki he Laumālie Māʻoniʻoní.

Naʻe ʻafioʻi ʻe he ʻEikí ʻe mole e ngaahi peesi ʻe 116  ʻo e Tohi ʻa Molomoná kuo ʻosi liliú (vakai, T&F 10; Kau Māʻoniʻoní, voliume 1, vahe 5). Ke fetongi e mole ko ʻení, naʻá Ne ueʻi ʻa Molomona ʻo fakafou ʻi he Laumālié, ke fakakau ʻa e ʻū lauʻi peleti iiki ʻa Nīfaí, ʻi he Tohi ʻa Molomoná. Te ke fakaʻaiʻai fēfē ʻa e fānaú ke nau muimui ki he sīpinga ʻa Molomoná ʻo fakafanongo ki he Laumālié?

Ngaahi ʻEkitivitī ʻe Ala Fakahokó

  • Kole ki he fānaú ke nau taufetongi ʻi hono lau tahataha e ngaahi veesi mei he Ngaahi Lea ʻa Molomona 1:3–8, pea tokoniʻi leva kinautolu ke fakamatala fakanounouʻi e meʻa ne nau ako mei he veesi takitaha. Fakamatalaʻi ange naʻe muimui ʻa Molomona ki he Laumālié ʻaki hono fakakau ʻa e ʻū lauʻi peleti iiki ʻa Nīfaí (ʻa ia ʻoku tau maʻu he taimí ni ko e 1 Nīfai ʻo aʻu kia ʻAmenai) ʻi he Tohi ʻa Molomoná. ʻOku faitāpuekina fēfē nai ʻakitautolu ʻi heʻetau fakafanongo ki he Laumālié? Ne mei kehe fēfē nai ʻa e Tohi ʻa Molomoná kapau naʻe ʻikai ke ne fanongo? Vahevahe ha aʻusia ʻa ia naʻe ueʻi ai koe ʻe he Laumālie Māʻoniʻoní ke ke fai ha meʻa naʻe tāpuekina ai ha taha. Fakaafeʻi e fānaú ke nau vahevahe ha aʻusia tatau te nau ala maʻu.

  • Fakaafeʻi ha tokotaha ke ne lau e Ngaahi Lea ʻa Molomona 1:7 pea ki he taha ke ne lau ʻa e Tokāteline mo e Ngaahi Fuakavá 8:2–3. Ko e hā e ngaahi meʻa ʻoku akoʻi mai ʻe he ngaahi veesi ko ʻení fekauʻaki mo e founga ʻoku lea mai ai ʻa e Laumālie Māʻoniʻoní kiate kitautolú? Tokoniʻi e fānaú ke nau ʻiloʻi e ngaahi taimi kuo nau ongoʻi ai ha ngaahi ueʻi mei he Laumālie Māʻoniʻoní. Fakaʻaongaʻi e Molonai 7:12 ke fakamatalaʻi ange, kapau ʻoku lelei ha foʻi fakakaukau pea ʻokú ne ueʻi kitautolu ke tau fai ha ngaahi lelei, ʻoku haʻu ia mei he Tamai Hēvaní. Hangē ko ʻení, fakakaukau ke fakaʻaliʻali e foʻi vitiō “Preparation of Thomas S. Monson: Always Follow the Promptings of the Spirit” (ChurchofJesusChrist.org). Fakaafeʻi ʻa e fānaú ke nau fakafanongo ki ha ngaahi ueʻi ke fai ha lelei pea muimui ki ai.

ʻĪmisi
fakaʻilonga akoʻi

Poupouʻi e Akó ʻi ʻApi

Poupouʻi ʻa e fānaú ke nau kole ki ha kau mēmipa ʻo honau fāmilí ke vahevahe ha ngaahi aʻusia kuo nau maʻu ʻi heʻenau lotú pe ko e Laumālie Māʻoniʻoní.

Fakatupulaki ʻo ʻEtau Founga Akoʻí

Fakaʻaongaʻi e hivá. ʻE lava ke tokoni ki he fānau ʻo e taʻu motuʻa kotoa, ʻa e ngaahi hiva e Palaimelí mo e ngaahi himí ke mahino kiate kinautolu mo nau manatuʻi e ngaahi moʻoni ʻo e ongoongoleleí. ʻE lava foki ke hoko e hivá ke kau longomoʻui atu ʻa e fānaú ki ha aʻusia fakaako. (Vakai, Ko e Faiako ʻi he Founga ʻa e Fakamoʻuí, 22.)

Paaki