Sau, Mulimuli Mai ia te A’u
16–22 Mati. Iakopo 5–7: “Ua Galue Faatasi le Alii ma i Tatou”


“16–22 Mati. Iakopo 5–7: ‘Ua Galue Faatasi le Alii ma i Tatou,’” Sau, Mulimuli Mai ia te Au—Mo Tagata Taitoatasi ma Aiga: Tusi a Mamona 2020 (2020)

“16–22 Mati. Iakopo 5–7,” Sau, Mulimuli Mai ia te Au—Mo Tagata Taitoatasi ma Aiga: 2020

Ata
tamaloloa o loo faigaluega i se toga olive

Faataoto i le Laau o le Olive, saunia e Brad Teare

16–22 Mati

Iakopo 5–7

Ua Galue Faatasi le Alii ma i Tatou

O le faitauina o tusitusiga paia e valaaulia ai faaaliga. O le mea lea a o e faitauina le Iakopo 5–7, saili le taitaiga mai le Agaga e fesoasoani ia te oe ma lou aiga. O a isi savali o i le Alii mo oe?

Tusifaamaumau Ou Lagona Uunai

E tele naua tagata e lei faalogo lava i le talalelei a Iesu Keriso. Pe afai e i ai se taimi e te lagonaina ai le lofituina i le tele o le galuega o le faapotopotoina mai o i latou i le Ekalesia a le Alii, o loo i ai i le talafaatusa o le toga olive i le Iakopo 5 se faamanatu faamautinoa: o le tovine e a le Alii ia. Ua Ia tuuina mai ia i tatou taitoatasi sina vaega itiiti e lagolago atu ai i Lana galuega—o lo tatou aiga, o le li’o o a tatou uo, o lo tatou lalolagi o tosinaga. Ma o nisi taimi o le tagata muamua lava tatou te fesoasoani e faapotopoto mai o i tatou lava. Ae e le tuulafoaiina lava na o i tatou i lenei galuega, aua o le Alii o le tovine e galue faatasi ma Ana auauna (tagai Iakopo 5:72). E silafia e le Atua ma alofa i Ana fanau, ma o le a saunia e Ia o se ala mo i latou taitoatasi e faalogo ai i Lana talalelei, e oo lava ia i latou o e sa teena o ia i le taimi ua tuanai (tagai Iakopo 4:15–18) A uma la le galuega, o i latou uma o e sa “filiga e galulue faatasi ma [Ia] … o le a maua le olioli faatasi ma [Ia] ona o le fua o [Lona] togaolive” (Iakopo 5:75).

Ata
aikona o le suesuega faaletagata lava ia

Manatu mo Suesuega Faaletagata Lava Ia o Tusitusiga Paia

Iakopo 5–6

O le a le uiga o se talafaatusa?

O talafaatusa o ni tala e aoao mai ai upumoni faaleagaga e ala i faatusa. I le talafaatusa o le togaolive, mo se faataitaiga, o se tovine e faatusa i le lalolagi, o le olive fanua e faatusa ia Isaraelu (i latou ua osi feagaiga ma le Atua), o olive vao e faatusa i malo o nuu ese (i latou e lei osifeagaiga ma le Atua).

A o e suesueina le talafaatusa i le Iakopo 5, vaavaai mo nisi faatusa ma mafaufau loloto pe o a o latou uiga. Mo se faataitaiga, o le a sou manatu o le a le mea e faatusa i ai fua lelei? O le a se mea e mafai ona faatusa i ai le fua leaga?

Iakopo 5; 6:3–5

O Iesu Keriso o le Alii o le tovine.

Ae e te lei amata ona suesueina le talafaatusa o le togaolive i le Iakopo 5,, e ono fesoasoani le toe iloilo o le Iakopo 4:10–18 e aoao ai pe aisea na musuia ai Iakopo e faasoa mai lenei talafaatusa i lona nuu. I le Iakopo 6:3–5, e mafai ona e maua ai ni savali faaopoopo sa manao Iakopo e faamamafa; vaavaai mo nei savali i le talafaatusa. O a ni savali ua e maua mo oe lava i le Iakopo 5?

Iakopo 5 o se mataupu umi—o le mataupu aupito umi i le Tusi a Mamona. Atonu e fesoasoani le vaevae o le mataupu i vaega nei, ia e faamatala ai vaitau o le talafaasolopito o le lalolagi:

Fuaiupu 3–14:O le faataapeapeina o Isaraelu a o lei oo i le taimi o Keriso

Fuaiupu 15–28:O le galuega a Keriso ma Aposetolo

Fuaiupu 29–49:O Le Liliuese Tele

Fuaiupu 50–76:O le faapotopotoina o Isaraelu i aso e gata ai

Fuaiupu 76–77:O le Meleniuma ma le iuga o le lalolagi

Mo ni malamalamaaga faaopoopo e uiga i le talafaatusa, tagai i le atatusi o loo avatu faatasi ai ma lenei otootoga.

Ata
ulugalii matutua i se komepiuta ma isi

E mafai ona tatou auauna uma atu i le Atua e ala i le fesoasoani ia te Ia e faapotopoto Lana fanau.

Iakopo 5:61–75

Ua valaaulia au e le Atua e fesoasoani ia te Ia e faapotopoto mai Lana fanau.

O “isi auauna” (Iakopo 5:70) o e sa valaauina i le tovine a le Alii e aofia ai tagata e pei o oe—o tagata o le Ekalesia, ua ia i tatou uma le tiutetauave e fesoasoani ai i le Atua e faapotopoto mai Lana fanau. O a mataupu faavae e te mauaina i le Iakopo 5, aemaise o fuaiupu 61–62, ma le 70–75, e uiga i le galue ai i le tovine o le Alii? Na faapefea ona e lagonaina ua Ia valaauina oe e galue i Lona tovine? O a ni aafiaga na e maua a o e auai i Lana galuega?

Tagai foi “Galuega Faafaifeautalai,” Autu o le Talalelei, topics.ChurchofJesusChrist.org; “Old Testament Olive Vineyard,” “Help the Church Grow” (videos, ChurchofJesusChrist.org).

Iakopo 7:1–23

E mafai ona ou tu malosi pe a lu’iina e isi lo’u faatuatua.

O le aafiaga o sa Nifae ma Serema e tele ina ta’u soo i aso nei: atonu o loo i ai ni tagata atamamai, tagata failauga lelei o loo taumafai e faaumatia lou faatuatua. Ae o Iakopo ”sa lē mafai ai ona luluina” (Iakopo 7:5). Na faapefea ona tali atu Iakopo ina ua osofaia lona faatuatua? O a ni mea ua e aoao mai i ana tali? O le a se mea e mafai ona e faia i le taimi nei e saunia ai mo taimi o le a lu’iina ai lou faatuatua?

Tagai foi “Answering Gospel Questions,” Gospel Topics, topics.ChurchofJesusChrist.org; Jeffrey R. Holland, “O Le Tau—ma Faamanuiaga—o le Avea ma Soo,” Ensign po o le Liahona, Me 2014, 6–9.

Ata
aikona o le suesuega faaleaiga

Manatu mo Suesuega Faaleaiga o Tusitusiga Paia ma Afiafi Faaleaiga

A o e faitauina ma lou aiga ia tusitusiga paia, e mafai e le Agaga ona fesoasoani ia te oe ia iloa po o a mataupu faavae e faamamafa ma talanoaina ina ia taulimaina ai manaoga o lou aiga. O ni nai manatu nei.

Iakopo 5

O nisi aiga ua latou iloa le aoga o le tusi o ni ata o faatusa mai le talafaatusa o le togaolive a o latou faitauina. E ono mafai foi ona fiafia lou aiga i lena faiga, pe atonu e i ai foi se isi auala e mafai ona e fesoasoani ai i tagata o le aiga e vaai faalemafaufau i faatusa o i le talafaatusa. Atonu e mafai ona e makaina se vaega i luga o se laulau po o le fola o le fale e faatusa i le tovine (po o le lalolagi) ma faaalia le olive fanua (po o le aiga o Isaraelu) i se mea faitino, e pei o se paso, lea e mafai ona vaevae i ni fasi mea (e faatusa i le faasalalauina o Isaraelu), ona toe aumai faatasi ai lea (e faatusa i le faapotopotoina o Isaraelu.) O le a se mea e aoao mai e lenei mea ia i tatou e uiga i le Alii? e uiga i Ana auauna?

Iakopo 5:70–77

A o e faitau e uiga i le “taimi mulimuli” na galue ai le Alii i Lona tovine, o le a se mea ua musuia ai oe ma lou aiga e auauna atu i le Alii “ma lou malosi atoa”? (Iakopo 5:71). E mafai ona e valaaulia tagata o le aiga e faapatinoina le fuaiupu 75 i le tuu i ai o o latou igoa i le fuaiupu lenei—mo se faataitaiga, “Amuia oe [igoa].” Atonu e mafai ona e faasoa maia ni aafiaga na latou maua ai le olioli a o auauna atu i le Alii o le tovine, mo se faataitaiga e ala i le faasoa atu o le talalelei, galue auauna i le malumalu, po o le faamalolosia o tagata o le Ekalesia. (Tagai foi M. Russell Ballard, “Ia Outou Faalagolago i le Alii,” Ensign po o le Liahona, Nov. 2013, 43–45.)

Iakopo 6:4–7

Na faapefea ona faaloaloa mai e le Alii lona aao o le alofa mutimutivale ia i tatou? O le a le uiga o le upu “pipiimau” i nei fuaiupu? O faapefea ona pipii mai le Alii ia i tatou? E faapefea ona tatou pipii atu ia te Ia?

Iakopo 7:1–12

O a mea ua tatou aoao mai i nei fuaiupu e uiga i le auala o taumafai ai tagata e taitai sese isi? E mafai faapefea ona tatou mulimuli i le faataitaiga a Iakopo ma ia mausali i lo tatou faatuatua ia Keriso?

Mo nisi manatu mo le aoaoina o fanau, tagai i le otootoga o le vaiaso lenei i le Sau, Mulimuli Mai ia te Au—Mo le Peraimeri.

Faaleleia o Lo Tatou Aoao Atu

Tauloto se mau. Filifili se fuaitau o se mau e faapitoa le aoga i lou aiga, ma taulotoina faatasi. Na aoao mai Elder Richard G. Scott, “O se mau ua taulotoina e avea o se uo tumau e le faavaivaia i se taimi o le olaga” (O Le Mana o Tusitusiga Paia,”,” Ensign po o le Liahona, Nov. 2011, 6).

Lolomi