Haʻu, ʻo Muimui ʻIate Au
12–18 ʻOkatopa. 3 Nīfai 20–26: “Ko e Fānau ʻA Kimoutolu ʻo e Fuakavá”


“12–18 ʻOkatopa. 3 Nīfai 20–26: ‘Ko e Fānau ʻA Kimoutolu ʻo e Fuakavá,’” Haʻu, ʻo Muimui ʻIate Au—Maʻá e Fakafoʻituituí mo e Ngaahi Fāmilí: Tohi ʻa Molomoná 2020 (2020)

“12–18 ʻOkatopa. 3 Nīfai 20–26,” Haʻu, ʻo Muimui ʻIate Au—Maʻá e Fakafoʻituituí mo e Ngaahi Fāmilí: 2020

ʻĪmisi
Ko e hā ʻa Kalaisi ki he Kau Nīfaí

Tā fakatātaaʻi ʻo Kalaisi ʻi Heʻene hā ki he kau Nīfaí, tā ʻe Andrew Bosley

12–18 ʻOkatopa

3 Nīfai 20–26

“Ko e Fānau ʻA Kimoutolu ʻo e Fuakavá”

ʻI Heʻene lea fekauʻaki mo e folofolá, naʻe faʻa fakaʻaongaʻi ʻe Sīsū e foʻi lea ko e fakatotolo (vakai, 3 Nīfai 20:11; 23:1, 5). ʻI hoʻo lau e 3 Nīfai 20–26, ko e hā te ke fakatotolo ki aí?

Lekooti e Ngaahi Ongo ʻOkú ke Maʻú

ʻI hoʻo fanongo ki he kakaí ʻoku nau fakaʻaongaʻi e ngaahi foʻi lea hangē ko e fale ʻo ʻIsileli, ʻokú ke ongoʻi nai ʻoku nau talanoa fekauʻaki mo koe? Ko e kau Nīfaí mo e kau Leimaná ko ha hako moʻoni kinautolu ʻo ʻIsileli—ʻoku kamata honau talanoá ʻi Selusalema—ka ki ha niʻihi ʻo kinautolu, naʻe hangē nai ʻa Selusalema ia “ha fonua ʻoku mamaʻo ʻaupito, ko ha fonua ʻoku ʻikai te tau ʻilo ki ai” (Hilamani 16:20). ʻIo, naʻa nau hoko “ko ha vaʻa ʻo e ʻakau ʻo ʻIsilelí,” ka naʻa nau “hē mei hono tefitó” ( ʻAlamā 26:36; vakai foki, 1 Nīfai 15:12). Ka ‘i he taimi naʻe hā mai ai ʻa e Fakamoʻuí kiate kinautolú, naʻá Ne fie maʻu ke nau ʻilo naʻe ʻikai ke nau hē kiate Ia. Naʻá Ne folofola, “ʻOku mou ʻo e fale ʻo ʻIsilelí; pea ʻoku mou kau ʻi he fuakavá” (3 Nīfai 20:25). Mahalo te Ne folofola ʻaki ha meʻa tatau kiate koe he ʻahó ni, he ko ha taha pē kuo papitaiso peá ne fai ha fuakava mo Ia ʻokú ne kau foki ia ʻi he fale ʻo ʻIsilelí, ‘oku “ʻo e fuakavá,” ʻo tatau ai pē pe ʻokú ke tupu meia hai pe ʻokú ke nofo ʻi fē. Ko hono fakalea ʻe tahá, ʻi he folofola ʻa Sīsū fekauʻaki mo e fale ʻo ʻIsilelí, ko ʻEne ʻuhingá kiate koe. ʻOku ʻuhinga ʻa e fakahinohino ke tāpuakiʻi e “ngaahi faʻahinga kotoa pē ʻo e māmaní” kiate koe (3 Nīfai 20:27). Ko e fakaafe ke “toe ʻā hake, pea ʻai ho mālohí” naʻe fai ia maʻau (3 Nīfai 20:36). Pea ʻoku ʻaʻau ʻa ʻEne talaʻofa pelepelengesi, “Ko ʻeku ʻofá ʻe ʻikai mahuʻi meiate koe, pea ʻe ʻikai hiki ʻa e fuakava ʻo ʻeku melinó,” (3 Nīfai 22:10).

ʻĪmisi
fakaʻilonga ako fakatāutahá

Ngaahi Fakakaukau ki hono Ako Fakatāutaha ʻo e Folofolá

3 Nīfai 20–22

ʻI he ngaahi ʻaho kimui ní, ʻe fakahoko ʻe he ʻOtuá ha ngāue lahi mo fakaofo.

Naʻe fai ʻe he Fakamoʻuí ki he kakaí ha ngaahi talaʻofa fakaofo mo kikite fekauʻaki mo Hono kakai ʻo e fuakava ʻi he kahaʻú—pea ʻokú ke kau ai. Hangē ko e lea ‘a Palesiteni Lāsolo M. Nalesoní: “ʻOku tau kau he kakai ʻo e fuakava ʻa e ʻEikí. ‘Oku ʻatautolu ʻa e faingamālie ke kau fakafoʻituitui ʻi hono fakahoko e ngaahi talaʻofa ko ení. He toki taimi fakafiefia moʻoni eni ke moʻui ai!” (“The Gathering of Scattered Israel,” Ensign pe Liahona, Nov. 2006, 79).

Fekumi ki ha ngaahi kikite fekauʻaki mo e ngaahi ʻaho fakaʻosí ʻi he ngaahi folofola ʻa e Fakamoʻuí he 3 Nīfai 20–22. Ko e fē ʻi he ngaahi kikite ko ʻení ʻokú ke loto vēkeveke ki aí? Ko e hā te ke lava ʻo fai ke tokoni ke fakahoko e kikite ʻi he ngaahi vahe ko ʻení?

Fakatokangaʻi ʻoku fokotuʻu mai ʻe he 3 Nīfai 21:1–7 ʻa hono ʻomi ʻo e Tohi ʻa Molomoná (“ngaahi meʻá ni” ʻi he veesi 2 mo e 3) ko ha fakaʻilonga kuo kamata ke fakahoko e ngaahi talaʻofa ʻa e ʻOtuá. Ko e hā ʻa e ngaahi talaʻofa ko iá, pea ʻoku tokoni fēfē ʻa e Tohi ʻa Molomoná ke fakakakato kinautolú?

Vakai foki, Russell M. Nelson, “ ʻAmanakiʻanga ʻo ʻIsilelí” (fakataha lotu fakamāmani lahi maʻá e toʻu tupú, Sune 3, 2018), broadcasts.ChurchofJesusChrist.org.

3 Nīfai 20:10–12; 23; 26:1–12

ʻOku finangalo e Fakamoʻuí ke u fekumi ki he ngaahi lea ʻa e kau palōfitá.

ʻOku fakahā ʻe he ngaahi lea mo e tōʻonga ʻa Sīsū ʻi he ngaahi vahe ko ení ʻa ʻEne ongo fekauʻaki mo e ngaahi folofolá. Ko e hā ʻokú ke ako fekauʻaki mo e ngaahi folofolá ʻi he 3 Nīfai 20:10–12; 23; mo e 26:1–12? Ko e hā ʻokú ke maʻu ʻi he ngaahi veesi ko ʻení ʻokú ne ueʻi koe ke ke “fakatotolo faivelenga ki he ngaahi meʻá ni”? (3 Nīfai 23:1).

3 Nīfai 2224

ʻOku ʻaloʻofa ʻa e ʻOtuá kiate kinautolu ʻoku foki hake kiate Iá.

ʻI he 3 Nīfai 22 mo e 24, ʻoku toʻo hangatonu ʻe he Fakamoʻuí e ngaahi lea meia ʻĪsaia mo Malakai ʻoku fonu ʻi ha ngaahi fakatātā mahino mo e ngaahi fakafehoanaki—ngaahi maka fakavaʻe fakaʻofoʻofa lanu kehekehe, malala, siliva kuo fakahaohaoaʻi, ngaahi matapā ʻo e langí. Mahalo naʻa fakamānako ke faʻu ha lisi ʻo e ngaahi meʻa peheé. Ko e hā ‘oku akoʻi atu ʻe he meʻa taki taha fekauʻaki mo e vā fetuʻutaki ʻo e ‘Otuá mo Hono kakaí? Hangē ko ʻení, ʻoku fakafehoanaki ʻe he 3 Nīfai 22:4–8 ʻa e ʻOtuá ki ha husepāniti pea mo Hono kakaí ki ha uaifi. Mahalo naʻa ueʻi koe ʻi hoʻo lau e ngaahi fakatātā ko ʻení ke ke fakakaukau ki ho vā fetuʻutaki mo e ʻEikí. Kuo fakahoko fēfē ʻa e ngaahi talaʻofa ʻi he ngaahi vahe ko ení ʻi hoʻo moʻuí? (fakatefito hoʻo vakaí ʻi he 3 Nīfai 22:7–8, 10–17; 24:10–12, 17–18).

3 Nīfai 25:5–6

ʻOku totonu ke liliu hoku lotó ki heʻeku ngaahi kuí.

Kuo lauʻi senituli e ʻamanaki fiefia atu ʻa e kau Siú ʻi he funga ʻo e māmaní ki he talaʻofa ʻe toe foki mai ʻa ʻIlaisiaá. ʻOku ʻilo ʻe he Kau Māʻoniʻoni ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní kuo ʻosi foki mai ʻa ʻIlaisiā, ʻo ne hā kia Siosefa Sāmita ʻi he Temipale Ketilaní ʻi he 1836 (vakai, TF 110:13–16). Ko e ngāue ʻo hono liliu ʻo e lotó ki he ngaahi tamaí—ʻa e ngāue fakatemipalé mo e hisitōlia fakafāmilí—ʻoku lolotonga fakahoko ia. Ko e hā ha ngaahi aʻusia kuó ne tokoniʻi koe ke liliu ho lotó ki hoʻo ngaahi kuí?

ʻĪmisi
fakaʻilonga ako fakafāmilí

Ngaahi Fakakaukau ki he Ako Fakafāmili e Folofolá mo e Efiafi Fakafāmili ʻi ʻApí

ʻI hoʻo lau e folofolá mo ho fāmilí, ʻe lava ke tokoni atu ʻa e Laumālié ke mou ʻiloʻi ʻa e ngaahi tefitoʻi moʻoni ke fakamamafaʻi mo aleaʻí kae lava ke feau e ngaahi fie maʻu homou fāmilí. Ko ha ngaahi fakakaukau ʻeni ʻe niʻihi.

3 Nīfai 22:2

Hili hono lau e veesi ko ení, mahalo te ke lava ʻo faʻu ha kiʻi tēniti ʻi ʻapi pea talanoa fekauʻaki mo e hangē ʻa e Siasí ko ha tēniti ʻi he maomaonganoá. Ko e hā hono ʻuhinga ke “fakalōloa [hono] ngaahi afó” mo “tukituki ke maʻu [hono] ngaahi ʻakau tuki poupoú”? Ko e hā ha founga ke tau fakaafeʻi ai ʻa e niʻihi kehé ke nau maʻu ha “nofoʻanga” malu ʻi he Siasí? (mamataʻi e vitiō “Welcome” ʻi he ComeUntoChrist.org).

3 Nīfai 23:6–13

Kapau naʻe vakaiʻi ʻe he Fakamoʻuí e ngaahi lekooti kuo tauhi ʻe hotu fāmilí, ko e hā ha ngaahi fehuʻi te Ne ala fai mai kiate kitautolu? ‘Oku ʻi ai nai ha ngaahi meʻa mahuʻinga naʻe hoko pe ngaahi aʻusia fakalaumālie ʻoku totonu ke tau hiki? Ko ha taimi lelei ʻeni ke faʻu ai pe tānaki atu ki ha lekooti fakafāmili pea fealēleaʻaki fakataha fekauʻaki mo e meʻa ke fakakaú. Mahalo naʻa fiefia ange e kau mēmipa kei siʻi ange ʻo e fāmilí ʻi hano teuteuʻi hoʻomou lekōtí ʻaki ha ngaahi tā pe tā fakatātā. Ko e hā ʻoku mahuʻinga ai ke hiki e ngaahi aʻusia fakalaumālie hotau fāmilí?

3 Nīfai 24:7–18

Ko e hā ha founga kuo tau aʻusia ai e ngaahi tāpuaki ʻo e totongi vahehongofulú ʻoku talaʻofa mai ʻi he ngaahi veesi ko ení? ʻE lava ke tokoni e pōpoaki ʻa ʻEletā Tēvita A. Petinā “Ko e Ngaahi Matapā ʻo e Langí” (Ensign pe Liahona, Nōvema 2013, 17–20) ke ʻiloʻi ʻe he kau mēmipa ʻo e fāmilí e ngaahi tāpuaki ko ení.

3 Nīfai 25:5–6

Ko e hā ha founga te ke tokoni ai ki he kau mēmipa ho fāmilí ke liliu honau lotó ki heʻenau ngaahi tamaí? Mahalo te ke lava ʻo vahe ki ha kau mēmipa ʻo e fāmilí ke nau ako fekauʻaki mo ha taha ʻo hoʻo ngaahi kuí pea vahevahe mo e toenga ʻo e fāmilí e meʻa ʻoku nau akó (vakai, FamilySearch.org). Pe te mou lava ʻo ngāue fakataha ke fekumi ki ha kui ʻokú ne fie maʻu ha ngaahi ouau fakatemipale pea palani ke ʻalu ki he temipalé ʻo fakahoko e ngaahi ouau ko iá.

Ke maʻu ha ngaahi fakakaukau lahi ange ki hono akoʻi ʻo e fānaú, vakai ki he fokotuʻutuʻu ʻo e uike ní ʻi he Haʻu, ʻo Muimui ʻIate Au—Maʻá e Palaimelí.

Fakatupulaki ʻEtau Akoʻí

Moʻui ʻaki hoʻo fakamoʻoní. Naʻe akonaki ʻa ʻEletā Neal A. Maxwell ʻo pehē, “ʻOkú ke akoʻi pe meʻa ʻokú ke faí.” “ʻE lahi ange hono manatua ho ʻulungāngá … ʻi ha foʻi moʻoni ʻo ha lēsoni” (“But a Few Days” [address to Church Educational System religious educators, Sept. 10, 1982], 2). Kapau ‘okú ke fie akoʻi ha tefitoʻi moʻoni ʻo e ongoongoleleí, fai ho lelei tahá ke moʻui ʻaki e tefitoʻi moʻoni ko iá.

ʻĪmisi
Ko hono lau ʻe Sīsū mo Nīfai e ngaahi lekooti ʻo e kau Nīfaí

ʻOmi ki Heni ʻa e Lekōtí, tā ʻe Gary L. Kapp

Paaki