Mataupu Faavae ma Feagaiga 2021
Aperila 12–18. Mataupu Faavae ma Feagaiga 37-40: “Afai Tou Te le Tasi, e Le a A’u Outou”


“Aperila 12–18 Aperila. Mataupu Faavae ma Feagaiga 37-40: ‘Afai Tou Te le Tasi, e Le a A’u Outou,’” Sau, Mulimuli Mai ia te A’u—Mo Tagata Taitoatasi ma Aiga: Mataupu Faavae ma Feagaiga 2021 (2020)

“Aperila 12–18. Mataupu Faavae ma Feagaiga 37-40,” Sau, Mulimuli Mai ia te A’u—Mo Tagata Taitoatasi ma Aiga: 2021

Ata
Sauniuni le Au Paia e malaga

Ua Malaga le Au Paia i Katelani, saunia e Sam Lawlor

Aperila 12--18

Mataupu Faavae ma Feagaiga 37-40

“Afai Tou Te le Tasi, e Le a A’u Outou”

O le faamaumauina o uunaiga a o e suesue o se tasi lea o ala e mafai ai ona e usitai i fautuaga a le Atua e “teu le poto” (Mataupu Faavae ma Feagaiga 38:30).

Tusifaamaumau Ou Lagona Uunaia

I le Au Paia o po po fou, sa avea le Ekalesia ma mea sili atu nai lo se nofoga e faafofoga ai i le aoao atu i le Aso Sapati. E ala atu i Ana faaaliga ia Iosefa Samita, na faamatala ai e le Alii le Ekalesia i upu e pei o pogai, malo, Siona, ma, tele ina ta’u so’o, galuega. Atonu o se vaega lena o le mafua na lalata mai ai tagata i le po po fou i le Ekalesia. E faapei ona latou fiafia i mataupu faavae toefuataiina a le Ekalesia, a e toatele foi na manana’o i se mea e mafai ona tuuto i ai o latou olaga. A e ui i lea, o le poloaiga a le Alii i le 1830 i le Au Paia ia faapotopoto i Ohaio e le’i faigofie i ni isi ona mulimuli ai. Mo tagata e pei o Fipe Kata, o le uiga o lena mea o le tuua o o latou fale na lagona ai le mafanafana mo se nofoaga e le masani ai (tagai i le “Leo o le Toefuataiga” i le faaiuga o lenei taiala). I aso nei, ua mafai ona tatou vaai manino i mea na mafai ona vaaia e na Au Paia e ala i o latou mata o le faatuatua: Sa i le Alii faamanuiaga sili na faatali mai mo i latou i Ohaio.

O le manaomia ona faapotopoto i Ohaio ua leva ona tuanai, a e o Au Paia i nei aso o loo autasi lava i lena mafuaaga e tasi, le galuega lava e tasi: ia “aumai i luma Siona” (Mataupu Faavae ma Feagaiga 39:13). Faapei o na Au Paia o po po fou, tatou te lafoa’i “mea o le lalolagi” (Mataupu Faavae ma Feagaiga 40:2) ona tatou te faatuatuaina le folafolaga a le Alii: “O le a e maua se faamanuiaga e matua tele lava e te le’i iloaina lava” (Mataupu Faavae ma Feagaiga 39:10).

Tagai foi Au Paia, 1:109-11.

Ata
aikona o le suesuega faaletagata lava ia

Manatu mo Suesuega Faaletagata Lava Ia o Tusitusiga Paia

Mataupu Faavae ma Feagaiga 37:1

O le a le mea sa faaliliuina e Iosefa Samita i le 1830?

I lenei fuaiupu, sa faasino atu i ai le Alii i le galuega musuia a Iosefa Samita o le toe iloiloina o le Tusi Paia lea sa faasino i ai faapea o se “faaliliuga.” Ina ua maua e Iosefa le faaaliga o loo faamaumauina i le vaega 37, ua maea ia te ia nai mataupu o le tusi a Kenese ma faato’a ia aoao mai ai e uiga ia Enoka ma lana aai o Siona (tagai Kenese 5:18--24; Mose 7). O ni isi o mataupu faavae sa aoao atu e le Alii ia Enoka e tali tutusa faapei ona sa Ia faaalia i le vaega 38.

Tagai foi i Autu o Talafaasolopito o le Ekalesia, “Faaliliuga a Iosefa Samita o le Tusi Paia,” ChurchofJesusChrist.org/study/topics.

Ata
Iosefa Samita ma Sini Rikitone

O Iosefa Samita na galulue faatasi ma Sini Rikitone i le toe iloiloina musuia o le Tusi Paia. Ata na tusia e Annie Henrie Nader

Mataupu Faavae ma Feagaiga 38

E faapotopotoina tatou e le Atua ina ia faamanuia i tatou.

Na faaiuina e le Alii Lana poloai e faapotopoto i Ohaio i le fetalai mai, “Faauta, o le poto lenei” (Mataupu Faavae ma Feagaiga 37:4). A e le o tagata uma na vaai i le poto sa i ai i le taimi lava lea. I le Vaega 38, na faaalia auiliili ai e le Alii Lona poto. O le a se mea ua e aoao mai i fuaiupu 11--33 e uiga i faamanuiaga o le faapotopotoina? Ua le o toe poloaiina tagata o le Ekalesia ina ia potopoto atu i se nofoaga e tasi; o a auala ua tatou potopoto ai i nei aso? E faapefea e nei faamanuiaga ona faatatau ia i tatou? (tagai i le Russell M. Nelson, “O Le Faapotopotoina o Isaraelu ua Faataapeapeina,” Ensign po o le Liahona, Nov. 2006, 79-81).

A o e faitau i toega o le vaega lenei, vaavaai mo fasifuaitau lea sa ono fesoasoani i le Au Paia ia maua le faatuatua na latou manomia e usitai ai i poloaiga a le Atua ia potopoto atu i Ohaio. Faapea foi na mafaufau e uiga i poloaiga ua Ia tuuina mai ia te oe ma le faatuatua e te manaomia e usitaia ai. O fesili nei e mafai ona taiala ai au suesuega.

  • O le a se mea e te maua i fuaiupu 1-4 lea e tuuina atu ai ia te oe le faamautinoaga i le Alii ma Ana poloaiga?

  • E mafai faapefea e le fuaiupu 39 ona fesoasoani ia te oe e usitaia poloaiga a le Atua e ui lava e manaomia ai le ositaulaga?

O a isi mea ua e maua?

Mataupu Faavae ma Feagaiga 38:11--13, 22-32, 41-42

Afai ua ou saunia, e le moomia ona ou fefe.

Ua tuanai le tele o faafitauli sa feagai ma le Au Paia, ma sa silafia e le Alii e tele lava faafitauli o le a o’o mai (tagai Mataupu Faavae ma Feagaiga 38:11-13, 28–29). Ina ia fesoasoani ia i latou ia aua nei fefe, na Ia faaali mai ai se mataupu faavae taua: “Afai ua outou saunia o le a outou le matatau” (Mataupu Faavae ma Feagaiga 38:30). Faaalu se minute e mafaufau loloto ai i luitau o lua feagai. A o e suesue le vaega 38, faalogologo mo musumusuga mai le Agaga e uiga i auala e mafai ona e saunia ai mo luitau ina ia e le fefe ai mulimuli ane.

Tagai foi i le Ronald A. Rasband, “Aua Le Atuatuvale,” Ensign po o le Liahona, Nov. 2018, 18--21.

Mataupu Faavae ma Feagaiga 39-40

O mea o lenei lalolagi e le tatau ona faasalaveia a’u mai le usitaia o le upu a le Atua.

Faitau le vaega 39--40, e aofia ai ma le tala o le mafuaaga o loo i le ulutala o le vaega, ma manatunatu i ala e mafai ai e aafiaga na oo ia Iakopo Koveli ona faatatau ia te oe. Mo se faataitaiga, mafaufau ia te oe i taimi na “sa’o ai lou loto i luma o le [Atua]” (Mataupu Faavae ma Feagaiga 40:1). Na faapefea ona faamanuiaina oe ona o lou faamaoni? Mafaufau foi po o a “mea o le lalolagi” o lua faafeagai (Mataupu Faavae ma Feagaiga 39:9; 40:2). O a ni mea ua e maua i nei vaega e musuia ai oe ia tausisia ai pea le usitai?

Tagai foi i le Mataio 13:3–23.

Ata
aikona o le suesuega faaleaiga

Manatu mo Suesuega Faaleaiga o Tusitusiga Paia ma Afiafi Faaleaiga

Mataupu Faavae ma Feagaiga 37:3.Ina ia fesoasoani i lou aiga ia malamalama i ositaulaga na faia e le Au Paia ina ia faapotopoto i Ohaio, e mafai ona e faasino atu i le faafanua e o faatasi ma lenei taiala.

Mataupu Faavae ma Feagaiga 38:22.E mafai faapefea ona tatou avea Iesu Keriso ma “faitulafono” a le tatou aiga? E faapefea e le mulimuli i Ana tulafono ona avea ai tatou “ma tagata saoloto”?

Mataupu Faavae ma Feagaiga 38:24–27.Ina ia aoaoina fanau i le uiga o le “ia tasi”, e mafai ona e fesoasoani ia i latou e faitau le aofai o lo tou aiga ma talanoa e uiga i le aisea e taua ai tagata taitoatasi i lou aiga. Faamamafa atu o outou uma o se aiga e tasi. E mafai ona e fesoasoani i lau fanau e tusi ia tele le 1 i luga o le pepa tele ma teuteu faalelei i igoa ma ata tusi po o ata o tagata taitasi o le aiga. E mafai foi ona e tusia i luga o lau pepa tele mea o le a e faia ina ia sili ai ona tasi i le avea ai o se aiga. Atonu e mafai foi ona outou matamata i le vitio “Alofa i totonu o o Tatou Loto” (ChurchofJesusChrist.org) po o le faitau le Mose 7:18.

Mataupu Faavae ma Feagaiga 38:29–30. E mafai ona outou talanoaina ni aafiaga lata mai faaletagata lava ia po o le faaleaiga lea na manaomia ai le saunia. Na faapefea e au sauniuniga ona aafia ai le aafiaga na maua? O le a se mea o finagalo le Alii tatou te saunia i ai? E mafai faapefea e le saunia ona fesoasoani ia i tatou ina ia aua nei fefefe? O a ni mea tatou te faia e saunia ai?

Mataupu Faavae ma Feagaiga 40.O le a le uiga ia i tatou o le fuaitau “mea o le lalolagi” (fuaiupu 2)? O i ai ni isi mea o le lalolagi o loo taofia mai ai tatou mai le mauaina o le upu a le Atua “ma le fiafia”? E faapefea ona tatou faatoilaloina na mea?

Mo nisi manatu mo le aoaoina atu o le fanau, tagai i le otootoga o lenei vaiaso i le Sau, Mulimuli Mai ia te A’u—Mo le Peraimeri.

Pese fautuaina: “Fetalai Mai Iesu e Alofa i Tagata Uma,” Tusipese a Tamaiti,39.

Ata
aikona o leo o le toefuataiga

O leo o le Toefuataiga

Faapotopotoina i Ohaio

Ata
Fale i Katelani

Nu’u i Katelani, saunia e Al Rounds

Ata
Fipe Kata Uitilafi

O se tasi o le toatele o le Au Paia na faapotopotoina i Ohaio i le 1830 o Fipe Kata. Na ia auai i le Ekalesia i matusasae o le Iunaite Setete i le ogatotonu o le atu luasefulu o ona tausaga, e ui e le’i auai ona matua. Na ia tusia mulimuli ane e uiga i lana faaiuga e malaga atu i Ohaio faatasi ma le Au Paia:

“Sa ofo au uo i lau malaga, sa faapena foi ia te au, ae sa i ai se mea sa i totonu sa uunaia au. O le mafatia o lou tina i lou tuua o le aiga sa toetoe lava a le mafai ona ou tatalia; ma ana leai le agaga i totonu ua leva lava ona ou fati. Na ta’u mai e lo’u tina ia te a’u, e sili ia te ia ona vaai mai ua tanu a’u nai lo le alu atu toatasi i le lalolagi e leai se alofa o i ai.

“’[Fipe],’ na ia faapea mai ai, ma le maati, ‘e te toe foi mai pe a e iloa e le moni talitonuga Mamona?’

“Sa ou tali atu, ‘ioe, tina; ou te faia,’ O la’u tali na mama ai lona faafitauli; a e na o le tau o le tele o le faanoanoa ina ua tetea ese. Ina ua oo mai le taimi e malaga ese ai, ou te le’i faatuatuaina a’u lava e faatofa atu; o lea sa ou tusia ai a’u faatofa ia i latou taitoatasi, ma tuu ai i luga o la’u laulau, ma tamo’e i lalo ma oso i totonu o le taavale toso. Ua ou tuua le aiga o lou tuputupu ae o laitiiti ma sosoo atu lo’u olaga faatasi ma le aupaia a le Atua.”1

I se tasi o na savali faatofa, na tusi ai e Fipe:

“Matua pele--Ua ou i ai i le tu’ua o le taualuga o matua na ou ola mai ai mo si na taimi, Ou te le iloa po o le a le umi--a e o le a le aunoa ma lagona o le faafetai mo le agalelei sa ou maua mai lava ou pepe meamea se’ia oo mai le taimi nei--a e ua faatonuina ai e le Silisili i le taimi nei nai lo se isi taimi muamua atu. Ia tatou tuuto atu nei mea uma i aao o Le Silisili ma ia faafetai ua faatagaina tatou e ola faatasi mo se taimi umi i lalo o se siosiomaga lelei e pei ona i ai ia i tatou, i le talitonu ai o le a galulue mea uma mo lo tatou lelei pe afai e silisili lo tatou alolofa i le Atua. Ia tatou iloaina e mafai ona tatou tatalo i le Atua e tasi o le o le a faafofoga i tatalo faamaoni a i latou uma na ia fausia ma tuuina mai ia i tatou le mea ua sili mo i tatou.

“Tina, ou te talitonu o le finagalo o le Atua ia ou alu i sisifo ma na ou iloa ma faamautuina lena mo se taimi ua umi lava. Nei la, ua matala le ala ; Ou te talitonu o le agaga o le Alii ua faia lea, ua lava lea mo mea uma. Ia aua e te popole mo lau tama; o le Alii o le a faamafanafanaina a’u. Ou te talitonu o le Alii o le a tausia a’u ma aumaia ia te a’u le mea ua sili na lelei. Ou te alu ona ua valaau lo’u Matai--ua ia faia lou tiute ia faigofie.”2

Faamatalaga

  1. I totonu o le Eteuati W. Tullidge, O Tamaitai Mamona (1877), 411–14.

  2. Fipe Kata tusi i ona matua, leai se aso, Faletusi o Talafaasolopito o le Ekalesia, Aai o Sate Leki; makaina faaonapo nei. O Fipe na auai le Ekalesia i le 1834, malaga i Ohaio pe a ma le 1835, ma faaipoipo atu ia Uilifoti Uitilafi i le 1837.

Lolomi