Mataupu Faavae ma Feagaiga 2021
Aperila 19–25. Mataupu Faavae ma Feagaiga 41-44: “A’u Tulafono e Pulea ai La’u Ekalesia”


“Aperila 19–25. Mataupu Faavae ma Feagaiga 41-44: ‘A’u Tulafono e Pulea ai La’u Ekalesia,’” Sau, Mulimuli Mai ia te A’u—Mo Tagata Taitoatasi ma Aiga: Mataupu Faavae ma Feagaiga 2021 (2020)

“Aperila 19–25. Mataupu Faavae ma Feagaiga 41-44,” Sau, Mulimuli Mai ia te A’u—Mo Tagata Taitoatasi ma Aiga: 2021

Ata
Iesu Keriso

Aperila 19--25

Mataupu Faavae ma Feagaiga 41--44

“A’u Tulafono e Pulea ai La’u Ekalesia”

“Afai e te ole mai,” na folafola mai ai le Alii, “o le a e maua lea faaaliga e faaopoopo i luga o lea faaaliga, lea malamalama e faaopoopo i luga o lea malamalama’ (Mataupu Faavae ma Feagaiga 42:61). O a fesili e mafai ona e fesili atu ai ina ia maua ai faaaliga o loo e moomia?

Tusifaamaumau Ou Lagona Uunai

I le telea’i ai o le tuputupu a’e o le Ekalesia i le 1830 ma le 1831--aemaise le natinati o tagata fou liliu mai ua o mai i Katelani, Ohaio--o se taimi o le faaosofia ma le faalototele ai i le aupaia. Ae sa aumaia ai foi ma ni luitau. E faapefea ona e aumaia faatasi i se taimi vave se aofai o tagata talitonu o loo faatupula’ia, aemaise pe afai o loo latou omai ma aumai mataupu ma faatinoga mai talitonuga sa latou i ai muamua? Mo se faataitaiga, ina ua taunuu Iosefa Samita i Katelani i le faatoa amata o Fepuari 1831, na ia maua ai o tagata fou liliu mai o loo latou faaaogaina lautele meatotino i se taumafaiga faamaoni ina ia faataitai i tagata Kerisiano o le Feagaiga Fou (tagai Galuega 4:32--37). Na faia e le Alii ni isi o faasa’oga ma faamaninoga taua faatatau i lenei mataupu ma isi mataupu, e tele lava e ala i faaaliga o loo faamaumauina i le Mataupu Faavae ma Feagaiga 42, lea na ia faaigoa o “a’u tulafono e pulea ai la’u ekalesia” (fuaiupu 59). I lenei faaaliga, ua tatou aoao ai i upumoni ia o loo faavae patino ai le faatuina o le Ekalesia a le Alii i nei aso e gata ai, o loo aofia ai se folafolaga taua o loo faamanino mai ai o loo tele lava mea e aoaoina: “Afai e te ole mai, o le a e maua lea faaaliga e faaopoopo i luga o lea faaaliga, lea malamalama e faaopoopo i luga o lea malamalama” (Mataupu Faavae ma Feagaiga 42:61).

Tagai foi Au Paia, 1:114–19.

Ata
aikona o le suesuega faaletagata lava ia

Manatu mo Suesuega Faaletagata Lava Ia o Tusitusiga Paia

Mataupu Faavae ma Feagaiga 41

“O ia o lē e taliaina laʼu tulafono ma faia, o ia lava lea o loʼu soo.”

E oo atu la i po po fou o le 1831, ua amata ona faapotopoto le Au Paia i Ohaio, ua naunau ia maua le tulafono lea na folafola mai e le Atua o le a faaalia iina (tagai Mataupu Faavae ma Feagaiga 38:32). Ae muamua, na aoao mai e le Alii le ala e tatau i Ona soo ona saunia ia maua Lana tulafono. O a mataupu faavae ua e maua i fuaiupu 1-5 lea e mafai ona fesoasoani i le Au Paia ia maua le tulafono a le Atua? E mafai faapefea e nei mataupu faavae ona fesoasoani ia te oe ia maua faatonuga mai ia te Ia?

Mataupu Faavae ma Feagaiga 42

O tulafono a le Atua e pulea ai Lana Ekalesia ma mafai ona pulea ai o tatou olaga.

Na manatunatu le Au Paia i le faaaliga i le Mataupu Faavae ma Feagaiga 42:1--72 o se tasi o faaaliga ua sili ona taua na maua e le Perofeta. O se tasi nei o faaaliga na muamua ona faalauiloaina, na i nusipepa e lua i Ohaio, ma sa faaigoa faigofie o “le tulafono.” O le tele o mataupu faavae i lenei vaega sa faaalia mai muamua e le Alii. Tai nane e le o aofia ai i lenei vaega poloaiga uma na finagalo le Alii ia usitaia e Lana Au Paia, e aoga tele le mafaufau loloto i le mafuaaga na taua ai ona toe aumaia nei mataupu faavae i le Ekalesia toefuataiina.

Atonu e fesoasoani ia te oe le faitauina o le vaega 42 i ni vaega laiti taitasi e pei ona i ai i lalo ma faailoa mataupu faavae o loo aoaoina ai. A o e faia lea, manatunatu i le ala na taitaia ai e lenei tulafono le Ekalesia lea e mafai foi ona fesoasoani e taitaia lou olaga faale tagata lava ia.

Fuaiupu 4--9, 11--17, 56--58 

Fuaiupu 18–19 

Fuaiupu 30–31 

Fuaiupu 40–42 

Fuaiupu 43–52 

Tagai foi i le 3 Nifae 15:9.

Mataupu Faavae ma Feagaiga 42:30-42

Na faapefea e le Au Paia ona “faapaiaina a [latou] meatotino” e lagolago ai i e matitiva?

O se vaega taua o le tulafono o loo faaalia mai i le vaega 42 lea na oo mai ma faaigoaina ai o le tulafono o le faapaiaga ma tausimea. O lenei tulafono na aoaoina ai le Au Paia i le ala e latou te mafai ai, faapei o e na mulimuli i le Keriso anamua, ua “tuu tele a latou mea uma lava” (Galuega 2:44; 4 Nifae 1:3), ma “sa leai se mativa i totonu ia i latou” (Mose 7:8). Na faapaiaina e le Au Paia a latou meatotino e ala i le tuuina atu lea i le Alii, e ala i le Epikopo (tagai Mataupu Faavae ma Feagaiga 42: 30-31). Na toe faafoi atu e le Epikopo ia i latou mea na latou manaomia (tagai fuaiupu 32)---tele lava i mea na latou faapaiaina ma sili atu. Ma foai atu e tagata o le Ekalesia a latou mea faasili e fesoasoani ai i e matitiva (tagai fuaiupu 33--34)). O lenei tulafono o se faamanuiaga tele lea i le Au Paia, aemaise ia i latou o e na tu’ua mea uma a e malaga mai i Ohaio. E toatele Au Paia sa sili ona matamau i a latou foai.

E ui lava ua eseese ona tatou faia i nei aso, o le Au Paia o Aso e Gata Ai o loo latou ola pea i le tulafono o le faapaiaga. A o e faitauina le Mataupu Faavae ma Feagaiga 42:30-42, mafaufau loloto i le ala e te mafai ai ona faapaiaina mea ua tuuina atu ia te oe e faatu Lona malo ma faamanuiaina ai i latou o e manaomiaina.

Tagai foi Linda K. Burton, “Sa Avea A’u ma Tagata Ese,” Ensign po o le Liahona, Me 2016, 13–15; “O le Tulafono,” Faaaliga i le Tulaga Tonu, 93–95, history.ChurchofJesusChrist.org.

Ata
O Keriso ma le Taulealea Mauoa

Keriso ma le Taulealea Mauoa, saunia e Heinrich Hofmann

Mataupu Faavae ma Feagaiga 42:61, 65--68; 43:1–16

O le Atua ua aumaia faaaliga e taitai ai Lana Elakesia.

Mafaufau faalemafaufau o loo oulua talanoa ma se tagata fou o le Ekalesia o se o loo faaosofia e na te iloa o le Ekalesia o loo taitaiina e ala i faaaliga. E mafai faapefea ona e faaaogaina le Mataupu Faavae ma Feagaiga 43:1--16 e faamalamalama atu ai ia te ia le mamanu a le Alii mo le taitaia o Lana Ekalesia e ala atu i Lana perofeta? E mafai faapefea ona e faaaogaina le Mataupu Faavae ma Feagaiga 42:61, 65--68 e aoao atu ai e uiga i le mauaina o faaaliga faaletagata lava ia?

Tagai foi i “E Ao Ina Faia Mea Uma i Le Faatulagaga Tatau,” Faaaliga i lona Tulaga Tonu, 50--53, history.ChurchofJesusChrist.org.

Ata
aikona o le suesuega faaleaiga

Manatu mo Suesuega Faaleaiga o Tusitusiga Paia ma Afiafi Faaleaiga

Mataupu Faavae ma Feagaiga 41:1–5.O a ni isi o faataitaiga o tulafono faalemalo, ma e faapefea ona tatou manuia i na tulafono? E faapefea e tulafono po o poloaiga a Tama Faalelagi ona faamanuiaina ai tatou? O tagata o le aiga e mafai ona tusi o latou lava ata o loo faaalia ai lo latou tausia o tulafono a le Atua.

Mataupu Faavae ma Feagaiga 42:45, 88O le a le mea o le a fesoasoani i lou aiga ia “ola faatasi i le alofa”? (tagai foi i le Mosaea 4:14--15). Manatunatu i le tusia po o le faia o tala e lelei e uiga i se tasi po o le usuina o se pese po o se viiga faatatau i le alofa i totonu o le aiga, e pei o le “A i ai i le Aiga le Alofa” (Viiga, nu. 181).

Mataupu Faavae ma Feagaiga 42:61.Atonu e mafai ona e faitauina lenei fuaiupu a o e tuufaatasia se paso. Faaaoga le paso e aoao atu ai le ala e faaalia mai ai e le Atua Ana mealilo---”faaaliga i luga o lea faaaliga, malamalama i luga o lea malamalama.” O tagata o le aiga e mafai ona faasoa atu le ala na faaalia ai e le Atua le upumoni ia i latou e itiiti i lea taimi ma lea taimi.

Mataupu Faavae ma Feagaiga 43:25.Atonu e i ai se mea e mafai e lou aiga ona faaaoga e fausia ai leo taalili o faititili o se ala e faalauiloa atu ai se talanoaga faatatau i le fuaiupu 25. E faapefea ona avea le siufofoga o le Alii ma se “leo o faititili”? Ia suesue faatasi i le mau mo auala e ono valaau mai ai le Alii ia i tatou ia salamo. E mafai faapefea ona tatou tali lelei sili atu i le siufofoga o le Alii?

Mo nisi manatu mo le aoaoina atu o le fanau, tagai i le otootoga o lenei vaiaso i le Sau, Mulimuli Mai ia te A’u—Mo le Peraimeri.

Pese fautuaina: “Ou Te Fia Ola i le Talalelei,” Tusi Pese a Tamaiti,72; tagai “Manatu e Faaleleia ai le Suesuega Faaleaiga o Tusitusiga Paia.”

Faaleleia o Lo Tatou Aoao Atu

Faafailele se siosiomaga alofa. O lagona o tagata o le aiga ma le ala e taulima ai e le tasi le isi e mafai ona matua tosina ai le agaga i lo outou fale. Fesoasoani i tagata uma o le aiga e fai a latou vaega ile atinaeina o se aiga alofa, ma le faaaloalo ina ia lagona ai e tagata uma le saogalemu e fefaasoaai aafiaga, fesili, ma molimau. (Tagai Aoao atu i le Ala a le Faaola, 15.)

Ata
Iosefa Samita o loo Talai atu

Iosefa Samita o loo Talai Atu i Navu, saunia e Sam Lawlor

Lolomi