Mataupu Faavae ma Feagaiga 2021
26 Aperila–2 Me. Mataupu Faavae ma Feagaiga 45: “O Folafolaga … O Le A Faataunuuina”


“26 Aperila–2 Me. Mataupu Faavae ma Feagaiga 45: “O Folafolaga … O Le A Faataunuuina,” Sau, Mulimuli Mai ia te A’u—Mo Tagata Taitoatasi ma Aiga: Mataupu Faavae ma Feagaiga 2021 (2020)

“26 Aperila–2 Me. Mataupu Faavae ma Feagaiga 45,” Sau, Mulimuli Mai ia te A’u—Mo Tagata Taitoatasi ma Aiga: 2021

Ata
talavou i fafo o le malumalu

26 Aperila--2 Me

Mataupu Faavae ma Feagaiga 45

“O Folafolaga … O Le A Faataunuuina”

Na aoao mai Peresitene Russell M. Nelson: “Tusi manatu e oo mai i lou mafaufau. Tusi ou lagona ma tulitatao i faatinoga e uunaia oe e fai” (“Faaaliga mo le Ekalesia, Faaaliga mo o Tatou Olaga,” Ensign po o le Liahona, Me 2018, 95).

Tusifaamaumau Ou Lagona Uunaia

Ua tatou ola i taimi matautia, ma o lena mea e mafai ona atuatuvale ai. Na faapena foi i soo o Iesu, ina ua latou faalogo i Lona valoiaina o faafatiatamai o le a tutupu i o tatou aso, sa “latou atuatuvale” (Mataupu Faavae ma Feagaiga 45:34). Sa atuatuvale foi uluai Au Paia i Katelani, Ohaio, ona o taimi matautia ia sa latou ola ai. Faatasi ai ma isi mea, sa i ai le “tele o lipoti sese … ma tala valea” na ta’ufaatauvaaina ai le savali o le talalelei (Mataupu Faavae ma Feagaiga 45, ulutala o le vaega). Ae o le tali a le Alii, i le taimi lena ma le taimi nei, o le, “aua tou te atuatuvale” (fuaiupu e 35). Ioe, o loo i ai le amioleaga, ae o loo i ai foi le faamaoniga o lea ua faanatinati e le Atua Lana galuega. Ioe, o loo i ai mea matautia na valoia e taimua mai i le Afio Mai Faalua, ma e tatau ona tatou nofouta i ai. Ae o nei mea ua le na’o ni lapataiga o mea e lamatia ai; o ni faailoga foi o folafolaga a le Atua o le a oo ina faataunuuina. Atonu o le mea lenei na maua mai ai le Mataupu Faavae ma Feagaiga 45—o se faaaliga o loo faamatala auiliili mai ai le tele o nei faailoga—sa taliaina “i le olioli o le Au Paia” (ulutala o le vaega).

Ata
aikona o le suesuega faaletagata lava ia

Manatu mo Suesuega Faaletagata Lava Ia o Tusitusiga Paia

Mataupu Faavae ma Feagaiga 45:1-5

O Iesu Keriso o lo tatou Fautua i le Tama.

Pe na i ai se taimi na e lagonaina ai lou le aogā po o le le agavaa i luma o le Atua? E mafai ona e maua le faamautinoaga i le Mataupu Faavae ma Feagaiga 45:1-5. O a ni mea e ta’u atu e upu e pei o le “fautua” ma le “fautuaina” ia te oe? E faapefea ona fautua le Faaola mo oe, pe fautuaina lau tagi? O le a le uiga ia te oe o le iloa, o Keriso o lou Fautua?

O upu nei mai ia Peresitene Iosefa Filitia Samita e mafai ona fesoasoani e te mafaufau loloto ai i nei fuaiupu: “O Iesu [o le] tatou fautua, e fautua atu mo i tatou i le avea ai ma le e tu i le va e ala i lana auaunaga ma galuega e toe faalelei ai i tatou, ia aumaia ai i tatou ia tasi ma le Atua” (i le Conference Report, Oke. 1953, 58).

Tagai foi i le 2 Nifae 2:8–9; Mosaea 15:7–9; Moronae 7:27–28; Mataupu Faavae ma Feagaiga 29:5; 62:1.

Mataupu Faavae ma Feagaiga 45:9–10

O le talalelei o se tulaga faatauaina i malo.

I aso anamua, o se tulaga faatauaina o se tagāvai po o se fu’a e aveina atu i le taua. E aumai faatasi pe faaautasi ai fitafita ma fesoasoani ia latou iloa le mea e faapotopoto i ai ma le mea e fai. O se tulaga faatauaina o se faataitaiga po o se tulafono foi e mafai ona fua agai i ai isi mea. A o e faitau i le Mataupu Faavae ma Feagaiga 45:9–10, mafaufau loloto pe na faapefea ona avea feagaiga o le talalelei ma se tulaga faatauaina mo oe. O le a faapeī ona ese lou olaga pe ana faapea e te le maua nei feagaiga?

Tagai foi i le Isaia 5:26; 11:10–12; Mataupu Faavae ma Feagaiga 115:5–6.

Mataupu Faavae ma Feagaiga 45:11–75

O le a faataunuuina folafolaga a le Alii.

E muamua mai taua ma le faatafunaga i le Afio Mai Faalua o le Alii. Na fetalai mai le Alii, “Aua le atuatuvale, aua pe a oo mai nei mea uma lava, tou te iloa ai ua faataunuuina folafolaga na faia ia te outou” (Mataupu Faavae ma Feagaiga 45:35).

A o e suesue i le Mataupu Faavae ma Feagaiga 45:11–75, mafaufau ia aua le taulai atu i na’o mea e faaatuatuvale ai ua valoiaina mai, ae ia taulai atu foi i faamanuiaga ua folafola mai e le Alii (mo se faataitaiga, o folafolaga o loo i fuaiupu 54–59 e uiga i le nofotupu o le Faaola i le meleniuma). E mafai ona e faia lenei mea e ala i le fatuina o ni lisi po o le faaigoaina po o le makaina o fuaiupu. O a ni mea ua e maua e fesoasoani ia te oe ina ia “aua [e] te atuatuvale” i aso amulī?

Mataupu Faavae ma Feagaiga 45:31–32, 56–57

“Ia outou tutu ai i nofoaga paia,” ma aua le masii ese.

O le tasi o pogai ua aoao mai ai i tatou e le Faaola ma Ana perofeta e uiga i faailoga o le Afio Mai Faalua o le, ia fesoasoani ia i tatou e saunia ai. O le a se mea ua e aoaoina i le Mataupu Faavae ma Feagaiga 45:31–32, 56–57 e uiga i le saunia mo le Afio Mai Faalua o le Faaola? E ono aoga le toe faamanatu o le faataoto i taupou e toasefulu, o loo maua i le Mataio 25:1–13. Na faatusa e le Faaola le suauu i lana faataoto i le upumoni ma i le Agaga Paia (tagai i le Mataupu Faavae ma Feagaiga 45:57). O a ni malamalamaaga e te maua pe a e faitau i le faataoto i le ala lenei?

Ata
o taupou e toasefulu

Faataoto i Taupou e Toasefulu, na saunia e Dan Burr

Mataupu Faavae ma Feagaiga 45:11–15, 66–71

O Siona o se nofoaga o le filemu mo le Au Paia a le Atua.

Sa naunau lava le Au Paia i le vaitaimi o Iosefa Samita e atinae Siona, le Ierusalema Fou, e pei ona faamatalaina mai i le Tusi a Mamona (tagai i le Eteru 13:2–9) ma i le lomiga musuia a Iosefa Samita o le Tusi Paia (tagai i le Mose 7:62–64). O le a se mea e te aoaoina e uiga ia Siona—i le nuu anamua i aso o Enoka ma le nuu i aso e gata ai—mai le Mataupu Faavae ma Feagaiga 45:11–15, 66–71?

I aso nei, o le poloaiga e atinae Siona ua faatatau lea i le atinaeina o le malo o le Atua i soo se mea lava tatou te nonofo ai—soo se mea lava e faapotopoto ai le fanau a le Atua i le saogalemu o Lana “feagaiga e faavavau” (fuaiupu e 9). O le a se mea e mafai ona e faia e atinae ai Siona i le mea o loo e i ai?

Tagai foi i Autu o le Talalelei, “Siona,” topics.ChurchofJesusChrist.org.

Ata
aikona o le suesuega faaleaiga

Manatu mo Suesuega Faaleaiga o Tusitusiga Paia ma Afiafi Faaleaiga

Mataupu Faavae ma Feagaiga 45:3–5.O le a le mea e fai e se fautua mo i tatou? E mafai ona outou matamata i le vitio “The Mediator” (ChurchofJesusChrist.org) ma talanoa i le pogai ua ta’ua ai le Faaola o lo tatou Fautua.

Mataupu Faavae ma Feagaiga 45:9–10.Afai sa i ai se “tulaga faatauaina” po o se fu’a a lou aiga, e fai ma faatusa o lo outou tautino i le talalelei, faamata o le a foliga faapeī? E ono malie le fai faatasi o se fu’a a le aiga ma talanoaina auala e mafai ona outou fesoasoani ai i isi ia mulimuli i tulaga faatauaina o le talalelei.

Mataupu Faavae ma Feagaiga 45:32.O a ni o tatou “nofoaga paia”? O le a le uiga o le “le masii ese”? E mafai faapefea ona tatou faia o tatou aiga o se nofoaga paia?

Mataupu Faavae ma Feagaiga 45:39–44.E mafai faapefea ona e fesoasoani i tagata o le aiga ia malamalama i le uiga o le, ia vaavaai mo le Afio Mai Faalua o le Faaola? Atonu e mafai ona e mafaufau i se mea o le a tupu o loo e faatalitali atu i ai, ma faasoa atu ni auala o loo e “vaavaai” atu ai mo lena mea o le a tupu. Pe e mafai foi ona outou taoina faatasi se mea ma vaavaai mo faailoga e ta’u mai ai ua saunia mo le taumafaina. O a ni mea o tatou faia e vaavaai ai mo le Afio Mai Faalua o le Faaola?

Mataupu Faavae ma Feagaiga 45:55.O le faitauina o le 1 Nifae 22:26 ma le Faaaliga 20:1–3 e mafai ona fesoasoani i lou aiga ia malamalama ai i auala “o le a noatia” ai Satani i le taimi o le Meleniuma. E mafai faapefea ona tatou noatia Satani i o tatou olaga?

Mo nisi manatu mo le aoaoina atu o le fanau, tagai i le otootoga o lenei vaiaso i le Sau, Mulimuli Mai ia te A’u—Mo le Peraimeri.

Pese fautuaina: “Pe A Ia Toe Afio Mai,” Tusi Pese a Tamaiti, 46; tagai foi i le “Manatu e Faaleleia ai a Outou Suesuega Faaleaiga o Tusitusiga Paia.”

Faaleleia o Suesuega Faaletagata Lava Ia

Faaaoga fesoasoaniga mo suesuega. Faaaoga vaefaamatalaga, o le Taiala i Autu, o le Bible Dictionary, ma le Taiala i Tusitusiga Paia ia maua ai malamalamaaga i mau.

Ata
O le afio ifo o Keriso

O Le Afio Mai o Keriso, na saunia e Jubal Aviles Saenz

Lolomi