Mataupu Faavae ma Feagaiga 2021
17–23 Me. Mataupu Faavae ma Feagaiga 51–57: “O Se Tausimea Faamaoni, Fai Mea Tonu, ma Atamai”


“17–23 Me. Mataupu Faavae ma Feagaiga 51–57: ‘O Se Tausimea Faamaoni, Fai Mea Tonu, ma Atamai,’” Sau, Mulimuli Mai ia te A’u—Mo Tagata Taitoatasi ma Aiga: Mataupu Faavae ma Feagaiga 2021 (2020)

“17–23 Me. Mataupu Faavae ma Feagaiga 51–57,” Sau, Mulimuli Mai ia te A’u—Mo Tagata Taitoatasi ma Aiga: 2021

Ata
faifaatoaga ma ni povi

Peti [o Laau Toto] Muamua, saunia e James Taylor Harwood

17–23 Me

Mataupu Faavae ma Feagaiga 51–57

“O Se Tausimea Faamaoni, Fai Mea Tonu, ma Atamai”

O le suesuega o tusitusiga paia e fesoasoani e te iloa ai le siufofoga o le Alii, aua o tusitusiga paia na tuuina mai e Ia e ala mai i Lona Agaga (tagai i le Mataupu Faavae ma Feagaiga 18:34–36).

Tusifaamaumau Ou Lagona Uunaia

Mo tagata o le Ekalesia i le vaitaimi o le 1830, o le faapotopotoina o le Au Paia ma le fausia o le aai o Siona, sa o ni galuega faaleagaga ma faaletino foi, faatasi ai ma le tele o mataupu aoga e tautalagia: Sa manaomia se tagata e faatau mai ma tufatufaina fanua e mafai ona faamautu i ai le Au Paia. Sa manaomia se tagata e lolomiina tusi ma isi lomiga. Ma sa manaomia se tagata e faafoe se faleoloa e tuuina atu ai oloa ia i latou i Siona. I faaaliga ua tusifaamaumauina i le Mataupu Faavae ma Feagaiga 51–57, na tofia ma faatonuina ai e le Alii ia tagata e taulimaina nei galuega, ma sa Ia faailoaina mai Initipene, Misuri, “o le nofoaga tutotonu lea” o Siona (Mataupu Faavae ma Feagaiga 57:3).

Ae e ui ina taua tele tomai i mea faapena e pei o le faatauina mai o fanua, lolomiga, ma le faafoeina o se faleoloa i le galuega faaletino o le fausiaina o Siona, ua aoao mai foi e nei faaaliga e faapea, e finagalo le Alii i Lana Au Paia ina ia agavaa faaleagaga ia ta’ua o se nuu o Siona. Ua Ia valaau ia i tatou taitoatasi ina ia avea “o se tausimea faamaoni, fai mea tonu, ma atamai,” i ai se agaga salamo, “tu mausali” i o tatou tiutetauave atofaina (tagai i le Mataupu Faavae ma Feagaiga 51:19; 52:15; 54:2). Afai e mafai ona tatou faia na mea—e tusa lava po o a o tatou tomai faaletino—e mafai e le Alii ona faaaoga i tatou e fausia Siona, ma “o le a [Ia] faavaveina le aai i lona taimi” (Mataupu Faavae ma Feagaiga 52:43).

Ata
aikona o le suesuega faaletagata lava ia

Manatu mo Suesuega Faaletagata Lava Ia o Tusitusiga Paia

Mataupu Faavae ma Feagaiga 51

E finagalo le Alii ia avea a’u ma se tausimea faamaoni, fai mea tonu, ma le poto.

Ana faapea sa avea oe ma se tagata o le Ekalesia i le 1831, atonu na valaaulia oe e ola i le tulafono o le faapaiaga e ala i lou saini e avatu lou fanua i le Ekalseia e ala i le epikopo. Ona Ia faafoi atu lea ia te oe, i le tele lava o tulaga, mea na e foaiina atu, o nisi taimi e faatasi ai ma se faasiliga. Ae sa le toe avea o se meatotino na’o oe—sa avea ma au mea tausi.

O aso nei ua ese ia faiga, ae o loo taua pea ia mataupu faavae o le faapaiaga ma le tausimea i le galuega a le Alii. Mafaufau i upu nei mai ia Elder Quentin L. Cook: “Ua tatou ola i taimi faigata i le taimi ua toatele e talitonu tatou te le tali atu i le Atua ma e leai so tatou tiutetauave patino po o ni mea-tausi mo i tatou lava po o isi. E toatele o i le lalolagi ua taulai atu i le faamalieina o le tagata lava ia … [ma] e le talitonu o i latou o leoleo o o latou uso. Ae ui i lea, i le Ekalesia, tatou te talitonu o nei mea-tausi o ni faatuatuaga paia” (“Stewardship—a Sacred Trust,” Ensign po o le Liahona, Nov. 2009, 91).

A o e faitau i le vaega e 51, mafaufau i mea ua tuuina mai e le Atua ia te oe. O a uiga o upu “tausimea” (fuaiupu e 19) ma le “faapaia” (fuaiupu e 5), ma o le a se mea ua fautuaina mai ai e uiga i faamoemoega o le Atua ia te oe? O a ni mataupu faavae e te maua i le vaega e 51 ma i upu a Elder Cook e aoao ai oe i le uiga o le avea ai ma se tausimea? (tagai faapitoa i fuaiupu e 9, 15–20).

Tagai foi i le Mataio 25:14–30; vitio “O Le Tulafono o le Faapaiaga,” ChurchofJesusChrist.org.

Mataupu Faavae ma Feagaiga 52:14–19

Na tuuina mai e le Atua se mamanu mo le aloese i le faaseseina.

Faatasi ai ma le tele o tagata sa faapea mai [na latou maua] ni faaaliga faaleagaga, sa popole ai le uluai Au Paia ina ne’i faaseseina. E mafai faapefea ona latou iloa o ai na “talia e le [Atua]”? (fuaiupu e 15). I le Mataupu Faavae ma Feagaiga 52:14–19, na tuuina mai ai e le Alii se mamanu aoga. E faapefea ona e faaaogaina lenei mamanu e iloa ai savali sese i le lalolagi? E te ono mafai foi ona faaaoga lenei mamanu e iloilo ai oe lava: mafaufau e faaaoga fuaitau mai i fuaiupu nei e tusi ai fesili e pei o le “Pe a ou tautala, pe ua agasalamo ea lou agaga?”

Mataupu Faavae ma Feagaiga 54

E mafai ona ou liliu atu i le Alii pe a faamanualia a’u ona o filifiliga a isi.

I le avea ai o se vaega o le faapotopoto atu i Ohaio, sa taunuu atu ai se vaega o le Au Paia na taitaia e Newel Knight mai Colesville, Niu Ioka, ma sa manaomia se nofoaga e nonofo ai. Sa i ai se faatoaga tele a Leman Copley na latalata i Katelani, ma sa ia osia se feagaiga e faataga le Au Paia e faamautu i lona fanua. Ae peitai, e le’i leva lava ona latou amata faamautu iina, ae vaivai loa le faatuatua o Copley, soli lana feagaiga, ma tutuliese le Au Paia mai lona fanua (tagai i le Au Paia, 1:125–28).

E pei ona faamaumauina i le vaega e 54, na ta’u mai e le Alii ia Newel Knight le mea e tatau ona fai e le Au Paia e uiga i lo latou tulaga. O a ni mea ua e maua i lenei faaaliga lea e mafai ona fesoasoani ia te oe pe a e aafia i le solia e se isi tagata o ana tautinoga po o isi filifiliga le lelei?

Ata
laufanua lanulauvao

O le tulaga o le faatoaga i Ohaio lea sa folafola atu e Leman Copley i le Ekalesia.

Mataupu Faavae ma Feagaiga 56:14-20

Amuia e loto mama.

I nei fuaiupu, sa fetalai mai ai le Alii i e mauoa ma i e matitiva; atonu e manaia le faatusatusa o Lana fautuaga i nei vaega e lua. O a ni mea o loo i nei fuaiupu e talafeagai ia te oe lava ia? E mafai faapefea e le taulai atu i oa ona “faaeleeleaina” lou agaga? (fuaiupu 16). O le a le uiga ia te oe o le ia “mama i le loto” (fuaiupu 18) e faatatau i mea faalelalolagi?

Tagai foi i le Iakopo 2:17–21.

Ata
aikona o le suesuega faaleaiga

Manatu mo Suesuega Faaleaiga o Tusitusiga Paia ma Afiafi Faaleaiga

Mataupu Faavae ma Feagaiga 51:9.E mafai ona outou faia se taaloga e fiafia ai le aiga, ona talanoa lea pe faamata o le a se mea e ono ese ai le taaloga pe ana fa’imamago se tasi. Aisea e taua ai le “ia faamaoni” i le tasi ma le isi? E fesoasoani faapefea le faamaoni ia i tatou “ia tasi”?

Mataupu Faavae ma Feagaiga 52:14–19.A o outou talanoa i le mamanu o loo faamatalaina i nei fuaiupu, atonu o le a fiafia lou aiga e vaavaai i isi mamanu e te faaaogaina—e pei o mamanu mo le suiina o lavalava po o le faiga o se meataulima. E mafai ona outou galulue faatasi e fai se mea mai se mamanu ao talanoa e uiga i le mamanu na tuuina mai e le Alii mo le aloese i le faaseseina.

Mataupu Faavae ma Feagaiga 53:1.Mafaufau e faasoa atu i lou aiga se aafiaga i se taimi na e, pei o Sini Gilbert, ole atu ai i le Alii “e uiga i lou valaauga.”

Mataupu Faavae ma Feagaiga 54:2; 57:6–7.O le a le uiga o le “tu mausali” (Mataupu Faavae ma Feagaiga 54:2) i le mea ua fetalai mai le Atua ia i tatou e fai? E mafai ona e valaaulia tagata o le aiga e tutu i luga ma ta’u mai se mea ua fai mai le Atua ia i latou e fai.

Mataupu Faavae ma Feagaiga 55.Na faapefea ona faaaoga e le Alii ia agavaa o Viliamu Phelps o se tusitala ma se lomitusi? (mo se faataitaiga, tagai i le author index i le tusi o viiga mo se lisi o viiga sa ia tusia). Atonu e mafai e tagata o le aiga ona talanoa e uiga i taleni ma gafatia latou te vaaia i le tasi ma le isi. E mafai faapefea ona saofaga a tatou taleni i le galuega a le Atua?

Mo nisi manatu mo le aoaoina atu o le fanau, tagai i le otootoga o lenei vaiaso i le Sau, Mulimuli Mai ia te A’u—Mo le Peraimeri.

Pese fautuaina: “‘Foai,’ O Si Auvai Lea,” Tusipese a Tamaiti, 116.

Faaleleia o Suesuega Faaletagata Lava ia

Ia tusi ma teu se api o talaaga o suesuega. Atonu e te iloa le aoga o le faaaoga o se api talaaga po o se tamai api e tusi ai i lalo mafaufauga, manatu, fesili, po o lagona uunai e oo mai a’o e suesue.

Ata
tagata o le ekalesia o loo tuuina atu oloa ia Edward Patridge

Ua Maua e Epikopo Partridge Faapaiaga, saunia e Albin Veselka

Lolomi