Mataupu Faavae ma Feagaiga 2021
10–16 Me. Mataupu Faavae ma Feagaiga 49–50: “O Le Mea E Mai i le Atua O Le Malamalama Lea”


“10–16 Me. Mataupu Faavae ma Feagaiga 49–50: ‘O Le Mea E Mai i le Atua O Le Malamalama Lea,’” Sau, Mulimuli Mai ia te A’u—Mo Tagata Taitoatasi ma Aiga: Mataupu Faavae ma Feagaiga 2021 (2020)

“10–16 Me. Mataupu Faavae ma Feagaiga 49-50,” Sau, Mulimuli Mai ia te A’u—Mo Tagata Taitoatasi ma Aiga: 2021

Ata
vaituloto i le oso a’e o le la

10–16 Me

Mataupu Faavae ma Feagaiga 49–50

“O Le Mea E Mai i le Atua O Le Malamalama Lea”

“O ia o le e mauaina le malamalama, ma tumau pea i le Atua, e mauaina le malamalama atili; ma o lena malamalama o le a tupu susulu malamalama tele pea lava pea seia oo i le aso e atoatoa ai” (Mataupu Faavae ma Feagaiga 50:24). Mafaufau loloto pe o faapefea ona e mauaina le malamalama e ala i le tumau ai pea i le Atua.

Tusifaamaumau Ou Lagona Uunaia

O le Faaola o lo tatou “leoleo mamoe lelei” (Mataupu Faavae ma Feagaiga 50:44). E silafia e Ia o nisi o taimi e se ai mamoe ma o le vaomatua e tele mea e lamatia ai. O lea e taitaia ai e Ia i tatou ma le alofa i le saogalemu o Lana aoaoga faavae, e aveese mai mea e lamatia ai e pei o “agaga sese, ua o atu i le lalolagi, ua faasese ai le lalolagi” (Mataupu Faavae ma Feagaiga 50:2). O le mulimuli ia te Ia e masani ona faauigaina o le lafoai o manatu po o tu ma aga le sa’o. Na moni lenei mea mo Leman Copley ma isi i Ohaio, o e na taliaina le talalelei toefuataiina ae sa [latou] uumau pea i nisi o talitonuga ia sa le sa’o. I le Mataupu Faavae ma Feagaiga 49, na folafola mai ai e le Alii ni upumoni na faapea ona faasa’oina ai talitonuga muamua o Leman e uiga i autu e pei o le faaipoipoga ma le Afio Mai Faalua o le Faaola. Ma ina ua “talia [e tagata liliu mai o Ohaio] … ia agaga ua lē mafai ona [latou] malamalama i ai,” sa aoaoina loa i latou e le Alii i auala e iloatino ai faaaliga moni a le Agaga (Mataupu Faavae ma Feagaiga 50:15). Sa onosai le Leoleo Mamoe Lelei; sa Ia silafia o nei Au Paia anamua sa—pei o i tatou uma—“o ni fanau laiti” o e e “ao ina … tutupu aʼe i le malosi faaleagaga ma i le malamalama o le upumoni” (Mataupu Faavae ma Feagaiga 50:40).

Ata
aikona o le suesuega faaletagata lava ia

Manatu mo Suesuega Faaletagata Lava Ia o Tusitusiga Paia

Mataupu Faavae ma Feagaiga 49:5–23

O upumoni o le talalelei e mafai ona fesoasoani ou te iloa ai aoaoga sese.

Ao le’i auai i le Ekalesia, sa avea Leman Copley ma se tasi o se vaega faalelotu na ta’ua o le Sosaiete Tuufaatasi o le Au Talitonu i le Faaali Faalua Mai o Keriso, lea e ta’ua foi o le au Sieka (tagai i le “Leman Copley and the Shakers,” Revelations in Context, 117–21). Ina ua uma se talanoaga ma Leman, sa saili e Iosefa Samita le faamaninoga mai le Alii e uiga i nisi o aoaoga a le au Sieka, ma sa tali mai le Alii i le faaaliga o loo i le vaega e 49.

E mafai ona e maua nisi o talitonuga a le au Sieka o loo ta’ua i le faaulutala o le vaega e 49. Mafaufau e faailoga pe tusi ia upumoni o loo i fuaiupu e 5–23 ua faasa’o ai na talitonuga. Mafaufau i nisi aoaoga po o tu ma aga sese o loo i ai i le lalolagi i aso nei. O a ni upumoni o le talalelei e mafai ona fesoasoani ia te oe e te puipuia ai oe lava faasaga i na mea?

Mataupu Faavae ma Feagaiga 49:15–17

O le faaipoipoga i le va o le alii ma le tamaitai e taua i le fuafuaga a le Atua.

O a ni upumoni e uiga i le faaipoipoga e te aoaoina mai i le Mataupu Faavae ma Feagaiga 49:15–17? Aisea e te manatu ai, o le faaipoipoga i le va o le alii ma le tamaitai e taua i le fuafuaga a le Tama Faalelagi? Na tuuina mai e Elder David A. Bednar ni mafuaaga se lua: “Mafuaaga 1: O natura o le agaga tane ma le fafine e atoa ai ma faaatoatoaina e le tasi le isi, ma o le mea foi lea, ua faamoemoe ai i alii ma tamaitai ina ia agai faatasi atu i luma i le faaeaga. … Mafuaaga 2: O le mamanu paia, e manaomia ai se tane ma se fafine e aumaia fanau i le lalolagi ma saunia se nofoaga sili mo le tausiaina ma le faafaileleina o le fanau” (“E Taua le Faaipoipoga i Lana Fuafuaga Faavavau,” Liahona, Iuni 2006, 51–52).

Tagai foi i le Kenese 2:20–24; 1 Korinito 11:11; “O Le Aiga: O Se Folafolaga i le Lalolagi,” Ensign po o le Liahona, Me 2017, 145.

Ata
ulugalii i fafo o le malumalu

O le faaipoipoga i le va o se alii ma se tamaitai ua faauuina e le Atua.

Mataupu Faavae ma Feagaiga 50

O aoaoga a le Alii e mafai ona puipuia ai a’u mai mea taufaasese a Satani.

Sa naunau tagata liliu mai i Ohaio ia maua faaaliga faaleagaga ua folafolaina mai i tusitusiga paia, ae sa naunau foi Satani e taufaasese i latou. Sa latou fesilisili, A ee pe matapogia se tasi, pe o le faatosinaga ea lea a le Agaga?

Vaai faalemafaufau e faapea, sa talosagaina oe e fesoasoani atu i nei tagata fou liliu mai ina ia malamalama i le ala e iloa ai faaaliga moni a le Agaga Paia ma aloese ai i le faaseseina e faataitaiga a Satani. O a ni mataupu faavae e te maua i le Mataupu Faavae ma Feagaiga 50 e mafai ona e faasoa atu? (tagai faapitoa i fuaiupu e 22–25, 29–34, 40–46).

(Tagai foi i le 1 Timoteo 3:13–17.

Mataupu Faavae ma Feagaiga 50:13–24

O faiaoga ma tagata aoao e aoaoina faatasi e le Agaga.

O se tasi o auala e ono mafai ona e suesuea ai le Mataupu Faavae ma Feagaiga 50:13–24 o le, ia tusi se ata o se faiaoga ma se tagata aoao ma, i talane o ata taitasi, fai se lisi o upu ma fasifuaitau mai i nei fuaiupu ua aoao atu ia te oe se mea e uiga i le aoaoina ma le aoao atu o le talalelei. O le a se taimi na e maua ai ni aafiaga na aoaoina ai oe i le taua o le Agaga i le aoao atu ma le aoaoina ? Mafaufau i mea e mafai ona e faia e faaleleia atili ai au taumafaiga o se tagata aoao ma se faiaoga o le talalelei.

Ata
aikona o le suesuega faaleaiga

Manatu mo Suesuega Faaleaiga o Tusitusiga Paia ma Afiafi Faaleaiga

Mataupu Faavae ma Feagaiga 49:2.O le a le uiga o le “mananao e fia iloa se vaega o le upu moni, ae lē o le atoa”? Atonu e mafai ona e faaali atu se ata e ufiufi se vaega ae tuu atu i tagata o le aiga e mate po o le a lea ata. O le a le mea e tupu pe a tatou talia na’o se vaega o le upumoni? (tagai i le 2 Nifae 28:29). E faapefea ona avea le atoaga o le talalelei o se faamanuiaga ia i tatou?

Mataupu Faavae ma Fegaiga 49:26–28.Ua faapefea ona faamanuiaina i tatou e ala i le folafolaga a le Alii, “o le a Ou alu atu i o outou luma ma avea foi ma o outou muliʼau; ma o le a Ou i ai i lo outou lotolotoi”? E mafai e tagata o le aiga ona faasoa mai i se taimi na latou lagonaina ai le Alii o “alu atu i o [latou] luma pe na lagonaina sa i ai o Ia “i lo [latou] lotolotoi.”

Mataupu Faavae ma Feagaiga 50:23–25.E ono mafai ona outou faapotopoto i totonu o se potu pogisa e faitau le Mataupu Faavae ma Feagaiga 50:23–25 ma faasolosolo malie ai lava ona faaopoopo atu le malamalama e ala i le tutuina o ni moliga’o pe ki taitasi foi ia moli. E mafai foi ona outou faitauina nei fuaiupu a’o matamata i le oso a’e o le la i le taeao. O le a se mea e mafai ona tatou faia ia faaauau ai pea ona tuputupu a’e lo tatou sulu o le talalelei? A aoao e tagata o le aiga se mea fou e uiga i le talalelei i le aluga o le vaiaso, ia uunaia i latou e faasoa mai i le aiga e ala i le tusia o se faamatalaga ma faapipii i se moli po o isi sulu i totonu o le fale.

Mataupu Faavae ma Feagaiga 50:40–46.A uma ona faitau le Mataupu Faavae ma Feagaiga 50:40–46, e mafai ona e faaali atu le ata o le Faaola lea e avatu faatasi ma le otootoga lenei ma fai atu fesili e pei o nei: E mafai faapefea ona e iloa e alofa le Faaola i mamoe? E faapefea ona pei le Faaola o se leoleo mamoe ia i tatou? O a ni fuaitau mai tusitusiga paia e atagia ai le manatu e faapea, o le Faaola o se leoleo mamoe ma o i tatou o Ana mamoe?

Mo nisi manatu mo le aoaoina atu o le fanau, tagai i le otootoga o lenei vaiaso i le Sau, Mulimuli Mai ia te A’u—Mo le Peraimeri.

Pese fautuaina: “Susulu Pea,” Tusipese a Tamaiti, 96.

Faaleleia o Lo Tatou Aoao Atu

Ia fetuutuunai. O taimi sili ona lelei e aoao atu ai, ae maise lava i totonu o le aiga, e masani ona faafuasei ma e le’i faamoemoeina: o se taumafataga a le aiga e ono mafai ona musuia ai se talanoaga e uiga i le fiafia i le afioga a le Atua, ma o se matagi ma timuga mamafa e mafai ona avea o se avanoa e molimau atu ai e uiga i le vai ola. Afai e te saunia faaleagaga, e mafai e le Alii ona tuuina atu ia te oe “i le minute tonu lava, mea e te … fai atu ai” (Mataupu Faavae ma Feagaiga 100:6).

Ata
O Keriso ma se tamai mamoe

Leoleo Mamoe Agavaivai, na saunia e Kim Yongsung

Lolomi