Mataupu Faavae ma Feagaiga 2021
Aperila 5--Aperila 11. Mataupu Faavae ma Feagaiga 30-36: “Ua Valaaulia Oe e Talai Atu La’u Talalelei”


“Aperila 5--Aperila 11. Mataupu Faavae ma Feagaiga 30-36: ‘Ua Valaaulia Oe e Talai Atu La’u Talalelei,’” Sau, Mulimuli Mai ia te A’u—Mo Tagata Taitoatasi ma Aiga: Mataupu Faavae ma Feagaiga 2021 (2020)

“Aperila 5--Aperila 11. Mataupu Faavae ma Feagaiga 30-36,” Sau, Mulimuli Mai ia te A’u—Mo Tagata Taitoatasi ma Aiga: 2021

Ata
faifeautalai muamua a le Ekalesia

Aperila 5--Aperila 11

Mataupu Faavae ma Feagaiga 30--36

“Ua Valaaulia Oe e Talai Atu La’u Talalelei”

I tusitusiga paia, e mafai ona tatou maua ai le tele o malamalamaaga mo o tatou tulaga eseese. Ole atu i le Alii e fesoasoani ia te oe ia maua se savali fitoitonu mo oe i le Mataupu Faavae ma Feagaiga 30-36.

Tusifaamaumau Ou Lagona Uunai

Na’o le tasi le masina talu na avea Pale P. Palate ma se tagata o le Ekalesia a e valaauina e alu “i le vao” e talai le talalelei (Mataupu Faavae ma Feagaiga 32:2). E itiiti atu le taimi na avea ai Tomasi B. Marsh ma tagata o le Ekalesia ina ua ta’u atu ia te ia, “Ua o’o mai le itula o lau misiona” (Mataupu Faaavae ma Feagaiga 31:3). O Osoga Palate, Eteuati Paterika, ma le toatele o isi sa faatoa maea lava ona papatiso a e oo mai a latou valaauga faifeautalai faamisiona. Atonu o le taimi o le valaauina ona sa manaomia uma--i le tau toulu o le 1830, e leai se tasi na avea ma se tagata o le Ekalesia silia ma le ono masina. A e o loo i ai foi se lesona i lenei mamanu mo i tatou i nei aso: afai na lava lou iloa e talia ai le talalelei toefuataiina e ala i le papatisoga, ua lava lou iloa e faasoa atu ai i isi. E moni lava e tatou te mananao ia faaopoopo lo tatou malamalama o le talalelei, a e e le’i faatuai lava le Atua e valaau i e ua “lē aoaoina” e talai atu Lana talalelei (Mataupu Faavae ma Feagaiga 35:13). O le mea moni, ua Ia valaaulia tatou uma, “Tatala atu o lou fofoga e talai atu la’u talalelei” (Mataupu Faavae ma Feagaiga 30:5). Ma e sili na lelei ona tatou faia lena e lē auala atu i lo tatou lava poto ma le atamai, a e “ala i le mana [o le] Agaga” (Mataupu Faavae ma Feagaiga 35:13).

Tagai foi “O le Faatuatua ma le Pa’u o Tomasi Marsh,” “Esera Thayer: Mai sē Fesiligia i sē Talitonu,” “Osoga Palate o le Valaau e Auauna Atu,” Faaaliga i le Tulaga Tonu, 54–69.

Ata
aikona o le suesuega faaletagata lava ia

Manatu mo Suesuega Faaletagata Lava Ia o Tusitusiga Paia

Mataupu Faavae ma Feagaiga 30--36

Ua valaauina a’u e talai atu le talalelei a Iesu Keriso.

Pe i ai pe le’i valaauina aloaia oe o se faifeautalai, e mana’o le Alii ia te oe e faasoa atu Lana talalelei, ma o le tele o Ana upu i faifeautalai muamua o lenei tisipenisione e mo oe foi. Ao e suesueina le Mataupu Faavae ma Feagaiga 30-36, faamaumau mea na e aoao mai e uiga i le valaauina e talai atu le talalelei. E mafai ona e fai se lisi o mea na mana’omia mai e le Alii mai Ana faifeautalai (mo se faataitaiga, tagai Mataupu Faavae ma Feagaiga 30:8) ma se i si lisi o mea na folafola atu e le Alii ia i latou (mo se faataitaiga, tagai Mataupu Faavae ma Feagaiga 30:11).

Faamata e mafai faapefea e nei fuaiupu ona uunaia se isi e te iloa o sē o loo auauna atu, po o sē o sauni e faamisiona tala’i po o se auaunaga faale Ekalesia? O a ni mea ua e maua e musuia ai oe e faasoa atu le talalelei?

Tagai foi Mataupu Faavae ma Feagaiga 35:13--15; Russell M. Nelson ma Wendy W. Nelson, “Faamoemoe o Isaraelu” (faigalotu i le lalolagi atoa mo le autalavou, 3 Iuni, 2018, HopeofIsrael.ChurchofJesusChrist.org; Silvia H. Allred, “Ina O Atu Ia Outou,” Ensign po o le Liahona, Nov. 2008, 10–12.

Ata
Aoao atu faifeautalai

O i tatou uma o faifeautalai mo le Ekalesia a Iesu Keriso.

Mataupu Faavae ma Feagaiga 31:1-2, 5-6, 9,13

E mafai e le Alii ona fesoasoani ia te a’u i a’u fesootaiga ma tagata o lo’u aiga.

O aiga i tausaga o le 1830 agai i luma, sa tauivi ma le tele o mataupu o loo feagai ma aiga i nei aso. O a taiala ma folafolaga na tuuina mai e le Alii ia Tomasi B. Marsh faatatau i lona aiga? E mafai faapefea e Ana upu ona fesoasoani ia te oe i au fesootaiga faaleaiga?

Mo nisi faamatalaga e uiga ia Tomasi B. Marsh, tagai Au Paia, 1:79-80, 119–20.

Mataupu Faavae ma Feagaiga 3235

Pe sa toilalo le misiona i sa Lamana?

Ina ua tapena e malaga atu Oliva Kaotui, Pita Uitimera le Itiiti., Para P. Palate ma Ziba Pitasone e talai atu le talalelei i Initia Amerika i le itu i sisifo o Misuri, sa latou talitonu ua latou faataunuuina valoaga a le Tusi a Mamona e uiga i tagata sa Lamana e mauaina le talalelei i nei aso e gata ai (tagai, mo se faataitaiga, 1 Nifae 13:34--41; Enosa 1:11--18). Ma i le faaiuga o latou misiona, e ui sa lelei a latou fesootaiga ma ni isi o vaega, e latou te le’i papatisoina ma se Initia Amerika. A e sa latou papatisoina le silia ma le selau tagata latalata i Katelani, Ohaio, i le mea sa latou nonofo ai a o latou agai atu i Misuri. O se tasi o na tagata liliu mai o ni isi o taitai o le Ekalesia i le lumanai, e mafai ona latou faaaafiaina isi, e aofia ai Sini Rikitone, ma o Katelani, i se taimi mulimuli ane na avea ma se nofoaga taua o le faapotopotoina mo le Ekalesia. O le a se mea i lenei aafiaga ua e aoao mai e uiga i le ala e faataunuuina ai e le Alii Lana galuega?

Tagai foi i “O Se Misiona i Tagata Sa Lamana,” Faaaliga i Tulaga Tonu, 45-49.

Mataupu Faavae ma Feagaiga 33:12–18

Afai ou te fausia lou olaga i luga o le talalelei a le Faaola, o le a ou le toilalo.

Mataupu Faavae ma Feagaiga 33 sa faatatau mo Northrop Sweet ma Esera Thayer, o ni tagata fou faatoa liliu mai. Na tuua e Northrop le Ekalesia e lei leva ina ua maea le mauaina o lenei faaaliga. Sa auauna atu Esera ma le faamaoni mo se taimi, a e na ia pa’u ese foi mulimuli ane. Atonu o le avanoa lelei lenei e iloilo ai po o faape’i le malosi o loo fausia ai oe i “luga [o le] papa” (fuaiupu 13) o le talalelei. O a upumoni o loo i totonu o nei fuaiupu e mafai ona fesoasoani ia te oe e te tumau faamaoni ai i le Alii?

Ata
aikona o le suesuega faaleaiga

Manatu mo Suesuega Faaleaiga o Tusitusiga Paia ma Afiafi Faaleaiga

Mataupu Faavae ma Feagaiga 30:2.O faapefea mai tatou o se aiga i le taulai atu i mea a le Atua nai lo “mea o le lalolagi”?

Mataupu Faavae ma Feagaiga 31.A o e faitauina folafolaga a le Alii ia Tomasi B. Marsh e uiga i lona aiga, e mafai ona outou talanoa e uiga i faamanuiaga ia ua oo mai i lou aiga ona o le galuega talai. E mafai foi ona outou lagiina se viiga e fesootai i ai e pei o le: “Ou te Alu i Mea e te Tofia” (Viiga, nu. 169). Na faapefea ona faamanuiaina lou aiga e ala i le faasoa atu o le talalelei i isi?

Mataupu Faavae ma Feagaiga 33:7–10.O a faatusa sa faaaoga e le Alii i totonu o nei fuaiupu e faamatala ai le faasoa atu o le talalelei? O a isi faatusa po faaupuga e mafai e lou aiga ona mafaufau i ai? Atonu o nei faatusa e mafai ona fesoasoani i lou aiga e mafaufau i ni ala faatupu manatu e faasoa atu ai le talalelei. O lenei talanoaga e mafai ona tatai atu ai i se fuafuaga e faasoa atu ai le talalelei. Manatunatu i le faatino o se tala faataitai o ni isi o tulaga e mafai ona oo i ai.

Mataupu Faavae ma Feagaiga 34:10.Piki se fuaitau mai le fuaiupu 10, ma valaaulia se tagata o le aiga e musumusu ona faaleoina. O isi tagata o le aiga e mafai ona taumafai e mate le fuaitau. Ona fai atu lea i se tagata o le aiga e ta’u mai leotele le fuaitau. E fesoasoani faapefea lenei gaoioiga tatou te malamalama i le aisea na poloaiina ai tatou e le Alii ia “sii ai i luga lou leo”?

Mo nisi manatu mo le aoaoina atu o le fanau, tagai i le otootoga o lenei vaiaso i le Sau, Mulimuli Mai ia te A’u—Mo le Peraimeri.

Pese fautuaina: “Faamoemoe Latou Te Valaau Au i Le Misiona,” Tusipese a Tamaiti,91.

Ata
aikona o leo o le toefuataiga

O leo o le Toefuataiga

Tagata Liliu Mai Muamua.

E o’o lava i le taimi muamua e le faatulagaina le Ekalesia, na folafola atu ai e le Alii, “Ua sinasina le fanua ua saunia e selesele” (Mataupu Faavae ma Feagaiga 4:4). O lenei faaupuga na faamaonia lona moni i nai masina na mulimuli ane ai, i le toatele ai o e saili i le upumoni na taitaiina e ala i le Agaga o le Atua ia maua le Ekalesia a Iesu Keriso toefuataiina.

O le toatele o nei tagata liliu mai muamua, na faameafaigaluegaina i le faataatiaina o le faavae o le Toefuataiga, ma o a latou tala o le liliu ua taua mo tatou i aso nei. O le faatuatua na latou faaalia o le faatuatua lava lea e tasi e tatou te manaomia ina ia liua ai i le talalelei a Iesu Keriso.

Apigale Calini Leonato

A o i ai Apigale Calini Leonato i le ogatotonu o le atu luasefulu o ona tausaga, sa ia lagona ni manaoga ina ia faamagaloina ana agasala. E i ai taimi e na te faitau ai le Tusi Paia, ma e asiasi atu tagata mai ekalesia Kerisiano i lona fale, a e sa i ai lona le mailoa e uiga pe o le a le eseese o le tasi ekalesia mai le i si. “Se tasi taeao,” sa ia faapea mai ai, “Sa ou ave la’u Tusi Paia ma ou alu i le togavao, ina ua ou faapa’u i o’u tulivae.” Sa ia tatalo malosi i le Alii. “I le taimi lava lea na faasolo ane ai se faaaliga i luma o o’u mata,” na ia faapea mai, “ma o ituaiga eseese ua gasolo ane le tasi ma le isi, ma o se leo na valaau mai ia te a’u, ua faapea mai: ‘O nei ua fausia mo le mauauina o se mea,’ A’o tala atu, ua ou vaaia ai se malamalama sili, ma se leo mai luga ua faapea mai: ‘O le a ou faatuina se nu’u o tagata, o e o le a ou fiafia e avea ma a’u ma faamanuiaina.’” I se taimi e le umi mulimuli ane ai, ua faalogo Apigale e uiga i le Tusi a Mamona. E ui lava e le’i ia te ia se kopi, sa ia saili ina ia “iloa le moni o lenei tusi, e ala i le meaalofa ma le mana o le Agaga Paia,” ma sa ia “lagonaina i lea taimi le auai ai.” Ina ua mafai moni ona ia faitau le Tusi a Mamona, ua ia “saunia e taliaina lea.” O ia ma lona toalua, o Laimanu, sa papatisoina i le 1831.1

Tomasi B. Marsh

A o avea Tomasi B. Marsh ma tagata matua talavou, sa ia suesue i le Tusi Paia ma auai i se ekalesia Kerisiano. A e sa le faamalieina o ia, ma alu ese mai ai lava mai ekalesia uma. “Sa ia te a’u se vaega o le agaga o valoaga,” na ia faapea mai, “ma ou ta’u atu ai i [se taitai lotu] o lo’o o’u talia se ekalesia fou e tulai mai, o le i ai le moni i lona mama.” E le’i umi mulimuli ane i lea, na maua e Tomasi se musumusuga faaleagaga e tuua lona aiga i Boston, Positone, Masatusa, ma malaga i sisifo. I le maea ai o le tolu masina i Niu Ioka i sisifo e aunoa ma le mauaina o le mea sa ia sailia, na ia amata loa ona toe agai mo lona aiga. I le agai ai le aiga, sa fesiligia e se fafine ia Tomasi pe na ia faalogo e uiga i se “Tusi Auro na maua e se talavou e igoa ia Iosefa Samita.” I le faaosofia ai e lenei mafaufauga, na amata ai i le taimi lea ona malaga Tomasi mo Palamaira ma feiloai ai ma Matini Harisi i le fale lomitusi, a o lomia ai ma maua mai le masini itulau muamua e 16 o le Tusi a Mamona. Na faatagaina Tomasi e ave se kopi o itulau na e 16, ma na ia aveina i le fale o lona toalua o Elisapeta. “Sa fiafia lava o ia” i le tusi na ia manatua ai, “ua talitonu ai o le galuega lava a le Atua.” Na mulimuli ane malaga Tomasi ma Elisapeta i Niu Ioka faatasi ma le la fanau ma na papatisoina.2 (Mo nisi faamatalaga e uiga ia Tomasi B. Marsh, tagai Mataupu Faavae ma Feagaiga 31.)

Pale ma Faafetai Palate

Faapei o Tomasi Marsh, ua tali atu foi Pale ma Faafetai Palate i uunaiga faaleagaga e tuua a latou faatoaga manuia i Ohaio ma le faamoemoe ina ia talai atu le talalelei e pei ona latou malamalama mai ai mai le Tusi Paia. A o faamatala atu e Pale i lona uso e faapea, “O le agaga o nei mea na aumaia ai se aafiaga mamana i lo’u mafaufau i lea taimi na le mafai ai ona ou malolo.”3 Ina ua latou taunuu i Niu Ioka i sasa’e, na o’o mai ia Pale se musumusuga e nofo mo sina taimi i le eria lea. O Faafetai, na latou fai se tonu, o le a faaauau pea e aunoa ma ia. “E ia te a’u se galuega e tatau ona fai i lenei vaega o le atunuu, “Na ta’u atu e Pale ia te ia, “ma po le a le galuega, po le a foi le umi e faatino ai, ou te le iloa, a e o le a ou alu atu pe a maea ona faia.”4 O iina lea na iloa muamua ai e Pale e uiga i le Tusi a Mamona. “Na ou lagonaina se manao i le tusi e seasea maua,” na ia faapea mai ai.5 Na ia talosagaina se kopi ma na ia faitau i ai i le po. I le oo atu i le taeao, ua ia iloa e moni le tusi, ua faatauaina “sili atu nai oa uma o le lalolagi.”6 I totonu o ni nai aso, ua papatisoina Pale. Ona ia toe foi lea ia Faafetai, o le na faapea foi ona papatiso. (Mo nisi faamatalaga e uiga ia Tomasi Pale P. Palate, tagai Mataupu Faavae ma Feagaiga 32.)

Ata
Pale P. Palate

Ata o Pale P. Palate saunia e Jeffrey Hein

Sini ma Fipe Rikitone

I le ala mai Niu Ioka agai i le misiona i Misuri, na nonofo ai Pale Palate ma ona uso galulue i Meneto, Ohaio i le fale o Sini ma Fipe Rikitone--o ni uo ua leva na masani i ai Pale mai ona aso i Ohaio. O Sini o se faifeau Kerisiano ma o Pale sa avea i se tasi taimi ma uso o lana faapotopotoga ma manatu ia te ia o se taitai faaleagaga. Na naunau Pale e tau atu i ana uo e uiga i le Tusi a Mamona ma le Toefuataiga o le talalelei a Iesu Keriso. Sa saili e Sini lava ia mo se toefuataiga o le Ekalesia moni na ia maua o loo faamatalaina i totonu o le Feagaiga Fou, e ui lava sa ia lemailoa e uiga i le Tusi a Mamona i le taimi muamua. “Ae o le a ou faitauina lau tusi,” na ia ta’u atu i lana uo o Pale, “ma o le a taumafai ia maua, pe o se faaaliga mai le Atua pe leai.”7 I le maea ai o le lua vaiaso o le suesue ma le tatalo, na iloa ai e ia ma Fipe le moni o le tusi. A e na iloa foi e Sini o le auai i le Ekalesia o le a avea o se osigataulaga tele mo lona aiga. O le a mautinoa lava le le toe i ai o lana galuega o se faifeau, faapea ma lona tulaga taliaina i le lotoifale. A o la talanoaina ma Fipe lea tulaga e ono oo mai, na folafola atu ai e Fipe faapea, “Ua ou faitauina le tau, ma o lo’u mana’o ia faia le finagalo o le Atua, pe o’o mai ai le ola po le oti.”8

Ata
Tamaloloa o savavali i le kiona

O i le Vao saunia e Robert T. Barrett.

Lolomi