Haʻu, ʻo Muimui ʻIate Au
17–23 Sune. Mātiu 27; Maʻake 15; Luke 23; Sione 19: ‘Ko Hono Ngatá Ia’


“17–23 Sune. Mātiu 27; Maʻake 15; Luke 23; Sione 19: ‘Ko Hono Ngatá Ia’” Haʻu, ʻo Muimui ʻIate Au—Maʻá e Fakafoʻituituí mo e Ngaahi Fāmilí: Fuakava Foʻou 2019 (2019)

“17–23 Sune. Mātiu 27; Maʻake 15; Luke 23; Sione 19,” Haʻu, ʻo Muimui ʻIate Au—Maʻá e Fakafoʻituituí mo e Ngaahi Fāmilí: 2019

ʻĪmisi
Christ before Pilate

Ecce Homo, tā ʻe Antonio Ciseri

17–23 Sune

Mātiu 27; Maʻake 15; Luke 23; Sione 19

“Ko Hono Ngatá Ia”

ʻOku kau ʻi he Mātiu 27; Maʻake 15; Luke 23; mo e Sione 19 ʻa e ngaahi fakamatala ʻo e ngaahi houa fakaʻosi ʻo e moʻui ʻa e Fakamoʻuí ʻi he māmaní. Feinga ke ke ongoʻi ʻEne ʻofa kiate koé ʻi hoʻo ako fekauʻaki mo ʻEne feilaulaú mo e pekiá.

Lekooti e Ngaahi Ongo ʻOkú ke Maʻú

Naʻe fakahaaʻi ʻe Sīsū Kalaisi ʻa e ʻofa haohaoá ʻi he foʻi lea mo e ngāue kotoa pē—ʻa e meʻa naʻe ui ʻe he ʻAposetolo ko Paulá ko e ʻofá (vakai, 1 Kolinitō 13). Naʻe ʻikai ha toe taimi ʻe toe hā mahino ange ai ʻeni ka ko e lolotonga e ngaahi houa fakaʻosi ʻo e moʻui ʻa e Fakamoʻuí ʻi he māmaní. Naʻe fakahaaʻi ʻe Heʻene fakalongo fakaʻeiʻeiki pē ʻi he taimi naʻá Ne fehangahangai ai mo e tukuakiʻi halá, ʻa e “ʻikai ke [Ne] ʻitangofuá” (1 Kolinitō 13:5). Naʻe fakahaaʻi ʻe Heʻene finangalo ke tukulolo ki he fakamamahí, manukí, mo e tutukí—lolotonga iá ʻokú Ne taʻotaʻofi Hono mālohi ke fakangata hono fakamamahia Iá—ʻa ʻEne “kātaki fuoloá” mo e malava ke Ne “[kātekina] ʻa e meʻa kotoa peé” (1 Kolinitō 13:4, 7). Naʻe fakahaaʻi ʻe Heʻene manavaʻofa ki Heʻene faʻeé mo ʻEne ʻaloʻofa ki he niʻihi ne nau tutuki Iá—ʻo aʻu ki he lolotonga ʻo ʻEne mamahi taʻe hano-tataú—ʻa e “ʻikai ke [Ne] kumi [ʻEne] meʻa ʻAʻaná” (1 Kolinitō 13:5). Naʻe fai ʻe Sīsū lolotonga ʻEne ngaahi momeniti fakaʻosi ʻi he māmaní, ʻa e meʻa kuó Ne fai ʻi he kotoa ʻo ʻEne ngāue ʻi he māmaní—ʻa hono akoʻi kitautolu ʻaki hono fakahaaʻi maí. ʻOku moʻoni, ko e manavaʻofá ʻa e “ʻofa haohaoa ʻa Kalaisí” (Molonai 7:47).

ʻĪmisi
personal study icon

Ngaahi Fakakaukau ki hono Ako Fakataautaha ʻo e Folofolá

Mātiu 27; Maʻake 15; Luke 23; Sione 19

ʻOku fakahaaʻi ʻe he finangalo ʻa Sīsū Kalaisi ke Ne mamahí, ʻa ʻEne ʻofa ki he Tamaí pea mo kitautolu kotoa.

Neongo naʻe maʻu ʻe he Fakamoʻuí ʻa e mālohi ke fekauʻi hifo ʻa e “kau ʻāngeló” (Mātiu 26:53), ka naʻá Ne fili fiemālie ke Ne kātekina ʻa e fakamaau taʻetotonú, manukí, mo e mamahi fakatuʻasinó. Ko e hā naʻá Ne fai ai iá? Naʻe fakamoʻoni ʻa Nīfai ʻo pehē, “Koeʻuhi ko ʻene ʻaloʻofa mo ʻene kātaki fuoloa ki he fānau ʻa e tangatá” (1 Nīfai 19:9).

Mahalo te ke kamata hoʻo ako ki he ngaahi houa fakaʻosi ʻa e Fakamoʻuí ʻaki haʻo lau ʻa e 1 Nīfai 19:9. Te ke maʻu nai ʻi fē ʻi he Mātiu 27; Maʻake 15; Luke 23; mo e Sione 19 ʻa e ngaahi sīpinga ʻo e meʻa kotoa pē naʻe pehē ʻe Nīfai ʻe kātekina ʻe Sīsuú?

“Te nau fakamāuʻi ia ko e meʻa noa pē”

“Te nau tauteaʻi ia”

“Te nau taaʻi ia”

“Te nau ʻanuhia ia”

Ko e potufolofola fē ʻokú ne tokoniʻi koe ke ke ongoʻi ʻa e “ʻaloʻofa” ʻa e Tamai Hēvaní mo Sīsū kiate koé? Ko e ngaahi ʻulungaanga fē naʻe fakahaaʻi ʻe he Fakamoʻuí ʻokú ne ueʻi fakalaumālie koe ke ke fakatupulakí?

Mātiu 27:27–49, 54; Maʻake 15:16–32; Luke 23:11, 35–39; Sione 19:1–5

ʻOku ʻikai totonu ke hoko hono manukiʻi ʻa e moʻoni ʻa e ʻOtuá ke vaivai ai ʻeku tuí.

Neongo naʻe kātekina ʻe Sīsū ʻa hono manukiʻi Ia ʻi Heʻene ngāue fakafaifekaú, ka naʻe fakaʻau ke fakalalahi ia lolotonga hono tauteaʻi mo Tutuki Iá. Ka naʻe ʻikai liliu ʻe he manuki ko ʻení ʻa e moʻoní: ko Sīsū ko e ʻAlo ʻo e ʻOtuá. ʻI hoʻo laukonga fekauʻaki mo e kātekina ʻe Sīsū ʻa hono fakamaaʻi Iá, fakakaukau ki he fakafepaki mo e manuki ʻoku fehangahangai mo ʻEne ngāué ʻi he ʻaho ní. Ko e hā ha ngaahi ʻilo ʻokú ke maʻu fekauʻaki mo hono kātekina ʻo e fakafepakí? Ko e hā ʻoku ongo kiate koe ʻi he ngaahi lea ʻa e ʻeikitaú ʻi he Mātiu 27:54?

Mātiu 27:46; Maʻake 15:34

Naʻe liʻaki nai ʻe he Tamai Hēvaní ʻa Sīsū ʻi he funga kolosí?

Naʻe ʻomi ʻe ʻEletā Jeffrey R. Holland ʻa e fakakaukau ko ʻení: “ʻOku ou fakamoʻoni … naʻe ʻikai liʻaki ʻe he Tamai haohaoá ʻa Hono ʻAló ʻi he taimi ko iá. … Ka neongo ʻa e kakato ʻa e feilaulau māʻongoʻonga ʻa Hono ʻAló he naʻe fai taʻe kounaʻi ia pea ʻi he ngāue fakataha, naʻe kiʻi toʻo fakataimi ʻe he Tamaí meia Sīsū ʻa e fakanonga ʻa e Laumālie Māʻoniʻoní, ʻa e poupou ʻo ʻEne ʻi ai tonú. … Koeʻuhí ke taʻefakangatangata mo taʻengata [e Fakalelei ʻa e Fakamoʻuí], naʻe pau ke Ne ongoʻi ʻa e ongo ʻo e mate fakaesinó mo fakalaumālié foki, ke Ne ongoʻi ʻa e taimi ʻoku mavahe ai ʻa e Laumālie fakalangí, kae toe pē ʻa e ongoʻi tuenoa kakató” (Naʻe ʻIkai ʻIate Ia Ha Taha,” Ensign pe Liahona, Mē 2009, 87–88).88).

Luke 23:34

Ko e Fakamoʻuí hotau faʻifaʻitakiʻanga ʻo e fakamolemolé.

Ko e hā hoʻo ongoʻi ʻi hoʻo lau ʻa e folofola ʻa e Fakamoʻuí ʻi he Luke 23:34? (vakai ki he fakakaukau ʻoku ʻomi ʻi he Liliu ʻe Siosefa Sāmitá).   Naʻe akoʻi ʻe Palesiteni Henry B. Eyring ʻi heʻene ʻuhinga ki he folofola ʻa e Fakamoʻuí: “Kuo pau ke tau fakamolemoleʻi pea ʻoua ʻe tāufehiʻa kiate kinautolu ʻoku fai kovi mai kiate kitautolú. Naʻe tā ʻe he Fakamoʻuí ʻa e sīpinga ki aí mei he kolosí. … ʻOku ʻikai ke tau ʻilo ki he fakakaukau mo e ongo ʻoku maʻu ʻe kinautolu ʻoku fai kovi kiate kitautolú” (“That We May Be One,”Ensign,Mē 1998, 68). ʻE tokoni fēfē ʻa e veesi ko ʻení kiate koe kapau ʻoku ʻikai te ke lava fakamolemoleʻi ha taha?

Luke 23:39–43

ʻOku ʻuhinga ki he hā ʻa e foʻi lea “palataisi” ʻi he folofola ʻa e Fakamoʻuí ki he tangata kaihaʻá?

ʻI he folofolá, ʻoku faʻa ʻuhinga ʻa e foʻi lea palataisi ki ha “feituʻu ʻo e nonga mo e fiefia ʻi he maama fakalaumālie he ʻosi ʻa e maama fakamatelié”—ko ha feituʻu ʻoku fakatatali maʻá e kau angatonú. Naʻe akoʻi ʻe he Palōfita ko Siosefa Sāmitá ko e foʻi lea palataisi ʻi he Luke 23:43 “ko ha liliu hala ʻeni; ko e meʻa naʻe folofola ʻaki ʻe he ʻEikí ki he taha kaihaʻá ni ʻe ʻi he maama ʻo e ngaahi laumālié mo Ia” (Tuʻu Maʻu ʻi he Tuí, 160).  ʻI he maama fakalaumālié, ʻe fanongo ai ʻa e tangata kaihaʻá ki hono malanga ʻaki ʻo e ongoongoleleí.

ʻĪmisi
family study icon

Ngaahi Fakakaukau ki he Ako Fakafāmili e Folofolá mo e Efiafi Fakafāmili ʻi ʻApí

ʻI hoʻo lau mo ho fāmilí e folofolá, ʻe lava ke tokoniʻi koe ʻe he Laumālié ke ke ʻiloʻi ʻa e ngaahi tefitoʻi moʻoni ke fakamamafaʻi mo aleaʻí kae lava ke feau e ngaahi fie maʻu ho fāmilí. Ko ha ngaahi fokotuʻu fakakaukau ʻeni:

Mātiu 27:3–10

Neongo naʻe maheni lelei ʻa Siutasi mo Sīsū, ka naʻá ne “tafoki meia [Sīsū], pea naʻá ne loto-mamahi koeʻuhí ko ʻene ngaahi leá” (Liliu ʻe Siosefa Sāmita, Maʻake 14:31).  Ko e hā nai ha meʻa te ne fakatupunga ʻa e kakai ʻoku mālohi ʻenau fakamoʻoní ke nau tafoki mei he Fakamoʻuí? Te tau lava fēfē ke tauhi moʻoni kia Sīsū Kalaisi?

Mātiu 27:11–26; Maʻake 15:1–15; Luke 23:12–24; Sione 19:1–16

Ko e hā naʻe ʻave ai ʻe Pailato ʻa Sīsū ke tutukí, neongo naʻá ne ʻosi ʻiloʻi naʻe ʻikai ha hia ʻa Sīsū? Ko e hā ha ngaahi lēsoni ʻoku tau ako mei he aʻusia ʻa Pailató fekauʻaki mo hono taukaveʻi ʻa e meʻa ʻoku tau ʻilo ʻoku totonú? ʻE ala tokoni ki ho fāmilí ke nau fakatātaaʻi ʻa e ngaahi konga ʻo e talanoá ʻokú ne tuku ke nau akoako ai hono taukaveʻi ʻa e meʻa ʻoku totonú.

ʻĪmisi
Christ carrying cross

“Pea fua ʻe ia hono ʻakaú, ʻo ʻalu atu ki … Kolokota” (Sione 19:17).

Mātiu 27:46; Luke 23:34, 43, 46; Sione 19:26–28, 30

Te ke lava ʻo vahe ʻa e ngaahi fakamatala naʻe folofola ʻaki ʻe he Fakamoʻuí ʻi he funga kolosí, ʻa ia ʻoku maʻu ʻi he ngaahi veesi ko ʻení, ki he mēmipa takitaha ʻo e fāmilí pea kole ange ke nau vahevahe e meʻa ne nau ako mei he Fakamoʻuí mo Hono misioná.

Maʻake 15:39

Kuo fakamālohia fēfē ʻetau ngaahi fakamoʻoni ko Sīsū ʻa e “ʻAlo ʻo e ʻOtuá” ‘i he laukonga ko ia fekauʻaki mo e Tutukí?

Sione 19:25–27

Ko e hā ha meʻa ʻoku tau ako mei he ngaahi veesi ko ʻení ʻo kau ki he founga ʻoku totonu ke tau ʻofa mo tokoni ai ki he fāmilí?

Ki ha ngaahi fakakaukau lahi ange ki hono ako’i ‘o e fānaú, vakai ki he lesoni ʻo e uike ko ‘eni ʻi he Haʻu, ‘o Muimui ʻIate Au— Ki he Palaimeli.

Fakatupulaki ʻEtau Founga Akoʻí

Faʻifaʻitaki ki he moʻui ʻa e Fakamoʻuí. “ʻOku ʻaonga ke tau ako ki he founga faiako ʻa e Fakamoʻuí—ʻa e ngaahi founga naʻá Ne ngāueʻakí pea mo e meʻa naʻá Ne folofola ʻakí. Ka naʻe haʻu e mālohi ʻo e Fakamoʻuí ke akoʻi mo hiki hake e niʻihi kehé, mei … Hono faʻahinga ʻulungāngá. Ko e lahi ange ko ia hoʻo feinga faivelenga ke moʻui ʻo hangē ko Sīsū Kalaisí, ko e lahi ange ia hoʻo malava ʻo faiako hangē ko Iá” (Ko e Faiako ʻi he Founga ʻa e Fakamoʻuí, 13).

ʻĪmisi
Christ on the cross

Kalaisi ʻi he funga Kolosí, tā ʻe Carl Heinrich Bloch