Haʻu, ʻo Muimui ʻIate Au
24–30 Sune. Mātiu 28; Maʻake 16; Luke 24; Sione 20–21: ‘Kuo Toe Tuʻu’


“24–30 Sune. Mātiu 28; Maʻake 16; Luke 24; Sione 20–21: ‘Kuo Toe Tuʻu’” Haʻu, ʻo Muimui ʻIate Au—Maʻá e Fakafoʻituituí mo e Ngaahi Fāmilí: Fuakava Foʻou 2019 (2019)

“24–30 Sune. Mātiu 28; Maʻake 16; Luke 24; Sione 20–21,” Haʻu, ʻo Muimui ʻIate Au—Maʻá e Fakafoʻituituí mo e Ngaahi Fāmilí: 2019

ʻĪmisi
Jesus speaking to Peter

Fafanga ʻEku Fanga Sipí, tā ʻe Kamille Corry

24–30 Sune.

Mātiu 28; Maʻake 16; Luke 24; Sione 20–21

“Kuó Ne Toetuʻu”

Lau ʻi he faʻa lotu ʻa e Mātiu 28; Maʻake 16; Luke 24; mo e Sione 20–21, ʻo fakakaukauloto ki he fiefia ʻokú ke maʻu tuʻunga ʻi he Toetuʻu ʻa Kalaisí. Fakalaulauloto ki he founga te ke lava ai ʻo vahevahe mo e niʻihi kehé hoʻo fakamoʻoni ki he meʻa ko ʻeni naʻe hokó.

Lekooti e Ngaahi Ongo ʻOkú ke Maʻú

Ne hangē ʻa e pekia ʻa Sīsū ʻo Nasaletí ki ha tokolahi, hano heliakiʻi ʻo e fakaʻosinga ʻo ha moʻui maʻongoʻongá. ʻIkai ko e tangata ʻeni naʻá ne fokotuʻu ʻa Lasalosi mei he maté? ʻIkai kuo tā tuʻo lahi ʻEne matuʻuaki ʻa e ngaahi fakamanamana fakapoongi ʻa e kau Fālesí? Kuó Ne fakahaaʻi ʻa e mālohi ke fakamoʻui ʻa e kuí, kiliá, mo e mahaki teté. Naʻe talangofua ʻa e ngaahi matangí mo e tahí kiate Ia. Ka ko ʻeni, kuó Ne tautau ʻi he kolosí ʻo fakahā, “Ko hono ngatá ia” (Sione 19:30). Mahalo ne fakaʻohovale moʻoni ki ha niʻihi ne tupunga ai ʻenau lea manuki ʻo pehē “Naʻá ne fakamoʻui ʻa e niʻihi; ka ʻoku ʻikai te ne faʻa fakamoʻui ia” (Mātiu 27:42). Ka ʻoku tau ʻiloʻi naʻe ʻikai ko e ngataʻanga ia ʻo e talanoá ʻa e pekia ʻa Sīsuú. ʻOku tau ʻiloʻi naʻe fakataimi pē ʻa e longonoa ʻa e fonualotó pea ko e kamata pē ia e ngāue faifakamoʻui ʻa Kalaisí. ʻI he ʻaho ní ʻoku ʻikai maʻu Ia “ʻi he potu ʻo e maté” ka ʻi he kakai moʻuí (Luke 24:5). He ʻikai longonoa ʻEne ngaahi akonakí, he ʻe malangaʻi ia ʻe Heʻene kau ākonga mateakí ʻi he “puleʻanga kotoa pē,” ʻo falala ki Heʻene talaʻofa te Ne “ʻiate [kinautolu] maʻu ai pē, ʻo aʻu ki he ngataʻanga ʻo māmaní” (Mātiu 28:19–20).

ʻĪmisi
personal study icon

Ngaahi Fakakaukau ki hono Ako Fakataautaha ʻo e Folofolá

Mātiu 28; Maʻake 16; Luke 24; Sione 20

Koeʻuhí naʻe toetuʻu ʻa Sīsū, te u toetuʻu foki mo au.

Te ke lau ʻi he ngaahi potufolofola ko ʻení kau ki he taha ʻo e ngaahi meʻa mahuʻinga taha ne hoko ʻi he hisitōlia ʻo e faʻahinga ʻo e tangatá: ʻa e Toetuʻu ʻa Sīsū Kalaisí. Lolotonga hoʻo laú, fakakaukauloto pē naʻá ke kau ʻi he kakai naʻa nau mātā tonu ʻi he ngaahi meʻa fekauʻaki mo e Toetuʻú. Ne fēfē nai e ongo ʻa e kau fakamoʻoni ko ʻení? Ko e hā hoʻo ongoʻi ʻi hoʻo lau fekauʻaki mo e Toetuʻu ʻa e Fakamoʻuí? Fakakaukau ki he founga kuó ne tokoniʻi ai koé—ʻa hoʻo moʻui ki he kahaʻú, hoʻo vā fetuʻutaki mo e niʻihi kehé, hoʻo tui kia Kalaisí, mo hoʻo tui ki he ngaahi moʻoni kehe ʻo e ongoongoleleí.

Vakai foki ki he Fakahinohino ki he Ngaahi Folofolá, “Toetuʻú”.

Luke 24:13–35

Te tau lava ʻo fakaafeʻi ʻa e Fakamoʻuí “ke tau [nofo].”

ʻE lava ke faitatau ʻa e aʻusia ʻa e ongo ākonga naʻá na fononga pea fetaulaki mo e Fakamoʻuí mo hotau hala ki he tuʻunga fakaākongá. Ko e hā ha ngaahi fehokotaki ʻokú ke fakatokangaʻi mei he talanoa ko ʻení pea mo hoʻo ngaahi aʻusia ʻi hoʻo hoko ko ha tokotaha muimui ʻa Kalaisí? ʻE founga fēfē haʻo ʻaʻeva mo Ia he ʻahó ni mo fakaafeʻi Ia ke mo “nofo” ʻo kiʻi fuofuoloa ange? (Luke 24:29). ʻOkú ke fakatokangaʻi fēfē ʻEne kau ʻi hoʻo moʻuí? Ko e hā ha founga kuo fakamoʻoniʻi ai ʻe he Laumālie Māʻoniʻoní ʻa e faka-ʻOtua ʻo Sīsū Kalaisí kiate koé?

Luke 24:36–43; Sione 20

ʻOku maʻu nai ʻe Sīsū Kalaisi ha sino?

ʻOku tau ako ʻo ʻiloʻi naʻe moʻoni mo fakatuʻasino ʻa e Toetuʻu ʻa Sīsuú mei he ngaahi fakamatala kau ki he ʻEiki kuo toetuʻú ʻi Heʻene hā kia Mele Makitaliné mo ʻEne feohi mo ʻEne kau ākongá. Naʻá Ne ʻaʻeva, fefolofolai, pea taumafa fakataha mo Hono kau muimuí ʻi Hono sino toetuʻu mo nāunauʻiá. ʻOku toe fakamoʻoni foki mo e ngaahi folofola kehé ki hono maʻu ʻe Sīsū Kalaisi ha sino ʻo e kakano mo e huí: Filipai 3:20–21; 3 Nīfai 11:13–15; Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 110:2–3; 130:1, 22.

Sione 20:19–29

“ʻOku monūʻia ʻa kinautolu ʻoku ʻikai mamata, kae tuí.”

ʻE lava ke faingataʻa ke tui ʻoku moʻoni ha meʻa taʻe te te sio mata ki ha fakamoʻoni fakatuʻasino. Mahalo ʻe ʻi ai ha ngaahi taimi te ke hangē ai ko Tōmasí, ʻo pehē “Kapau ʻe ʻikai te u mamata … ʻe ʻikai te u tui” (Sione 20:25). Naʻe tali ange ʻa e Fakamoʻuí kia Tōmasi ʻo pehē, “ʻOku monūʻia ʻa kinautolu ʻoku ʻikai mamata, kae tuí” (Sione 20:29). Kuo tāpuekina fēfē koe ʻi hoʻo tui ki he ngaahi meʻa fakalaumālie ʻoku ʻikai te ke lava ʻo mamata tonu ki aí? Ko e hā e meʻa ʻokú ne tokoniʻi koe ke ke maʻu ʻa e tui ki he Fakamoʻuí, neongo ʻoku ʻikai te ke lava ʻo mamata kiate Ia? Ko e hā mo ha toe ngaahi moʻoni kehe ʻokú ke tui ki ai neongo e ʻikai hano fakamoʻoni fakatuʻasinó? Te ke lava fēfē ke kei fakamālohia hoʻo tui ki he “ngaahi meʻa ʻoku ʻikai ke mamata ki ai, ʻa ia ʻoku moʻoní”? ( ʻAlamā 32:21; vakai foki, ʻEta 12:6). Fakakaukau ke hiki ʻi ha tohinoa ʻa e ngaahi aʻusia kuó ne tokoniʻi koe ke ke tui kia Sīsū Kalaisí, pe vahevahe ia mo ha taha ʻokú ke ʻiloʻi.

Sione 21:1–17

ʻOku fakaafeʻi au ʻe he Fakamoʻuí ke u fafanga ʻEne fanga sipí.

Mahalo naʻa lelei ke fakafehoanaki ʻa e feohi ʻa e Fakamoʻuí mo ʻEne kau ʻAposetoló ʻi he Sione 21, ki he fuofua taimi naʻá Ne fekau ai ke nau tuku hifo ʻenau kupengá, ʻa ia ʻoku lekooti ʻi he Luke 5:1–11. Ko e hā ha ngaahi meʻa ʻoku nau faitatau mo faikehekehe aí? Ko e hā ha ngaahi ʻilo fekauʻaki mo e tuʻunga fakaākongá ʻokú ke maʻu hake?

Fakakaukau pe ko e hā ha founga ʻoku ʻaonga ai ʻa e folofola ʻa e Fakamoʻuí kia Pita ʻi he Sione 21:15–17 kiate koé. ʻOku ʻi ai nai ha meʻa ʻokú ne taʻofi koe mei hoʻo malanga ki he fanga sipi ʻa e ʻEikí? Ko e hā nai haʻo tali kapau ʻe fehuʻi atu ʻe he ʻEikí, “ʻOkú ke ʻofa kiate au?” Fakalaulauloto ki he founga te ke fakahaaʻi ai hoʻo ʻofa ki he ʻEikí.

Vakai foki, Jeffrey R. Holland, “Ko e Fekau Lahi ʻUluakí,” Ensign pe Liahona, Nōvema 2012, 83–85.

ʻĪmisi
family study icon

Ngaahi Fakakaukau ki he Ako Fakafāmili e Folofolá mo e Efiafi Fakafāmili ʻi ʻApí

ʻI he hili hoʻo lau mo ho fāmilí ʻa e Ngaahi Kosipelí, ʻe lava ke tokoniʻi koe ʻe he Laumālié ke ke ʻiloʻi ʻa e ngaahi tefitoʻi moʻoni ke fakamamafaʻi mo aleaʻí, kae lava ke feau e ngaahi fie maʻu ho fāmilí. Ko ha ngaahi fokotuʻu fakakaukau ʻeni:

Mātiu 28:6

Ko e hā ʻoku hoko ai ʻa e kupuʻi lea “ʻOku ʻikai ʻi heni ia: he kuo toe tuʻú,” ko ha konga ʻo e ngaahi lea fakatuʻamelie mo mahuʻinga taha kuo lea ʻakí?

Mātiu 28; Maʻake 16; Luke 24; Sione 20–21

ʻI hoʻo lau mo ho fāmilí ʻa e ngaahi vahe ko ʻení, tokanga ki he kakai naʻe feohi mo Sīsū ʻi he fakamatala kotoa pē. Hangē ko ʻení, mahalo ʻe ʻi ai ha taimi te ke tokanga ai ki he kakai ne nau ʻaʻahi ki he fonualoto ʻo e Fakamoʻuí. ʻE ʻi ai mo ha taimi ʻe taha te ke ako fakamātoato ai ʻa e ngaahi angafai ʻa e kau ʻAposetoló pe ko e ongo ākonga ʻi he hala ki ʻEmeasí.

ʻĪmisi
Christ with two disciples

Ko e Hala ki ʻEmeasí, tā ʻe Jon McNaughton

Mātiu 28:16–20; Maʻake 16:14–20; Luke 24:44–53

Mou aleaʻi fakafāmili ʻa e ngāue naʻe folofola ʻa Kalaisi ki Heʻene kau ʻAposetoló ke nau faí. ʻE founga fēfē haʻatau lava ʻo tokoni ke ikunaʻi e ngāué ni? Te ke lava nai ʻo vahevahe ha taimi ne ke ongoʻi ai e “ngāue ʻa e ʻEikí mo [koe]” ke tokoniʻi koe ke ke ikunaʻi ʻEne ngaahi taumuʻá? (Maʻake 16:20).

Sione 21:15–17

Fakakaukau ke mou lau ʻa e ngaahi veesi ko ʻení lolotonga hoʻomou maʻumeʻatokoni fakatahá. ʻE lava ke fakalahi atu ha ʻuhinga ki he folofola ʻa e Fakamoʻuí “fafanga ʻeku fanga sipí.” Tuʻunga ʻi he meʻa naʻe akoʻi ʻe Sīsū kau ki he sipí ʻi he Fuakava Foʻoú (hangē ko ʻení, vakai ki he Mātiu 9:35–36; 10:5–6; 25:31–46; Luke 15:4–7; Sione 10:1–16), ko e hā ʻoku hoko ai e fafanga sipí ko ha fakatātā lelei ki hono tanumaki mo tokangaʻi e fānau ʻa e ʻOtuá? Ko e hā ʻoku akoʻi ʻe he fakatātaá kau ki he ongo ʻa e Tamai Hēvaní mo Sīsū kiate kitautolú?

Ki ha ngaahi fakakaukau lahi ange ki hono ako’i ‘o e fānaú, vakai ki he lesoni ʻo e uike ko ‘eni ʻi he Haʻu, ‘o Muimui ʻIate Au— Ki he Palaimeli.

Fakatupulaki e Ako Fakatāutahá

Fakaʻaongaʻi e mūsiká ke fakaafeʻi e Laumālié mo akoʻi e tokāteliné. ʻE lava ke hoko ʻa e fanongo ki he hivá pe hiva he ngaahi himi hangē ko e “Kuo Toe Tuʻu!” pe “Kuo Toe Tuʻu ʻa e ʻEikí,” Ngaahi Himí, fika 108, 109, ke ne fakaafeʻi ʻa e Laumālié pea tokoniʻi koe ke ke ako kau ki he Toetuʻu ʻa e Fakamoʻuí.

ʻĪmisi
Ko e hā ʻa Kalaisi kia Mele ʻi he ngoue he fonualotó

Fefine, Ko e Hā ʻOkú Ke Tangi Aí? tā ʻa Simon Dewey

Paaki