Tianuare 2–8

Mataio 1; Ruka 1

E na Karaoaki Nakoiu n Ai aron Am Taeka”

Ngkai kam wareka ao n iangoa Mataio 1 ao Ruka 1, korei namakin ake a roko mairoun te tamnei ake kam karekei. Tera reirei aika a koaua aika ko kunei? Tera taian rongorongo aika anarangi ni kakaawaki riki nakoim ao am utu? Iango ni kamatebwai n te kamataata aei e kona ni buokiko ni kunei atatai riki tabeua.

Korei Am Namakin

N aron te taratara n rabwata, e boni kanganga. E na aki kona ni kariki te kibono—-ai aron naba te aine ae e kanoabo ae e a kitana ana tai ni kariki. Ma iai ana babaire te Atua ibukin bungiakin Natina ao bungiakin Ioane te Tia Bwabetito, n aroia naba Maria ao Eritabeta, ni kaitarai angibuakan aon te aba, a riki bwa tiina. E na kona ni bongana uringan baika a riki ao nikamiimi ngkana ti kuba ni kaitarai bwaai ake a taraa ni kanganga aroia. Ti kona n tokanikai iaon mamaarara? Ti kona n riingi nanoia kaain ara utu aika a kainabwaabu? E kona Kabiriera n taetae nakoira n te aro ae bebete ngke e kauringa Maria, “Ba akea te taeka teuana mairoun te Atua ae na aki mwaka” (Ruka 1:37). Ao ana kaeka Maria ai aron naba ara kaeka ngke e kaota nanona te Atua: “E na karaoaki nakoiu n ai aron am taeka” (Ruka 1:38).

Iango ibukin te Kamatebwai i bon Iroum ni Koroboki aika Tabu

Antai Mataio ao Ruka?

Mataio bon te Iutaia ae tia ikoikoiti ana mwane te uea, ke te tia rikoa te angabwai, are e aranna Iesu bwa temanna Ana Abotoro (taraa Mataio 10:3; taraa naba te Bible Dictionary, “Publicans”). E korea ana Euangkerio Mataio nakoia riki raona ni Iutaia; ma ngaia are, e rineia ni katuruturui taetae ni burabeti ibukin te Mesia are a kakoroaki bukiia rinanon maiun Iesu ao ana mwakuri.

Ruka bon te Tientaire (tiaki-te Iutaia) te taokita are e mwamwananga ma te Abotoro are Bauro. E korea ana Euangkerio imwiin maten te Tia Kamaiu ibukiia riki aika tiaki Iutaia. E kakoaua ae Iesu Kristo bwa te Tia Kamaiu ibukiia Tientaire ao Iutaia. E tauimwiin rongorongo ake a nooraki n riki ni maiun te Tia Kamaiu, ao e kaairi rongorongo aika a mwaiti n taekaia aine ni kabotauaki ma rongorongorongo riki ake tabeua.

Taraa naba te Bible Dictionary, “Gospels,” “Matthew,” “Luke.”

Mataio 1:18–25; Mareko 1:26–35

E bungiaki Iesu Kristo mairoun tinana n te rabwata ae mamate ao Tamana ae aki mamate.

Ni Mataio 1:18–25 ao Ruka 1:26–35, ataia bwa e kanga Mataio ao Ruka ni kabwarabwara te kakai ni bungiakin Iesu. A kanga aia kabwarabwara ni kakorakora am onimaki iroun te Tia Kamaiu? Bukin tera ngkai e rangi ni kakawaki iroum n ataia bwa Iesu bon Natin te Atua ao natin Maria?

E kamataata Beretitenti Russell M. Nelson bwa ana Mwakuri ni Kamaiu Iesu Kristo “e kainnanoa te anga karea ae onoti mairoun te aomata ae aki mamate ae aki kabaeaki nakon te mate. Ma E riai ni mate ao ni manga tabeka oin rabwatana. Bon tii te Tia Kamaiu ae e kona ni kakoroa nanon aei. Mai iroun tinana n te rabwata ae mamate E karekea te mwaaka ni kona ni mate. Mairoun Tamana E karekea te mwaaka iaon te mate” (“Constancy amid Change,” Ensign, Nob. 1993, 34).

Ruka 1:5–25, 57–80

Ana kakabwaia te Atua a roko n oin Ana tai.

Ngkana ko kuneko bwa ko tataninga te kakabwaia ke aongkoa e aki ongo am tataro te Atua, karakinan Eritabeta ao Takaria a kona n riki bwa te kauring bwa E aki mwaninga taekam. N aron ae berita Unimwaane Jeffrey R. Holland: “Ngaia are ngkai ti ikotaki ni mwakuri ao n tataningai kaekaan ara tataro tabeua, I angani ngkami au berita n abotoro bwa a bane n ongoraeaki ao ni kaekaaki, e ngae ngke tao e aki riki n taina ke n aron are ti tangiria. Ma ngaiia n taainako a kaekaaki n te tai ao n te kawai are ara karo aika a ataibwai ao n reitinako aia nanoanga a kaekaia iai” (“Tataningaa te Uea,” Riaona, Nob. 2020, 115–16). A kanga Takaria ao Eritabeta n teimatoa ni kakaonimaki (taraa Ruka 1:5–25, 57–80). Ko kuneko bwa ko tabe n tataninga te kakabwaia? Tera ae ko namakinna bwa e kantaningaia mairoum te Uea ngkai ko tataninga?

Imwiin te tataninga ma te kakaonimaki, a kakabwaiaaki Eritabeta ao Ioane iroun natiia te mwaane.

Mataio 1:18–25; Ruka 1:26–38

Naake a kakaonimaki a tauraoi n anga ngaiia nakon ana kantaninga te Atua.

N aron Maria, n taai tabetai ti kunea bwa ana babaire te Atua ibukin maiura a bon kaokoro ma are ti a tia ni baireia. Tera ae ko reireinaki iai mairoun Maria ibukin butimwaean ana kantaninga te Atua? N taibora akana inano, korei aia taeka anera ao Maria (taraa Ruka 1:26–38), n raonaki ma rongorongo ake ko kunei n aia taeka:

Ana taeka te anera nakon Maria	Te rongorongo ibukiu
Ana taeka te anera nakon Maria “E mena te Uea iroum” (te kibu 28).	Te rongorongo ibukiu Te Uea e ataa au kanganga ao korakaiu.
Ana taeka te anera nakon Maria	Te rongorongo ibukiu
Ana taeka te anera nakon Maria	Te rongorongo ibukiu

Ana kaeka Maria	Te rongorongo ibukiu
Ana kaeka Maria “E na iranaki te baenne ngkai akea buu?” (te kibu 34).	Te rongorongo ibukiu E Tamaroa tabekan titiraki n ataakin nanon te Atua.
Ana kaeka Maria	Te rongorongo ibukiu
Ana kaeka Maria	Te rongorongo ibukiu

Ngkai ko wareka ana katoto Iotebwa ae raoiroi ni Mataio 1:18–25, tera ae ko reiakinna ibukin butimwaean ana kantaninga te Atua? Tera atatai riki tabeua aika ko reiakin man ana taneiai Takaria ao Eritabeta? (taraa Ruka 1).

Taraa naba Ruka 22:42; Bible Dictionary, “Gabriel.”

Ruka 1:46–55

Maria e kakoaua n ana mwakuri Kristo.

Ana taeka Maria n Ruka 1:46–55 taekan ana mwakuri te Tia Kamaiu ake a kaman taekinaki. Tera ae ko reiakinna ibukin Iesu Kristo man ana taeka Maria? Ko kona ni kabotaui kiibu aikai ma ana taeka Aana n 1 Tamuera 2:1–10 ao ma ana Taeka ni Kakabwaia Iesu n Mataio 5:3–12. Tera ae reireiniko te Tamnei ngkai ko iangoi raoi kiibu aikai?

Iango ibukin Kamatebwai ni Koroboki aika Tabu n te Utu ao te Bootaki n te Tairiki

Mataio 1:1–17.Ngkai a wareka rikin Iesu am utu, ko kona ni maroroakina oin rongorongon am utu ao n tibwauai tabeua taekaia am bakatibu. E na kanga ataan taekan rongorongon am utu ni kakabwaiaia am utu? Ibukin riki waaki ni kakukurei ibukin rongorongon te utu, taraa FamilySearch.org/discovery.

Mataio 1:20; Ruka 1:11–13, 30.Bukin tera ngkai aomata ni kiibu aikai a tia n rangi ni maaku? Tera ae karikiira bwa ti na namakina te maaku? E kanga te Atua ni kaoira bwa ti na “aki maaku”?

Ruka 1:37.Ni buoka am utu ni karikirakea aia onimaki “ma te Atua akea te bwai ae aki konaa ni koro bukina,” ko kona ni kakaea Ruka 1 ni botaki ao ni kunei bwaai ake e karaoi te Atua aikaa kanganga karaoakia. Terakaraki tabeua aika ti kona n tibwauai—man koroboki aika tabu ke man oin maiura—bwaai ake e karaoi te Atua ake a taraa ni kanganga karaoaia? Kakaea rinanon te Gospel Art Book e kona ni katauraoi tabeua iango.

Ruka 1:46–55.Tera tabeua “bwaai aika korakora” ake e a tia ni karaoia te Tia Kamaiu ibukira? Tera ae nanonaki ibukin tamneira bwa ti “kinaa” te Uea?

Ibukin iango riki ibukiia ataei, taraa te kamataata n te wiiki aei n Nakomai, Iriirai—Ibukin te Moanrinan.

Te anene ae rineaki: “He Sent His Son,” Aia Boki n Anene Ataei,, 34–35.

Kanakoraoan Ara Anga reirei

Kabonganai koroboki aika tabu nakon Maium. Imwiin warekan rongorongon koroboki aika tabu, kaoia kaain am utu bwa a na maiuakin inanon maiuia (taraa Reirei n ana Kawai te Tia Kamaiu, 21). N aron te katoto, a kanga kaain te utu ni maiuakin baike a reiakin man Mataio 1 ao Ruka 1 ibukin kaekaan ana wewete te Uea?

Ko Kakabwaiaaki ibuakoia Aine, iroun Walter Rane