Fuakava Foʻoú 2023
7–13 ʻAokosi. Loma 1–6: “Ko e Mālohi Ia ʻo e ʻOtuá ki he Fakamoʻuí”


“7–13 ʻAokosi. Loma 1–6: ‘Ko e Mālohi Ia ʻo e ʻOtuá ki he Fakamoʻuí,’” Haʻu ʻo Muimui ʻIate Au—Maʻá e Fakafoʻituituí mo e Ngaahi Fāmilí: Fuakava Foʻoú 2023 (2022)

“7–13 ʻAokosi. Loma 1–6,” Haʻu, ʻo Muimui ʻIate Au—Maʻá e Fakafoʻituituí mo e Ngaahi Fāmilí: 2023

ʻĪmisi
Ko hono hiki ʻe Paula ha tohi

7–13 ʻAokosi

Loma 1–6

“Ko e Mālohi Ia ʻo e ʻOtuá ki he Fakamoʻuí”

ʻE tokoni hono lekooti ʻo e ngaahi ueʻi fakalaumālié ke ke manatuʻi ʻa e meʻa ʻoku akoʻi atu ʻe he Laumālié. Fakakaukau foki ke toe lekooti hoʻo ongo ki he ngaahi ueʻi ko ʻení.

Lekooti e Ngaahi Ongo ʻOkú ke Maʻú

ʻI he taimi naʻe tohi ai ʻe Paula ʻene tohi ki he Kāingalotu ʻo e Siasí ʻi Lomá, ʻa ia ko ha kakai kehekehe ʻo e kau Siú mo e kau Senitailé, naʻe fakaʻau ke tupu ʻa e Siasi ʻo Sīsū Kalaisí ʻo tokolahi ange ʻi ha kiʻi falukunga kakai tui tokosiʻi mei Kāleli. Hili ha meimei taʻu ʻe 20 nai mei he Toetuʻu ʻa e Fakamoʻuí, naʻe ʻi ai ha haʻofanga ʻo e kau Kalisitiané ʻi he meimei feituʻu kotoa pē ne fononga ki ai ʻa e kau ʻAposetoló—kau ai ʻa Loma, ko e kolomuʻa ʻo ha puleʻanga kāfakafa. Ka ʻi hono fakafehoanaki ki he lahi ʻo e puleʻanga Lomá, naʻe tokosiʻi ʻa e Siasí pea faʻa fakataumuʻa ki ai e fakatangá. ʻI he ngaahi tūkunga peheé, mahalo ʻe ongoʻi ʻe ha niʻihi ʻoku nau “mā ʻi he ongoongolelei ʻo Kalaisí”—ka naʻe ʻikai pehē ʻa Paula ia. Naʻá ne ʻiloʻi mo fakamoʻoniʻi ko e mālohi moʻoní, “ko e mālohi ia ʻo e ʻOtuá ki he fakamoʻuí,” ʻoku maʻu ia ʻi he ongoongolelei ʻo Sīsū Kalaisí (Loma 1:16).

ʻĪmisi
fakaʻilonga ʻo e ako fakataautahá

Ngaahi Fakakaukau ki Hono Ako Fakataautaha ʻo e Folofolá

Ko e hā ʻa e Ngaahi Tohí, pea ʻoku fokotuʻutuʻu fēfē ia?

Ko e Ngaahi Tohí ko e ngaahi faitohi ia ʻa e kau taki ʻo e Siasí ki he Kāingalotu ʻi he ngaahi tapa kehekehe ʻo e māmaní. Naʻe tohi ʻe he ʻAposetolo ko Paulá ʻa e konga lahi taha ʻo e ʻū tohi ʻi he Fuakava Foʻoú—ʻo kamata mei he tohi Lomá ʻo fakaʻosi ki he tohi Hepeluú. ʻOku fokotuʻutuʻu ʻene ngaahi tohí ʻo fakatatau ki honau lōloá, tukukehe ʻa e tohi Hepeluú (vakai, Fakahinohino ki he Ngaahi Folofolá, “Ngaahi Tohi ʻa Paulá”). Neongo ko e tohi Lomá ʻa e fuofua tohi ʻi he Fuakava Foʻoú, ka naʻe toki hiki ia ʻi he fakaʻosinga ʻo e ngaahi fononga fakafaifekau ʻa Paulá.

Loma 1–6

“Ko e tonuhiá ʻe moʻui ʻi he tui.”

ʻE ala tokoni ʻa e ngaahi fakaʻuhinga ko ʻení ke mahino lelei ange kiate koe ʻa e Tohi ki he Kakai Lomá:

Ko e fonó.ʻI he taimi naʻe tohi ai ʻa Paula fekauʻaki mo e “fonó,” naʻá ne ʻuhinga ki he fono ʻa Mōsesé. ʻOku ʻuhinga ʻa e foʻi lea “ngaahi ngāue” ʻi he ʻū tohi ʻa Paulá ki he ngaahi ngāue ki tuʻa naʻe fekauʻaki mo e fono ʻa Mōsesé. Fakakaukau ki he founga ʻoku kehe ai ʻa e fono ʻa Mōsesé mo e ngaahi ngāue ʻoku fie maʻu ki aí mei he “fono ʻo e tuí” ʻoku fakamatalaʻi ʻi he Loma 3:23–31.

Kamu, taʻekamu.ʻI he kuonga muʻá, naʻe hoko ʻa e kamú ko ha fakaʻilonga pe fakataipe ʻo e fuakava naʻe fai ʻe he ʻOtuá mo ʻĒpalahamé. Naʻe fakaʻaongaʻi ʻe Paula ʻa e foʻi lea “kamú” ke ʻuhinga ki he kau Siú (kakai ʻo e fuakavá) mo e “taʻekamú” ke ʻuhinga ki he kau Senitailé. Fakalaulauloto ki he meʻa ʻoku akoʻi ʻi he Loma 2:25–29 fekauʻaki mo e ʻuhinga moʻoni ʻo e hoko ko e kakai fuakava ʻa e ʻOtuá. Fakatokangaʻi ange ʻoku ʻikai ke toe fiemaʻu ʻa e kamú ko ha fakaʻilonga ʻo e fuakava ʻa e ʻOtuá mo Hono kakaí (vakai Ngāue 15:23–29).

Fakatonuhia, fakatonuhiaʻi, naʻe fakatonuhiaʻi.ʻOku ʻuhinga ʻa e ngaahi lea ko ʻení ki he fakamolemoleʻi ʻo e angahalá. ʻI he taimi ʻoku fakatonuhiaʻi ai kitautolú, ʻoku fakamolemoleʻi kitautolu, fakahaaʻi ʻoku tau taʻehalaiá, pea fakatauʻatāinaʻi kitautolu mei he tautea taʻengata ʻo ʻetau ngaahi angahalá. ʻI hoʻo vakai ki he ngaahi foʻi lea ko ʻení, fakatokangaʻi e meʻa naʻe akoʻi ʻe Paula fekauʻaki mo e meʻa ʻokú ne ʻai ke malava ʻa e fakatonuhiaʻí (vakai foki Fakahinohino ki he Ngaahi Folofolá, “Fakatonuhiá, Fakatonuhiaʻí,” scriptures.ChurchofJesusChrist.org. ʻI he tohi Lomá, ‘e lava ke lau e ngaahi foʻi lea hangē ko e “māʻoniʻoni” mo e “anga-māʻoniʻoni” ke ʻuhinga tatau mo e ngaahi foʻi lea hangē ko e “totonu” mo e “fakatonuhiaʻi.”

ʻAloʻofá.Ko e ʻAloʻofá ko ha “… tokoni pe ivi fakalangi, ʻoku foaki mai ʻo fakafou ʻi he ʻaloʻofa lahi mo e ʻofa ʻa Sīsū Kalaisí.” ʻOku tuʻunga ʻi he ʻaloʻofá, e toetuʻu mo maʻu ʻe he kakai kotoa pē ʻa e moʻui taʻe-faʻa-maté. ʻIkai ngata aí, “ko e ʻaloʻofa ko ha faʻahinga ivi ia ʻokú ne ʻai ke malava e kakai tangata mo fafiné ʻo puke maʻu e moʻui taʻengatá mo e hakeakiʻí hili ʻenau fakahoko honau lelei tahá.” ʻOku ʻikai ke tau maʻu e ʻaloʻofá ʻi heʻetau ngaahi ngāué; ka ko e ʻaloʻofá ʻokú ne ʻomi ʻa e “mālohi mo e tokoni ke fai e ngaahi ngāue lelei naʻe ʻikai ke [tau] mei malava ʻo fakahoko pē ʻiate kitautolú” (Bible Dictionary, “Grace”; vakai foki 2 Nīfai 25:23; Dieter F. Uchtdorf, “Ko e Meʻaʻofa ʻo e ʻAloʻofá,” Liahona, Mē 2015, 107–10; Brad Wilcox, “ʻOku Lahi Feʻunga ʻEne ʻAloʻofá,” Liahona, Sepitema 2013, 43–45). ʻI hoʻo lau ʻa e tohi Lomá, lekooti ʻa e meʻa ʻokú ke ako fekauʻaki mo e ʻaloʻofa ʻa e Fakamoʻuí.

Loma 2:17–29

ʻOku totonu ke hāsino mo tupulaki ʻeku uluí ʻi heʻeku ngaahi angafaí.

Naʻe kei tui pē ha niʻihi ʻo e kau Kalisitiane Siu ʻi Lomá naʻe ʻomi ʻe he ngaahi ouau ʻo e fono ʻa Mōsesé ʻa e fakamoʻuí. Mahalo ʻe hangē ʻeni ko ha palopalema ʻoku ʻikai ke tau kei fefaʻuhi mo ia he ʻoku ʻikai ke tau toe fakaʻaongaʻi ʻa e fono ʻa Mōsesé. Ka ʻi hoʻo lau ʻa e ngaahi tohi ʻa Paulá, kae tautautefito ki he Loma 2:17–29, fakakaukau ki hoʻo ngaahi feinga ke moʻui ʻaki ʻa e ongoongoleleí. ʻOku hanga nai ʻe hoʻo ngaahi fakafōtungá, hangē ko hono maʻu ʻo e sākalamēnití pe ʻalu ki he temipalé, ʻo fakaloloto hoʻo uluí mo fakamālohia hoʻo tui kia Kalaisí? (vakai ʻAlamā 25:15–16). ʻOku ʻi ai nai ha meʻa ʻoku totonu ke ke liliu kae lava ke iku hoʻo ngaahi fakafōtungá ki ha liliu ʻo e lotó?

Loma 3:10–31; 5

ʻOku lava ke fakamolemoleʻi ʻeku ngaahi angahalá, tuʻunga ʻia Sīsū Kalaisi.

Mahalo ʻe ongoʻi lotosiʻi ha niʻihi ʻi he lea loto-toʻa ʻa Paula ʻo pehē “ʻoku ʻikai ha toko taha ʻoku māʻoniʻoni, ʻoku ʻikai ʻaupito ha taha” (Loma 3:10). Ka ʻoku ʻi ai foki mo ha ngaahi pōpoaki fakatuʻamelie ʻi he tohi Lomá. Fekumi ki ai ʻi he vahe 3 mo e5, pea fakakaukau ki he ʻuhinga ʻoku mahuʻinga ai ke manatuʻi “kuo fai angahala kotoa pē, pea tōmui ʻi he fakamālō mei he ʻOtuá” (Loma 3:23) ko ha sitepu mahuʻinga ia ki he ako ke “fiefia ʻi he ʻamanaki lelei” ʻia Sīsū Kalaisí (Loma 5:2).

Loma 6

ʻOku fakaafeʻi au ʻe Sīsū Kalaisi ke u “felakaʻi ʻi he moʻui foʻou.”

Naʻe akoʻi ʻe Paula ʻoku totonu ke liliu ʻe he ongoongolelei ʻo Sīsū Kalaisí ʻa ʻetau tōʻonga moʻuí. Ko e hā ha ngaahi fakamatala ʻi he Loma 6 ʻokú ne fakamatalaʻi e founga kuo tokoniʻi ai koe ʻe he muimui ki he Fakamoʻuí ke ke “felakaʻi ʻi he moʻui foʻoú”? (veesi 4).

ʻĪmisi
fakaʻilonga ʻo e ako fakafāmilí

Ngaahi Fakakaukau ki Hono Ako Fakafāmili ʻo e Folofolá mo e Efiafi ʻi ʻApí

Loma 1:16–17.Te tau fakahaaʻi fēfē ʻoku “ʻikai te [tau] mā ʻi he ongoongolelei ʻo Kalaisí”?

Loma 3:23–28.ʻI hoʻomou lau ʻa e ngaahi veesi ko ʻení, te mou lava ʻo aleaʻi ʻa e faikehekehe ʻi hono “ngāueʻi” e ʻaloʻofa ʻa e ʻOtuá, ʻa ia he ʻikai ke tau teitei lava ʻo faí, pea mo hono maʻu iá, ʻa ia kuo pau ke tau faí. Ko e fē ha taimi kuo tau ongoʻi ai e ʻaloʻofa ʻa e ʻOtuá? Te tau lava fēfē ʻo maʻu kakato ange iá?

Loma 5:3–5.Ko e hā ha ngaahi faingataʻa kuo tau aʻusia? Kuo tokoni fēfē ʻa e ngaahi faingataʻa ko ʻení ke tau fakatupulaki ai ʻa e faʻa kātakí, aʻusiá, mo e ʻamanaki leleí?

Loma 6:3–6.Ko e hā naʻe lea ʻaki ʻe Paula ʻi he ngaahi veesi ko ʻení fekauʻaki mo e fakataipe ʻo e papitaisó? ʻE lava ke palani ʻe hoʻo fāmilí ke mou ʻalu ki ha papitaiso ʻoku teu ke fakahoko. Pe ʻe lava ʻe ha taha ʻi ho fāmilí ke ne vahevahe ha ʻū tā pe manatu melie mei hono ʻaho papitaisó. ʻOku tokoni fēfē ʻa hono fakahoko mo tauhi ʻetau ngaahi fuakava ʻi he papitaisó ke tau “felakaʻi ʻi he moʻui foʻou”?

ʻĪmisi
ko hono papitaiso ʻe ha tangata ha tangata kehe ʻi ha anovai

ʻOku fakataipe ʻe he papitaisó ʻa e kamataʻanga ʻo ha moʻui foʻou ko ha ākonga ʻa Kalaisi.

Ke maʻu ha ngaahi fakakaukau lahi ange ki hono akoʻi ʻo e fānaú, vakai ki he fokotuʻutuʻu ki he uike ní ʻi he Haʻu, ʻo Muimui ʻIate Au—Maʻá e Palaimelí.

Hiva ʻoku fokotuʻu atú: “ʻI Heʻeku Papitaisó,” Tohi Hiva ʻa e Fānaú, 53.

Ko Hono Fakatupulaki e Ako Fakataautahá

ʻEke ha ngaahi fehuʻi lolotonga hoʻo akó. ʻI hoʻo ako e folofolá, ʻe lava ke ke fakakaukau ki ha ngaahi fehuʻi. Fakalaulauloto ki he ngaahi fehuʻi ko ʻení pea fekumi ki he ngaahi talí. Hangē ko ʻení, ʻi he Loma 1–6 te ke lava ʻo fekumi ki he tali ki he fehuʻi, “Ko e hā ʻa e ʻaloʻofa?”

ʻĪmisi
ko hono hiki hake ʻe Kalaisi ha taʻahine mei ha vaitafe

ʻOua Te Ke Manavahē, tā ʻa Greg K. Olsen

Paaki