Fegaiga Fou 2023
13–19 Novema. Iakopo: “A Ia Fai Outou ma E ‘Ana’ana i le Upu, ae Aua le Na Ona Faalogologo I Ai”


“13–19 Novema. Iakopo: ‘A Ia Fai Outou ma E ‘Ana’ana i le Upu, ae Aua le Na Ona Faalogologo I Ai’” Sau, Mulimuli Mai ia te A’u—Mo Tagata Taitoatasi ma Aiga: Feagaiga Fou 2023 (2022)

“13–19 Novema. Iakopo,” Sau, Mulimuli Mai ia te A’u—Mo Tagata Taitoatasi ma Aiga: 2023

Ata
talavou o loo faamamaina se puipui

13–19 Novema

Iakopo

“A Ia Fai Outou ma E ‘Ana’ana i le Upu, ae Aua le Na Ona Faalogologo I Ai”

A o e faitauina le Tusi a Iakopo, ia nofouta i fuaitau e matilatila mai ia te oe. O faapefea ona uunaia oe ia avea ma se e “’ana’ana” o nei upu? (Iakopo 1:22).

Tusifaamaumau Ou Lagona Uuna’i

O nisi taimi, e na’o le tasi lava se fuaiupu o se mau e mafai ona suia ai le lalolagi. O leIakopo 1:5 e foliga mai o sina fautuaga faigofie—afai e te mana’o i le poto, ia ole i le Atua. Ae ina ua faitau e le [taulealea] e 14 tausaga le matua o Iosefa Samita lena fuaiupu, “sa foliga ua ulu mai ma se mana tele i lagona uma o [lona] loto” (Iosefa Samita—Talafaasolopito 1:12). O le musuia ai, sa faatino ai loa e Iosefa le apoapoa’iga a Iakopo ma saili le poto mai le Atua e ala i le tatalo. Ma sa tuuina mai e le Atua ma le le toe tautaua, ma tuuina atu ai ia Iosefa se tasi o asiasiga faalelagi aupito mataina i le talafaasolopito o le tagata—o le Uluai Faaaliga. O lenei faaaliga na suia ai le ala o le olaga o Iosefa ma taitai atu ai i le Toefuataiga o le Ekalesia a Iesu Keriso i luga o le fogaeleele. Ua faamanuiaina i tatou uma i le aso ona o le faitau ma le faatinoina e Iosefa Samita o le Iakopo 1:5.

O le a se mea o le a e maua ao e suesue i le Tusi a Iakopo? Atonu o le a suia oe po o se isi e te alofa i ai i se fuaiupu se tasi pe lua. E mafai ona e maua le taitaiga ao e saili e faataunuu lau misiona i le olaga. E mafai ona e maua ai le faamalosiauga e te tautala ai ma le agalelei pe faateleina ai lou onosai. Atonu e te lagona le musuia ia faaogatasi lelei au amioga ma lou faatuatua. Po o le a lava se mea e musuia ai oe, ia faataga nei upu e “ulu atu … i totonu o faalogona uma o [lou] loto.” Ma, pe a e “talia ma le faamaulalo le upu,” e pei ona tusia e Iakopo, ia avea ma le anaana i le upu ae le na o le faalogologo i ai (tagai Iakopo 1:21–22).

Ata
aikona o suesuega faaletagata lava ia

Manatu mo Suesuega Faaletagata Lava Ia o Tusitusiga Paia

O ai Iakopo?

O le talitonuga taatele e faapea, o le tusitala o le Tusi a Iakopo o se tama tama a Maria, le tina o Iesu Keriso, ma o lona uiga o le uso o le Faaola la te tina faatasi. O Iakopo o loo taua i le Mataio 13:55; Mareko 6:3; Galuega 12:17; 15:13; 21:18; ma le Kalatia 1:19; 2:9. E foliga mai i nei mau o Iakopo sa avea ma se taitai o le Ekalesia i Ierusalema ma sa valaauina ai e avea ma se Aposetolo (tagai Kalatia 1:19).

Iakopo 1:2–4; 5:7–11

O le tumau i le onosai e taitai atu ai i le atoatoa.

A uma ona faitau le Iakopo 1:2–4; 5:7–11, o le a sau tala, o le a le savali autu a Iakopo e uiga i le onosai? Atonu e aoga le mafaufau loloto i le mea na aoaoina e le aiga o Elder Jeremy R. Jaggi e uiga i le onosai mai nei fuaiupu (tagai “A Ia Atoatoa le Galuega a le Onosai, ma Manatu o le Mea e Fiafia Tele Ai!,” Liahona, Nov. 2020, 99–101). O le a le “atoatoa le galuega” a le onosai? (Iakopo 1:4). E mafai faapefea ona e faaali atu i le Alii ua e naunau e onosai?

Iakopo 1:3–8, 21–25; 2:14–26; 4:17

O le faatuatua e manaomia ai galuega.

E faapefea ona e iloa pe o i ai sou faatuatua ia Iesu Keriso? E faapefea ona fesoasoani lenei aoaoga faavae i le faateleina o lou faatuatua i le Atua? Mafaufau i fesili nei ao e suesue i aoaoga a Iakopo e uiga i le faatuatua. Atonu e manaia le faitau foi ia Aperaamo ma Raava, o faataitaiga e lua na taua e Iakopo (tagai Kenese 22:1–12; Iosua 2). Na faapefea ona la faaalia sa i ai lo laua faatuatua i le Atua?

O le faitauina o le Iakopo 1:3–8, 21–25; 2:14–26; 4:17 e mafai ona fesoasoani e te mafaufau ai i ni auala e avea ai oe ma se tagata lelei atu e anaana i le upu. Tusifaamaumau soo se lagona e te maua, ma fai ni fuafuaga e faatino ai.

Tagai foi Alema 34:27–29; 3 Nifae 27:21.

Ata
O Aperaamo o loo tatalo i fafo o lona faleie

Na faatuatua Aperaamo i le Atua, ona ta’ua ai lea ia te ia e fai ma amiotonu” (Iakopo 2:23). Aperaamo i Aluna o Mamere, saunia e Grant Romney Clawson

Iakopo 1:26;3:1–18

O upu ou te tautala ai e i ai le mana e faatiga ai pe faamanuia ai isi.

Faatasi ai ma faafaatusa loloto na faaaoga e Iakopo i lana tusi atoa, o nisi o ana gagana malolosi o loo maua lea i lana fautuaga e faatatau i le gagana. Mafaufau e fai se lisi o auala uma sa faamatalaina ai e Iakopo le laulaufaiva po o le gutu. O le a se mea o fautuaina mai e faatusatusaga po o faatusa taitasi e uiga i upu tatou te tautatala ai? Mafaufau i se mea e mafai ona e faia e faamanuia ai se tasi i au upu (tagai Mataupu Faavae ma Feagaiga 108:7).

Iakopo 2:1–9

I le avea ai ma se soo o Iesu Keriso, e tatau ona ou alofa i tagata uma e tusa lava po o a o latou tulaga.

Sa faapitoa ona lapataia e Iakopo le Au Paia e faasaga i le fiafia i le mauoa ae inoino i le mativa, ae o lenei lapataiga e mafai ona faatatau i soo se faaituauga po o le manatu faapito o i ai ia i tatou e uiga i isi. A o e suesue ma le agaga tatalo i le Iakopo 2:1–9, ia saili ifo i lou lava loto ma faalogo mo musumusuga a le Agaga Paia. Atonu e fesoasoani le sui o fuaitau o loo i nei fuaiupu, e pei o le “se tagata mativa ma le ofu leaga” (fuaiupu 2), i isi upu po o fuaitau e faamatala ai se tagata atonu e faaosoosoina oe e faamasino ma le faalefetaui. O e faalogoina soo se suiga e manaomia ona e faia i le ala o loo e faia pe mafaufau ai i isi?

Ata
aikona o suesuega faaleaiga

Manatu mo Suesuega Faaleaiga o Tusitusiga Paia ma Afiafi Faaleaiga

Iakopo 1:5.A uma ona faitau le Iakopo 1:5, e mafai e lou aiga ona aotele le tala i le Uluai Faaaliga (tagai Iosefa Samita—Talafaasolopito 1:8–20) pe matamata le vitio “Ask of God: Joseph Smith’s First Vision” (ChurchofJesusChrist.org). Ia valaaulia tagata o le aiga e faasoa mai a latou molimau i le Perofeta o Iosefa Samita ma ni aafiaga i taimi na tali mai ai le Tama Faalelagi ia latou tatalo.

Iakopo 1:26–27.Mafaufau e matamata le vitio “True Christianity” (ChurchofJesusChrist.org). Ona faitau lea o le faauigaga e Iakopo o le “amio Atua” i le Iakopo 1:26–27, ma talanoa i ni auala e mafai ona faia e lou aiga ia atili mama ai le tou amio atua.

Iakopo 3.O leIakopo 3 ua aofia ai le tele o faafaatusa lea e mafai ona musuia ai ni lesona faatino e manatua pea, e fesoasoani ai i lou aiga ia manatua e tautatala ma le alofa. Mo se faataitaiga, e mafai ona outou faia se afi ma talanoa i le ala e mafai ai e se upu faalealofa laitiiti ona faatupua se faafitauli telē (tagai fuaiupu 5–6). Pe e mafai foi ona e lufilufiina atu se mea oona i totonu o se mea sa masani ona faaaoga mo meaai suamalie—e pei o le sua tipolo i totonu o se fagu hani. O lenei mea e mafai ona oo atu i se talanoaga e uiga i le faaaogaina o upu e malu ma faagaeetia (tagai fuaiupu 9–14).

Iakopo 4:5–8.Aisea e tatau ai ona tatou “faalatalata atu i le Atua” (Iakopo 4:8) pe a tatou fetaiai ma faaosoosoga?

Iakopo 5:14–16.Na aoao mai Peresitene Dallin H. Oaks, “e tatau i matua ona uunaia ni faamanuiaga faaleperisitua se tele atu i totonu o le aiga” “O Mana o le Perisitua,” Liahona, Me 2018, 67). Atonu o le faitauina o le Iakopo 5:14–16 ma le faasoa o aafiaga e uiga i le mauaina o se faamanuiga faaleperisitua e mafai ona uunaia ai tagata o le aiga e talosaga mo se faamanuiaga pe a latou mama’i pe manaomia le malosi faaleagaga.

Mo nisi manatu mo le aoaoina atu o le fanau, tagai i le otootoga o lenei vaiaso i le Sau, Mulimuli Mai ia te A’u—Mo le Peraimeri.

Viiga fautuaina: “Ua Ou Faia Ea se Lelei?,” Viiga, nu. 136.

Faaleleia o Suesuega Faaletagata Lava ia

Faatino mea ua e aoaoina. A o e suesue, faalogologo i musumusuga mai le Agaga e uiga i auala e mafai ona e faaaogaina ai mea o loo e aoaoina i lou olaga. Ia tautino e mulimuli i nei musumusuga ma ia ola atoatoa atili i le talalelei. (Tagai Aoao Atu i le Ala a le Faaola,35.)

Ata
Iosefa Samita o loo faitauina le Tusi Paia

O le apoapoaiga a Iakopo ia “ole atu ia i le Atua” (Iakopo 1:5) na musuia ai Iosefa Samita e saili le poto mai le Atua. Ata na pueina e Christina Smith.

Lolomi