Fegaiga Fou 2023
6–12 Novema. Eperu 7–13: “O Le Faitaulaga Sili i Mea Lelei Atali”


“6–12 Novema. Eperu 7–13: ‘O Se Faitaulaga Sili i Mea Lelei Atali’” Sau, Mulimuli Mai ia te A’u—Mo Tagata Taitoatasi ma Aiga: Feagaiga Fou 2023 (2022)

“6–12 Novema. Eperu 7–13,” Sau, Mulimuli Mai ia te A’u—Mo Tagata Taitoatasi ma Aiga: 2023

Ata
O Mekisateko o loo tuuina atu se faamanuiaga ia Aperamo

O Mekisateko o loo Faamanuia Aperamo, saunia e Walter Rane. Meaalofa a tusiata

6–12 Novema

Eperu 7–13

“O Se Faitaulaga Sili i Mea Lelei Atali”

A o e faitau i le Eperu 7–13, atonu e te maua ni uuna’iga e ala mai i le Agaga Paia. Mafaufau i auala e mafai ona e tusifaamaumauina ai i latou; mo se faataitaiga, e mafai ona e tusifaamaumauina i latou i le otootoga lenei, i le avanoa i autafa o au tusitusiga paia, po o le ‘apitala’aga.

Tusifaamaumau Ou Lagona Uuna’i

E oo lava foi i le Au Paia faamaoni e i ai taimi e puapuagatia ai i “upu faifai ma puapuaga” lea e mafai ona luluina ai o latou lagona mautinoa (tagai Eperu 10:32–38). Sa iloa e Paulo sa oo tagata Iutaia liliu mai i le faaKerisiano i ni sauaga matu’ia ona o lo latou faatuatuaga fou. Ina ia faamalosi’au atu ia i latou ia tumau le faamaoni i a latou molimau, sa ia faamanatu atu ia i latou e uiga i le aga’ifanua umi o tagata talitonu faamaoni mai lo latou lava talafaasolopito: o Apelu, Enoka, Noa, Aperaamo, Sarai, Iosefa, Mose—“o e matamata mai” e faapea e moni folafolaga a le Atua ma e aoga ai le faatalitali i ai (tagai Eperu 11; 12:1). O le agaifanua lenei e a oe foi. O se talatuu o le faatuatua ua tofusia ai i latou uma o e vaavaai “atu ia Iesu o le na te taitaiina ma le na te faaatoatoaina le faatuatua” (Eperu 12:2). Ona o Ia, soo se taimi lava e manao ai le fili ia tatou “tuumuli,” nai lo o lena, e mafai ona tatou “faalatalata atu ia te ia ma le loto faamaoni i le faatuatua ua mautinoa lava” (Eperu 10:22, 38). Mo i tatou, e pei o le Au Paia anamua, o Iesu Keriso o le tatou “faitaulaga sili i mea lelei atali” (Eperu 9:11).

Ata
aikona o suesuega faaletagata lava ia

Manatu mo Suesuega Faaletagata Lava Ia o Tusitusiga Paia

Eperu 7

Ua faasino atu a’u e le Perisitua Mekisateko ia Iesu Keriso.

Mo le tele o seneturi, sa faaaoga ai e tagata Iutaia le Perisitua faa-Levi, lea e taua o le Perisitua Arona. Ae faatasi ai ma le atoatoaga o le talalelei a Iesu Keriso na aumaia ai le toefuataiga o le Perisitua Mekisateko e maualuga atu, lea na ofoina mai ai faamanuiaga sili atu foi. O le a se mea ua e aoaoina e uiga i le Perisitua Mekisateko mai le Eperu 7? O le manatua ai o le faamoemoega o lenei tusi—e pei o tusitusiga paia uma—o le atinae lea o le faatuatua ia Iesu Keriso, atonu e te maitauina ni fuaitau o molimau e uiga ia te Ia.

O nisi nei o faataitaiga o ni isi upumoni e te ono maua:

O a ni faamanuiaga ua e mauaina mai le Perisitua Mekisateko ma “ona sauniga“? (Mataupu Faavae ma Feagaiga 84:20). Na faapefea ona fesoasoani le Perisitua Mekisateko ia te oe e te sau ia Keriso?

Tagai foi Alema 13:1–13; Mataupu Faavae ma Feagaiga 121:36–46; Gospel Topics, “Melchizedek Priesthood,” topics.ChurchofJesusChrist.org; Taiala i Tusitusiga Paia, “Melchizedek,” scriptures.ChurchofJesusChrist.org; Russell M. Nelson, “Oa Faaleagaga,” Liahona, Nov. 2019, 76–79; Dallin H. Oaks, “O Le Perisitua Mekisateko ma Ki,” Liahona, Me 2020, 69–72.

Eperu 9; 10:1–22

O sauniga anamua ma onaponei e faasino atu ia Iesu Keriso.

Atonu sa masani lelei ia uluai au faitau Eperu o le tusi lenei i le falefetafai anamua ma sauniga sa faamatalaina e Paulo. Ae sa lei iloa lelei e nisi o le faamoemoega o nei sauniga o le, ia faasino atu i le taulaga togiola a Iesu Keriso.

I taimi o le tusi paia, i se aso malolo e tasi i le tausaga e taua o le Aso o le Togiola, e ulu atu ai se faitaulaga sili i le nofoaga aupito sili ona paia (po o le Paia o Paia) i le malumalu i Ierusalema ma ositaulagaina ai se oti poo se tamai mamoe e togiola ai mo agasala a Isaraelu.

A o e faitau i le faamatalaga e Paulo o nei sauniga, vaavaai mo faailoga ma aoaoga e fesoasoani e te malamalama lelei i le misiona togiola a le Faaola.

O sauniga tatou te auai ai i aso nei e ese mai sauniga i le vaitaimi o Paulo, ae e tutusa lava o latou faamoemoega. E faapefea ona molimau atu sauniga o aso nei ia te oe e uiga ia Iesu Keriso?

Ina ia aoao atili e uiga i sauniga a Iutaia anamua ma o latou faafaailoga, matamata i vitio, “The Tabernacle” ma le “Sacrifice and Sacrament” (ChurchofJesusChrist.org).

Eperu 11

O le faatuatua e manaomia ai le talitonu i folafolaga a le Atua.

Afai e fesili atu se tasi ia te oe e faamanino atu le uiga o le faatuatua, o le a sau tala e fai atu i ai? Sa utuvai mai Sister Anne C. Pingree i le gagana mai le Eperu 11 e aumai ai le faauigaga lenei o le faatuatua: “O le taumafaiga faaleagaga ina ia i ai le faatuatua i folafolaga o le a faapea ona faataunuuina i se ‘taimi i le lumanai’ ae atonu o le a le maua i lenei olaga” (“O Le Faataunuuina o Folafolaga na Iloa Mamao Atu,” Liahona, Nov. 2003,14).

Mafaufau e atinae lau oe lava faauigaga o le faatuatua a o e mafaufau loloto i manatu o loo i le Eperu 11. O a ni mea ua aoaoina ai oe e uiga i le faatuatua [e ala] i faataitaiga a tagata o loo taua i lenei mataupu? (Tagai foi i le Eteru 12:6–22.)

O a ni folafolaga o e vaaia “mamao” atu? E mafai faapefea ona e faaali atu i le Alii ua e “mautinoa foi, ma [ua] talia ma le fiafia”? (Eperu 11:13).

Tagai foi Alema 32:21, 26–43; Jeffrey R. Holland, “An High Priest of Good Things to Come,” Ensign, Nov. 1999, 36–38; Gospel Topics, “Faith in Jesus Christ,” topics.ChurchofJesusChrist.org.

Ata
aikona o suesuega faaleaiga

Manatu mo Suesuega Faaleaiga o Tusitusiga Paia ma Afiafi Faaleaiga

Eperu 11:32–36.E mafai ona e valaaulia tagata o le aiga e faasoa mai ni aafiaga faaleagaga o ni taimi sa latou lagonaina ai le “faamalamalamaina” i le upumoni. E mafai faapefea e nei aafiaga ona fesoasoani ia i tatou ia “aua le lafoai ai lo [tatou] mautinoa” i taimi o tofotofoga po o le le mautonu?

Eperu 11.E mafai faapefea ona e fesoasoani i tagata o lou aiga ia aoao mai faataitaiga faamaoni o loo taua i le Eperu 11? Atonu e malie le faatino o tala o nisi o nei faataitaiga. E mafai ona e iloiloina nisi o nei tala i Tala o le Feagaiga Tuai. Pe atonu foi, e mafai ona talanoa lou aiga i faataitaiga a isi tagata faamaoni tou te iloa—e aofia ai tuaa, taitai o le Ekalesia, ma tagata o le tou pitonuu. E mafai ona tou usuina se pese e uiga i le faatuatua, e pei o le “Faatuatua” (Tusipese a Tamaiti, 50).

Eperu 12:2.E tusa ai ma lenei fuaiupu, aisea sa finagalo malie ai Iesu e onosaia tiga ma puapuaga o le satauro? O le a se mea ua aoao mai e lenei mea ia i tatou e uiga i le ala e mafai ona tatou onosaia ai o tatou tofotofoga? Sa tuuina mai e Peresitene Russell M. Nelson nisi o manatu aoga i lenei fuaiupu i lana savali “Olioli ma le Ola ai Faaleagaga” (Liahona, Nov. 2016, 81–84).

Eperu 12:5–11.Aisea e aoai ma faasa’o ai i tatou e le Alii? O a ni mea tatou te maitauina i nei fuaiupu i le ala e silasila ai le Alii i aoaiga? E mafai faapefea e nei fuaiupu ona aafia ai le ala tatou te tuuina atu pe maua ai aoaiga?

Mo nisi manatu mo le aoaoina atu o le fanau, tagai i le otootoga o lenei vaiaso i le Sau, Mulimuli Mai ia te A’u—Mo le Peraimeri.

Pese fautuaina: “Faatuatua,” Tusipese a Tamaiti, 50.

Faaleleia o Lo Tatou Aoao Atu

Faaaoga musika e valaaulia ai le Agaga ma aoao aoaoga faavae Na saunoa mai le Au Peresitene Sili, “Ua i ai i musika ni mana le faatapulaaina mo le uunaiga o [i tatou] ia faateleina le faaleagaga” (“Tuleiga Tomua a le Au Peresitene Sili,” Viiga, x). Atonu o se pese e uiga i le faatuatua, e pei o le “Vaivai Ea Fanau a Siona” (Viiga, nu.159), o le a faaopoopo i se talanoaga faaleaiga mai le Eperu 11.

Ata
ata faatusa o Ierusalema anamua

O faailoga ma sauniga o le malumalu anamua na aoao mai e uiga i le matafaioi a Iesu Keriso.

Lolomi