Fuakava Motuʻá 2022
28 Fēpueli–6 Māʻasi. Sēnesi 28–33: “Ko e Moʻoni ʻOku ʻi Heni ʻa e ʻEikí”


“28 Fēpueli–6 Māʻasi. Sēnesi 28–33: ‘Ko e Moʻoni ʻOku ʻi Heni ʻa e ʻEikí,’” Haʻu, ʻo Muimui ʻIate Au—Maʻá e Fakafoʻituituí mo e Ngaahi Fāmilí: Fuakava Motuʻá 2022 (2021)

“28 Fēpueli–6 Māʻasi. Sēnesi 28–33,” Haʻu, ʻo Muimui ʻIate Au—Maʻá e Fakafoʻituituí mo e Ngaahi Fāmilí: 2022

ʻĪmisi
Temipale Tiuana Mekisikoú

28 Fēpueli–6 Māʻasi

Sēnesi 28–33

“Ko e Moʻoni ʻOku ʻi Heni ʻa e ʻEikí”

ʻI hoʻo lau ʻa e Sēnesi 28–33, fakalaulauloto ki he meʻa ʻokú ke ako mei he ngaahi tā sīpinga ʻa Sēkope mo hono fāmilí. Hiki ha faʻahinga ongo ʻokú ke maʻu.

Lekooti e Ngaahi Ongo ʻOkú ke Maʻú

ʻOku fakamatala e vahe 28 mo e 32 ʻo Sēnesí ki ha ongo aʻusia fakalaumālie naʻe maʻu ʻe he palōfita ko Sēkopé. Na‘e hoko fakatouʻosi ia ʻi he feituʻu maomaonganoá ka ʻi he ngaahi tūkunga kehekehe. ‘I he aʻusia ʻuluakí, naʻe fononga ʻa Sēkope ki he fonua tupuʻanga ʻa ʻene faʻeé ke kumi hano uaifi, pea ʻi heʻene fonongá, naʻá ne mālōlō ʻi he poʻulí ʻo ʻolunga ki ha maka. Mahalo naʻe ʻikai ke ne ʻamanaki ke maʻu ʻa e ʻEikí ʻi ha feituʻu lala pehē, ka naʻe fakahā ʻe he ʻOtuá Ia kia Sēkope ʻi ha misi ne liliu moʻui, pea naʻe fakahā ʻe Sēkope, “Ko e moʻoni ʻoku ʻi heni ʻa e ʻEikí; pea naʻe ʻikai te u ʻilo ia” (Sēnesi 28:16). Hili ha ngaahi ta‘u lahi mei ai, naʻe toe fononga pē ʻa Sēkope ʻi he feituʻu maomaonganoá. Ko e taimi ko ‘ení, naʻá ne fononga ke foki ki Kēnani, ke toe fetaulaki mo hono taʻokete loto-ʻita ko ʻIsoá, ʻa ia ʻe malava ke fakatuʻutāmaki. Ka naʻe ʻiloʻi ʻe Sēkope ko e taimi naʻá ne fie maʻu ai ha tāpuakí, te ne lava ʻo fekumi ki he ʻEikí, ʻo aʻu ki he feituʻu maomaonganoá (vakai, Sēnesi 32).

Te ke ala aʻusia ʻi ho feituʻu maomaonganoá ʻi haʻo fekumi ki ha tāpuaki mei he ʻOtuá. Mahalo ko ho feituʻu maomaonganoá ko ha vā fetuʻutaki fakafāmili faingataʻa, ʻo hangē ko ia ne hoko kia Sēkopé. Mahalo te ke ongoʻi mamaʻo mei he ʻOtuá pe ongoʻi ʻokú ke fie maʻu ha tāpuaki. Ko e taimi ʻe niʻihi ʻoku hoko taʻeʻamanekina mai ʻa e tāpuakí; pea ʻi ha ngaahi taimi kehe ʻoku muʻomuʻa ai ha faingataʻa. Ko e hā pē hoʻo fiemaʻú, te ke lava ʻo ʻiloʻi ia ʻo aʻu pē ki ho feituʻu maomaonganoá, “ʻoku ʻi heni ʻa e ʻEikí.”

ʻĪmisi
Learn More image
ʻĪmisi
fakaʻilonga ʻo e ako fakatāutahá

Ngaahi Fakakaukau ki Hono Ako Fakataautaha ʻo e Folofolá

Sēnesi 28; 29:1–18

ʻOku talaʻofa mai kiate au ʻi he temipalé ʻa e ngaahi tāpuaki ʻa ʻĒpalahamé.

ʻI he fononga ʻa Sēkope ki Halani ke kumi ha uaifí, naʻá ne misi ʻo sio ki ha sitepu ʻoku ʻalu hake mei he māmaní ki langi, pea naʻe tuʻu ʻa e ʻOtuá ʻi ʻolunga ai. ʻI he misí, naʻe fakafoʻou ʻe he ʻOtuá mo Sēkope ʻa e ngaahi fuakava foʻou naʻá Ne fakahoko mo ʻĒpalahame mo ʻAisaké (vakai, Sēnesi 28:10–17; vakai foki, Sēnesi 12:2–3; 26:1–4). Naʻe vahevahe ʻe Palesiteni Malioni G. Lomenī ʻa e fakakaukau ko ʻení fekauʻaki mo e meʻa ʻe lava ke fakafofongaʻi ʻe he sitepú: “Naʻe ʻiloʻi ʻe Sēkope ko e ngaahi fuakava naʻá ne fakahoko mo e ʻEikí ko e ngaahi sitepu ia ʻe pau ke ne kaka ai kae lava ke ne maʻu e ngaahi tāpuaki ne talaʻofá—ʻa e ngaahi tāpuaki te ne lava ai ʻo hū ki hēvani pea nofo fakataha mo e ʻEikí. … ʻOku tatau ʻa e temipalé kiate kitautolu kotoa pea mo Pēteli kia Sēkopé” (“Temples—The Gates to Heaven,” Ensign, Mar. 1971, 16).

Ko e hā ha ngaahi lea mo ha ngaahi kupuʻi lea kehe ʻi he Sēnesi 28:10–22 ʻoku nau fokotuʻu atu ai ha fehokotaki ʻi he vahaʻa ʻo e aʻusia ʻa Sēkopé pea mo e ngaahi tāpuaki ʻo e temipalé? ‘I hoʻo lau e ngaahi veesi ko ʻení, fakakaukau ki he ngaahi fuakava kuó ke fakahokó; ko e hā ʻa e ngaahi ongo ʻokú ke maʻú?

ʻI hoʻo lau ʻa e Sēnesi 29:1–18, fakalaulauloto ki he founga naʻe mahuʻinga ai e mali ʻa Sēkope kia Lesielí ki he fuakava naʻe fakafoʻou ʻe he ʻOtuá mo Sēkope ʻi Pētelí (“fale ʻo e ʻOtuá”; vakai, Sēnesi 28:10–19). Manatuʻi e aʻusia ko ʻení ʻi he hokohoko atu hoʻo lau fekauʻaki mo e moʻui ʻa Sēkopé ʻi he Sēnesi 29–33. Ko e hā ha founga kuo ʻomai ai koe ʻe he fale ʻo e ʻEikí ke ke toe ofi ange ai ki he ʻOtuá?

Vakai foki, Yoon Hwan Choi, “ ʻOua ʻe Toe Sio Holo, Sio ki ʻOlunga!Liahona, Mē 2017, 90–92.

Sēnesi 29:31–35; 30:1–24

‘Oku manatua au ʻe he ʻEikí ʻi hoku ngaahi faingataʻaʻiá.

Neongo naʻe moʻui ʻa Lesieli mo Lia ʻi ha taimi mo e anga fakafonua naʻe kehe meiate kitautolu, ka ʻoku lava ke mahino kiate kitautolu kotoa ha niʻihi ʻo e ngaahi ongo naʻá na maʻú. ʻI hoʻo lau e Sēnesi 29:31–35 mo e 30:1–24, kumi e ngaahi lea mo e ngaahi kupuʻi lea ʻoku fakamatalaʻi ai e ʻaloʻofa ʻa e ʻOtuá kia Lesieli mo Liá. Fakalaulauloto ki he founga kuo hanga ai ʻe he ʻOtuá ʻo “ʻafioʻi [hoʻo] mamahí” mo “manatuʻi” koé (Sēnesi 29:32; 30:22).

‘Oku mahuʻinga foki ke manatuʻi neongo ʻoku fanongo mai ʻa e ʻOtuá kiate kitautolu, ka koeʻuhí ko Hono potó ʻoku ʻikai ke Ne ʻomai maʻu pē ʻa e meʻa tonu ʻoku tau kolé. Fakakaukau ke ako e pōpoaki ʻa ʻEletā Paluki P. Heili ko e “Ngaahi Tali ki he Lotú” (Liahona, Mē 2019, 11–14) ke ako fekauʻaki mo e ngaahi founga kehekehe ʻoku tali mai ʻaki ʻe he Tamai Hēvaní kiate kitautolú.

 

ʻĪmisi
fekita ʻa Sēkope mo ʻĪsoá

Ta fakatātā ʻo e fekita ʻa Sēkope mo ʻĪsoá, ʻe Robert T. Barrett

Sēnesi 32–33

ʻE lava ʻa e Fakamoʻuí ʻo tokoni ke tau ikunaʻi ʻa e fekeʻikeʻi ʻi hotau fāmilí.

ʻI he foki ʻa Sēkope ki Kēnaní, naʻá ne “manavahē [mo] mamahi lahi” pe ʻe fēfē hono talitali ia ʻe ʻĪsoá (Sēnesi 32:7). ʻI hoʻo lau ʻi he Sēnesi 32–33 fekauʻaki mo e fetaulaki ʻa Sēkope mo ʻĪsoá pea mo e ngaahi ongo naʻá ne maʻu ʻo aʻu ki he taimi ko iá, te ke ala fakalaulauloto ki he ngaahi vā fetuʻutaki ʻi ho fāmilí—mahalo ki ha vā ʻoku fie maʻu ke fakaleleiʻi. Mahalo ʻe lava ʻe he talanoá ni ʻo ueʻi koe ke ke fetuʻutaki ki ha taha. ʻE lava ʻe ha ngaahi fehuʻi hangē ko ʻení ʻo tokoni ke tataki hoʻo laukongá:

  • Na‘e teuteu fēfē ʻa Sēkope ke fetaulaki mo ʻĪsoá?

  • Ko e hā e meʻa ʻoku mahuʻinga kiate koe fekauʻaki mo e lotu ʻa Sēkopé ʻa ia ʻoku maʻu ʻi he Sēnesi 32:9–12?

  • Ko e hā ʻokú ke ako fekauʻaki mo e fakamolemolé mei he sīpinga ʻa ʻĪsoá?

  • ‘Oku tokoniʻi fēfē kitautolu ʻe he Fakamoʻuí ke fakaleleiʻi ʻa e ngaahi vā fetuʻutaki fakafāmilí?

Vakai foki, Luke 15:11–32; Jeffrey R. Holland, “Ko e Ngāue ʻo e Fakaleleí,” Liahona, Nōvema 2018, 77–79.

ʻĪmisi
fakaʻilonga ʻo e ako fakafāmilí

Ngaahi Fakakaukau ki Hono Ako Fakafāmili ʻo e Folofolá mo e Efiafi ʻi ʻApí

Sēnesi 28–33.Fakaʻaongaʻi e “Sēkope pea mo hono Fāmilí” (ʻi he Ngaahi Talanoa mei he Fuakava Motuʻá) ke tokoni ke mahino ki he fānaú ʻa e ngaahi meʻa ne hoko ʻi he ngaahi vahé ni. Mahalo ʻe lava e kau mēmipa ʻo e fāmilí ʻo kiʻi taʻofi ʻi he laʻitā takitaha pea feinga ke ʻiloʻi e meʻa ʻoku akoʻí, ʻo hangē ko e mahuʻinga ʻo e malí, ngaahi fuakavá, ngāué, mo e fakamolemolé.

Sēnesi 28:10–22.Te ke lava ‘o fakaʻaongaʻi ha tuʻunga (ladder) (pe ko hano laʻitā) ke talanoa ki he founga ʻoku tatau ai ʻetau ngaahi fuakavá mo ha tuʻungá. Ko e hā ha ngaahi fuakava kuo tau fakahoko, mo e founga ʻoku nau ʻomi ai kitautolu ke ofi ange ki he ʻOtuá? ʻE ala fiefia e kau mēmipa ʻo e fāmilí ʻi hono tā fakatātaaʻi e misi ʻa Sēkopé, naʻe fakamatalaʻi ʻi he Sēnesi 28:10–22.

Naʻe ueʻi fakalaumālie ʻa e himi “Ofi Hoku ʻOtuá” (Ngaahi Himí, fika 49) ʻe he misi ʻa Sēkopé. ʻE lava homou fāmilí ʻo hivaʻi e hiva ko ʻení mo aleaʻi e meʻa ʻoku akoʻi ʻe he veesi takitaha.

Sēnesi 32:24–32.Mahalo ʻoku ʻi ai ha kau mēmipa homou fāmilí ʻoku saiʻia he fangatuá. Ko e hā ʻoku hoko ai e “fefaʻuhí” ko ha founga lelei ke fakamatalaʻi ʻaki e fekumi ki he ngaahi tāpuaki mei he ʻEikí? Ko e hā ʻoku fokotuʻu mai ʻi he ʻĪnosi 1:1–5; ʻAlamā 8:9–10 fekauʻaki mo e ʻuhinga ʻo e “fāinga ʻi he ʻao ʻo e ʻOtuá”?

Sēnesi 33:1–12.Naʻe toe fetaulaki ʻa Sēkope mo ʻĪsoa hili ha loto-tāngia ʻi he ngaahi ta‘u lahi. Kapau ‘e lava ʻa Sēkope mo ʻĪsoa ʻo talanoa mai kiate kitautolu he ʻahó ni, ko e hā nai ʻena lea ʻe fai ke tokoniʻi kitautolu ʻi he taimi ʻoku hoko ai ha fekeʻikeʻi ʻi hotau fāmilí?

Ke maʻu ha ngaahi fakakaukau lahi ange ki hono akoʻi ʻo e fānaú, vakai, fokotuʻutuʻu fakalēsoni ʻo e uike ní ʻi he Haʻu, ʻo Muimui ʻIate Au—Maʻá e Palaimelí.

Hiva ʻoku fokotuʻu atú: “ ʻE Fānau ko e ʻOtuá ē,” Ngaahi Himí, fika 190.

Fakatupulaki e Ako Fakatāutahá

Kumi ʻa Sīsū Kalaisi. ʻOku fakamoʻoni ʻa e Fuakava Motuʻá kia Sīsū Kalaisi ʻi he ngaahi talanoá mo e fakataipé. Fakakaukau ke faka‘ilongaʻi ʻa e ngaahi veesi ʻoku ʻuhinga ki he Fakamoʻuí mo mahuʻinga makehe kiate koé.

ʻĪmisi
ko e misi ʻa Sēkope ki he kau ʻāngelo ʻi he sitepú

Jacob’s Dream at Bethel (Ko e Misi ʻa Sēkope ʻi Pētelí, tā fakatātaaʻi ʻe J. Ken Spencer

Paaki