Fuakava Motuʻá 2022
21–27 Māʻasi. ʻEkesōtosi 1–6: “Kuó u Manatuʻi ʻEku Fuakavá”


“21–27 Māʻasi. ʻEkesōtosi 1–6: ‘Kuó u Manatuʻi ʻEku Fuakavá,’” Haʻu, ʻo Muimui ʻIate Au—Maʻá e Fakafoʻituituí mo e Ngaahi Fāmilí: Fuakava Motuʻá 2022 (2021)

“21–27 Māʻasi. ʻEkesōtosi 1–6,” Haʻu, ʻo Muimui ʻIate Au—Maʻá e Fakafoʻituituí mo e Ngaahi Fāmilí: 2022

ʻĪmisi
Mōsese mo e vao ʻakau velá

Moses and the Burning Bush (Mōsese mo e Vao ʻAkau Velá), tā fakatātaaʻi ʻe Harry Anderson

21–27 Māʻasi

ʻEkesōtosi 1–6

“Kuó u Manatu‘i ʻEku Fuakavá”

Kamata hoʻo akó ʻaki ha lotu, pea kole ha tokoni ke ʻiloʻi ʻa e ngaahi pōpoaki ʻi he ʻEkesōtosi 1–6 ʻoku felāveʻi mo hoʻo moʻuí mo hoʻo ngāue ʻi he puleʻanga ʻo e ʻOtuá.

Lekooti e Ngaahi Ongo ʻOkú ke Maʻú

Naʻe fakahaofi moʻoni e fāmili ʻo Sēkopé ʻe he fakaafe ke nofo ʻi ʻIsipité. Ka ʻi he hili ha ngaahi taʻu ʻe laungeau, naʻe fakapōpulaʻi mo fakamamahiʻi honau hakó ʻe ha felo foʻou “naʻe ʻikai te ne ʻilo ʻa Siosefa” ( ʻEkesōtosi 1:8). Na‘e mei fakanatula pē ki he kakai ʻIsilelí ke nau fifili ki he ʻuhinga naʻe fakangofua ai ʻeni ʻe he ʻOtuá ke hoko kiate kinautolu, ko Hono kakai ʻo e fuakavá. Na‘á Ne manatuʻi nai ʻa e fuakava naʻá Ne fakahoko mo kinautolú? Na‘a nau kei hoko nai ko Hono kakai? Naʻá Ne lava nai ʻo vakai ki he lahi ʻenau faingataʻaʻiá?

ʻE malava ke ʻi ai ha ngaahi taimi kuó ke ongoʻi ai ke fakahoko ha ngaahi fehuʻi tatau. Mahalo te ke fifili, ʻOku ʻafioʻi nai ʻe he ʻOtuá ʻa e meʻa ʻoku ou fouá? Te Ne lava nai ʻo ongoʻi ʻa ʻeku tautapa ki ha tokoní? ʻOku tali mahino ʻa e ngaahi fehuʻi peheé ʻe he talanoa ʻi he ʻEkesōtosí ki he fakahaofi ʻo ʻIsileli mei ʻIsipité: ʻoku ʻikai ngalo ʻi he ʻOtuá ʻa Hono kakaí. ʻOkú Ne manatuʻi ʻEne ngaahi fuakava mo kitautolú mo fakahoko kinautolu ʻi Heʻene taimi mo e founga pē ʻAʻana (vakai, Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 88:68). ʻOkú Ne fakahā, “Te u huhuʻi ʻa kimoutolu ʻaki ʻa e nima kuo mafao.” “Ko au ko [e ʻEiki] ko homou ʻOtuá, ʻoku ou ʻomi ʻa kimoutolu kituʻa mei [homou] ngaahi kavengá” ( ʻEkesōtosi 6:6–7).

Ke maʻu ha vakai fakalūkufua ki he tohi ʻEkesōtosí, vakai. “ ʻEkesōtosi” ʻi he Fakahinohino ki he Ngaahi Folofolá.

ʻĪmisi
fakaʻilonga ʻo e ako fakatāutahá

Ngaahi Fakakaukau ki Hono Ako Fakataautaha ʻo e Folofolá

ʻEkesōtosi 1–2

Ko Sīsū Kalaisi ʻa hoku Fakamoʻuí.

Ko e taha ‘o e ngaahi tefitoʻi kaveinga ʻi he tohi ʻa ʻEkesōtosí ʻoku maʻu ʻe he ʻOtuá ʻa e mālohi ke fakatauʻatāinaʻi Hono kakaí mei he fakatangá. ʻE lava ʻo lau ʻa e tuku pōpula ʻo e kakai ʻIsilelí ʻo hangē ko hono fakamatalaʻi ʻi he ʻEkesōtosi 1 ko ha fakataipe ʻo e pōpula ʻoku tau fehangahangai kotoa mo ia koeʻuhí ko e angahalá mo e maté (vakai, 2 Nīfai 2:26–27; 9:10; ʻAlamā 36:28). Pea ʻe lava ʻo lau ʻa Mōsese, ko e taha fakahaofi ʻo e kakai ʻIsilelí ko ha faʻahinga, pe fakafofonga ʻo Sīsū Kalaisi (vakai, Teutalōnome 18:18–19; 1 Nīfai 22:20–21). Lau ʻa e ʻEkesōtosi 1–2 mo manatuʻi ʻa e ngaahi fakafehoanaki ko ʻení. Hangē ko ʻení, mahalo ʻokú ke fakatokangaʻi naʻe fakahaofi fakatouʻosi ʻa Mōsese mo Sīsū mei he maté ko ha fānau valevale (vakai, ʻEkesōtosi 1:222:10; Mātiu 2:13–16) pea naʻá na fakatou nofo ʻi he toafá kimuʻa pea kamata ʻena ngāué (vakai, ʻEkesōtosi 2:15–22; Mātiu 4:1–2). Ko e hā ha ngaahi fakakaukau kehe ʻokú ke ako mei he ʻEkesōtosí fekauʻaki mo e pōpula fakalaumālié? fekauʻaki mo e fakahaofi ʻo e Fakamoʻuí?

Vakai foki, D. Todd Christofferson, “Huhuʻí,” Liahona, Mē 2013, 109–12.

ʻĪmisi
 ko e Pēpē ko Mōsesé ʻi he kató

 Moses in the Bulrushes (Ko Mōsese ʻi he Vao ʻAkau he Vaitafé), © Providence Collection/laiseni mei he goodsalt.com

ʻEkesōtosi 3–4

ʻOku foaki ʻe he ʻOtuá ʻa e mālohi kiate kinautolu ʻokú Ne ui ke fai ʻEne ngāué.

‘Oku tau ʻilo he ʻahó ni ʻa Mōsese ko ha palōfita mo e taki maʻongoʻonga. Ka naʻe ʻikai vakai ʻa Mōsese kiate ia ʻi he founga ko iá ʻi he taimi naʻe fuofua ui ai ia ʻe he ʻEikí. Naʻe fifili ʻa Mōsese ʻo pehē “Ko hai au, koeʻuhí ke u ʻalu kia Felo?” ( ʻEkesōtosi 3:11). Ka naʻe ʻafioʻi moʻoni ʻe he ʻEikí ʻa Mōsese—mo e tokotaha te ne lava ʻo aʻusiá. ʻI hoʻo lau ʻa e ʻEkesōtosi 3–4, fakatokangaʻi ʻa e founga naʻe fakafiemālieʻi ai ʻe he ʻEikí ʻa Mōsese mo tali ki heʻene ngaahi hohaʻá. Ko e hā ʻokú ke maʻu ʻi he ngaahi vahé ni te ne ala ueʻi koe ʻi hoʻo ongoʻi taʻefeʻungá? ʻOku faitāpuekina fēfē ʻe he ʻEikí ʻa ʻEne kau tamaioʻeikí ʻaki ʻa e mālohi lahi ange ke fakahoko Hono finangaló? (vakai, Mōsese 1:1–10, 24–39; 6:31–39, 47). Ko e fē ha taimi kuó ke mamata ai ki hono fakahoko ʻe he ʻOtuá ʻEne ngāué ʻo fakafou ʻiate koe pe ko e niʻihi kehé?

Ke maʻu ha fakamatala lahi ange fekauʻaki mo e moʻui mo e ngāue ʻa Mōsesé, vakai, “Mōsese” ʻi he Fakahinohino ki he Ngaahi Folofolá.

ʻEkesōtosi 5–6

ʻE fakahoko e ngaahi taumuʻa ʻa e ʻEikí ʻi Heʻene taimi pē ʻAʻana.

Neongo na‘e ʻalu loto-toʻa ʻa Mōsese ki he ʻao ʻo Feló, ʻo hangē pē ko ia naʻe fekauʻi ʻe he ʻOtuá, pea talaange ke ne tukuange ʻa e kakai ʻIsilelí, ka naʻe fakafisingaʻi ʻe Felo. Ko hono mo‘oní, naʻá ne ʻai ke faingataʻa ange e moʻui ʻa e kakai ʻIsilelí. Kuo pau pē naʻe fifili ʻa Mōsese mo e kakai ʻIsilelí ki he ʻuhinga naʻe ʻikai lelei ai ʻa e ngaahi meʻá neongo naʻe fakahoko ʻe Mōsese ʻa e meʻa naʻe kole ʻe he ʻOtuá kiate ia ke ne fakahokó (vakai, ʻEkesōtosi 5:22–23).

Kuó ke ongoʻi nai naʻá ke fakahoko e finangalo ʻo e ʻOtuá ka naʻe ʻikai ke ke vakai ki he lavameʻa naʻá ke ʻamanaki ki aí? Toe vakaiʻi ʻa e ʻEkesōtosi 6:1–8, ʻo kumi e meʻa ne folofola ʻaki ʻe he ʻEikí ke tokoni kia Mōsese ke kātakí. Kuo tokoni‘i fēfē koe ʻe he ʻEikí ke ke kātaki ʻi hono fakahoko Hono finangaló?

ʻEkesōtosi 6:3

Ko hai ʻa Sihova?

Ko Sihova ko e taha ia ʻo e ngaahi huafa ʻo Sīsū Kalaisí pea ʻoku ʻuhinga ia ki he Fakamoʻuí ʻi he maama fakalaumālié. ʻOku fakamahino ʻe he Liliu ʻa Siosefa Sāmitá naʻe ʻiloʻi ʻe he kau palōfita ko ʻĒpalahame, ʻAisake, mo Sēkopé ʻa e ʻEikí ʻi he huafá ni (vakai, ʻEkesōtosi 6:3, footnote c). Ko e angamahení, ʻi he taimi ʻoku hā ai e kupuʻi lea “ko e ʻEikí” ʻi he Fuakava Motuʻá, ʻoku ʻuhinga ia kia Sihova. ʻOku ʻuhinga foki e huafa “KO AU” ʻi he ʻEkesōtosi 3:13–15, kia Sihova (vakai foki, Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 38:1; 39:1).

ʻĪmisi
fakaʻilonga ʻo e ako fakafāmilí

Ngaahi Fakakaukau ki Hono Ako Fakafāmili ʻo e Folofolá mo e Efiafi ʻi ʻApí

  ʻEkesōtosi 1–2.Na‘e fakahoko ʻe ha kakai fefine tokolahi ha ngaahi fatongia mahuʻinga ʻi he palani ʻa e ʻOtuá ke ohi hake ha tokotaha fakahaofi maʻá e kakai ʻIsilelí. Te mou lava ʻo lau fakafāmili fekauʻaki mo e māʻuli ko Sifila mo Piuá ( ʻEkesōtosi 1:15–20); ko e faʻē ʻa Mōsesé, ʻa Sokāpeti, mo hono tuofefine ko Meliamé ( ʻEkesōtosi 2:2–9; Nōmipa 26:59); ko e ʻofefine ʻo Feló ( ʻEkesōtosi 2:5–6, 10); mo e uaifi ʻa Mōsesé ko Sīpola ( ʻEkesōtosi 2:16–21). Na‘e paotoloaki fēfē ʻe he kakai fefiné ni ʻa e palani ʻa e ʻOtuá? ʻOku fakamanatu fēfē mai ʻe heʻenau ngaahi aʻusiá ʻa e misiona ʻa Sīsū Kalaisí? Te ke lava foki ‘o tānaki ha ʻū tā ʻo e kāinga fefiné mo e ngaahi kuí pea vahevahe ha ngaahi talanoa fekauʻaki mo kinautolu. Kuo tāpuekina fēfē kitautolu ʻe ha kakai fefine faivelengá? ʻE lava ʻa e pōpoaki ʻa Palesiteni Lāsolo M. NalesonÍ “Ko ha Tautapa ki Hoku Tuofāfiné” (Liahona, Nōvema 2015, 95–98) ʻo tānaki atu ki hoʻomou fealeaʻakí.

ʻEkesōtosi 3:1–6.‘I he taimi naʻe fakaofi atu ai ʻa Mōsese ki he vao ʻakau velá, naʻe folofola ange ʻa e ʻEikí ke vete hono suú ko ha fakaʻilonga ʻo e loto-ʻapasia. Te tau lava fēfē nai ʻo fakahā ʻa e loto-ʻapasia ki he ngaahi feituʻu toputapú? Hangē ko ʻení, ko e hā te tau lava ʻo fai ke ngaohi ai hotau ʻapí ko ha feituʻu toputapu ʻe lava ʻo ʻafio ai ʻa e Laumālie ʻo e ʻEikí? Te tau lava fēfē nai ʻo fakahā ʻa e loto-ʻapasia lahi ange ʻi he ngaahi feituʻu toputapu kehé?

ʻEkesōtosi 4:1–9.Na‘e ʻoange ʻe he ʻEikí kia Mōsese ʻa e mālohi ke fakahoko ha ngaahi mana ʻe tolu ko e fakaʻilonga ke fakahā ki he fānau ʻo ʻIsilelí naʻá Ne fekauʻi mai ʻa Mōsese. Ko e hā ʻoku akoʻi mai ʻe he ngaahi fakaʻilongá ni ʻo kau kia Sīsū Kalaisí?

ʻEkesōtosi 5:2.ʻOku ʻuhinga ki he hā ke tau “ʻiloa” ʻa e ʻEikí? ʻOku founga fēfē ʻetau ʻiloʻi Iá? (hangē ko ʻení, vakai, ʻAlamā 22:15–18). ʻOku kaunga fēfē hotau vā fetuʻutaki mo Iá ki heʻetau holi ke talangofua kiate Iá? (vakai foki, Sione 17:3; Mōsaia 5:13).

Ke maʻu ha ngaahi fakakaukau lahi ange ki hono akoʻi ʻo e fānaú, vakai, fokotuʻutuʻu fakalēsoni ʻo e uike ní ʻi he Haʻu, ʻo Muimui ʻIate Au—Maʻá e Palaimelí.

Hiva ʻoku fokotuʻu atú: “ ʻApasiá Ko e ʻOfa,” Tohi Hiva ʻa e Fānaú, 12.

Fakatupulaki ʻEtau Akó

Tauhi ha tohinoa ako. Te ke lava ʻo ʻilo ʻe tokoni ke fakaʻaongaʻi ha tohinoa pe kiʻi pepa ke hiki ai e ngaahi fakakaukau, ngaahi fehuʻi, pe ngaahi ongo ʻokú ke maʻu lolotonga hoʻo akó.

ʻĪmisi
Ko e maʻu ʻe he ʻofefine ʻo Feló ʻa e pēpē ko Mōsesé

Moses Found in the Bulrushes by Pharaoh’s Daughter (Naʻe Maʻu ʻa Mōsese ʻi he Vao ʻAkau he Vaitafé ʻe he ʻOfefine ʻo Feló), tā fakatātaaʻi ʻe George Soper

Paaki