Fuakava Motuʻá 2022
21–27 Māʻasi. ʻEkesōtosi 1–6: “Kuó U Manatuʻi ʻEku Fuakavá”


“21–27 Māʻasi. ʻEkesōtosi 1–6: ‘Kuó U Manatuʻi ʻEku Fuakavá,’” Haʻu, ʻo Muimui ʻIate Au—Maʻá e Palaimelí: Fuakava Motuʻá 2022 (2021)

“21–27 Māʻasi. ʻEkesōtosi 1–6,” Haʻu, ʻo Muimui ʻIate Au—Maʻá e Palaimelí: 2022

ʻĪmisi
Mōsese mo e vao ʻakau velá

Moses and the Burning Bush, [Mōsese mo e Vao ʻAkau ne Velá] tā ʻa Harry Anderson

21–27 Māʻasi

ʻEkesōtosi 1–6

“Kuó U Manatuʻi ʻEku Fuakavá”

Kamata hoʻo teuteu ke faiakó ʻaki haʻo lau ʻa e ʻEkesōtosi 1–6. ʻE lava ke tokoni atu ʻa e lēsoni ki he uike ní ʻi he Haʻu, ʻo Muimui ʻIate Au—Maʻá e Fakafoʻituituí mo e Ngaahi Fāmilí ke mahino ʻa e ngaahi vahe ko ʻení, pea ʻe lava ke ʻoatu ʻe he lēsoni ko ʻení ha ngaahi fakakaukau ki hono akoʻí.

Lekooti Hoʻo Ngaahi Ongó

ʻĪmisi
fakaʻilonga feʻinasiʻakí

Fakaafeʻi e Feʻinasiʻakí

Fakaʻaliʻali ha ʻū meʻa kehekehe ʻoku felāveʻi mo e ngaahi fakamatala ʻi he ngaahi vahe ko ʻení—hangē ko ʻení, ko ha fuʻu kato lahi pe ko ha pēpē tamapua. Fakaafeʻi e fānaú ke nau fakaʻaongaʻi ʻa e ngaahi meʻa ko ʻení ke vahevahe ʻa e konga ʻoku nau saiʻia taha ai ʻi he talanoa kia Mōsesé.

ʻĪmisi
fakaʻilonga akoʻí

Akoʻi e Tokāteliné: Fānau Iiki Angé

ʻEkesōtosi 1–2

ʻE lava ke meʻangāue ʻaki au ʻe he ʻOtuá ke fakahoko ʻEne ngaahi taumuʻá.

Naʻe ʻi ai ha tufakanga mahuʻinga ʻo Mōsese ʻi hono fakatauʻatāinaʻi ʻo ʻIsileli mei he pōpulá. Ka naʻe ʻikai ke ne mei lavaʻi ʻeni ʻo ka ne taʻeʻoua ʻa hono maluʻi mo tauhi ia ʻe heʻene faʻeé, ko hono tuofefiné, ko e ʻofefine ʻo Feló pea mo ha kakai fefine kehe.

Ngaahi ʻEkitivitī ʻe Ala Fakahokó

  • Fakaʻaongaʻi e peesi ʻekitivitī ki he uike ní mo e “Ko e Kiʻi Pēpē ko Mōsesé” (ʻi he Ngaahi Talanoa mei he Fuakava Motuʻá) ke talanoa ki he fānaú ʻa e founga ne hanga ai ʻe Sokopeti (faʻē ʻa Mōsesé), Meliame (ko hono tuofefiné), pea mo e ʻofefine ʻo Feló ʻo tauhi ʻa Mōsesé. Fakamamafaʻi ange naʻe makatuʻunga ʻi he kau fafine ko ʻení mo ha kau fafine faivelenga kehe, ʻa hono tauhi malu ʻa Mōsesé pea naʻá ne hoko ai ʻi ha ʻaho ke ne tataki e fānau ʻIsilelí ki ha tuʻunga malu. Fakaafeʻi e fānaú ke nau tā ha fakatātā ʻo e kakai ʻoku nau tauhi ʻa kinautolú.

    ʻĪmisi
    Pēpē ko Mōsesé ʻi ha kato

    Moses in the Bulrushes, [Mōsese ʻi he Louʻakau] © Providence Collection/licensed mei he goodsalt.com

  • Hivaʻi fakataha ha foʻi hiva fekauʻaki mo e tokoní, hangē ko e “Pehē kiʻi Vaitafé ‘Foaki’” (Tohi Hiva ʻa e Fānaú, 118). Tokoni ki he fānaú ke nau fakakaukau ki ha fanga kiʻi meʻa faingofua ʻe lava ke nau fai ke tokoni ki he niʻihi kehé ʻi ʻapi, ʻi he lotú, pea ʻi he akó.

ʻEkesōtosi 3

ʻE tokoniʻi au ʻe Sīsū ke u fai e meʻa ʻoku leleí.

Naʻe hohaʻa ʻa Mōsese pe ʻoku totonu nai ke ne fakahaofi e kakai ʻIsilelí mei ʻIsipite. Ka naʻe palōmesi ʻe he ʻEikí te Ne tokoniʻi ʻa Mōsese. Tokoniʻi e fānaú ke nau maʻu ʻa e tui ʻe tokoniʻi foki mo kinautolu ʻe he Fakamoʻuí.

Ngaahi ʻEkitivitī ʻe Ala Fakahokó

  • Fakamatala ki he fānaú kau ki he founga naʻe ʻoange ai ʻe he ʻEikí kia Mōsese ha ngāue mahuʻinga ke ne fai. Lau ha ngaahi veesi kuo filifili mei he ʻEkesōtosi 3, pe lau ʻa e “Ko e Palōfita ko Mōsesé” (ʻi he Ngaahi Talanoa mei he Fuakava Motuʻá). Vahevahe ʻa e ongo ne maʻu ʻe Mōsesé (vakai, ʻEkesōtosi 3:6, 11) pea mo e meʻa naʻe folofola ange ʻe he ʻEikí kiate iá (vakai, veesi 12 mo e 14). Fakaafeʻi e fānaú ke nau angimui ʻiate koe ʻi he kupuʻi lea “Ko e moʻoni te u ʻiate koe,” pea vahevahe ki ha taimi naʻe ʻiate koe ai ʻa e ʻEikí ʻi ha taimi ne ʻi ai haʻo meʻa mahuʻinga ke fai Maʻana.

  • Tokoniʻi e fānaú ke nau fakakaukau ki ha ngaahi tūkunga ʻe kole ange ai ke nau fai ha meʻa ʻoku ngali faingataʻa. Fakamatalaʻi ange ʻe tokoniʻi kinautolu ʻe Sīsū ʻi he founga tatau pē ne tokoniʻi ai ʻe Sīsū ʻa Mōsesé. Hivaʻi ha foʻi hiva fekauʻaki mo e founga ʻoku tokoniʻi ai ʻe Sīsū ʻa kitautolú, hangē ko e “ ʻAʻeva mo Sīsū” (ChurchofJesusChrist.org). Fakamoʻoni ange ʻe tokoniʻi kitautolu ʻe he Fakamoʻuí ʻi he taimi ʻoku tau loto-hohaʻa pe tailiili aí.

  • Kosikosi ha ʻū laʻipepa ki ha fanga foʻi haati pea hiki ai ha ngaahi founga ʻoku tokoniʻi ʻe he ʻEikí ʻa e fānaú. Fakafoʻohifo ʻa e fanga foʻi hātí ʻi he falikí. Fakaafeʻi ʻa e fānaú ke nau taufetongi ʻi hono fili ha fanga foʻi haati, pea tokoni ke nau lau ʻa e meʻa ʻoku hiki ʻi aí.

ʻEkesōtosi 3:1–5

Te u lava ʻo loto-ʻapasia ʻi he ngaahi potu toputapú.

Fakaʻaongaʻi ʻa e talanoa kia Mōsese mo e vao ʻakau velá ke tokoni ke mahino ki he fānaú ʻa e ʻuhinga ʻoku tau ʻapasia ai ʻi he ngaahi meʻa toputapú.

Ngaahi ʻEkitivitī ʻe Ala Fakahokó

  • Lau ʻa e ʻEkesōtosi 3:1–5, pea fakamatalaʻi ange naʻe fakahaaʻi ʻe Mōsese ʻa ʻene loto-ʻapasiá ʻaki haʻane toʻo hono suú. Ko e hā e meʻa ʻoku tau fai ke fakahaaʻi ʻa e loto-ʻapasia ʻi he lotú? Hivaʻi fakataha ha foʻi hiva fekauʻaki mo e loto-ʻapasiá, hangē ko e “ ʻApasia Ko e ʻOfá” (Tohi Hiva ʻa e Fānaú, 12). Tokoni ke ʻiloʻi ʻe he fānaú ʻa e ngaahi lea ʻi he foʻi hivá ʻokú ne akoʻi mai ʻa e founga ke tau fakahaaʻi ai ʻa e loto-ʻapasiá. Ko e hā e ʻuhinga ʻoku finangalo ai ʻa e ʻEikí ke tau loto-ʻapasiá?

  • Fakahaaʻi ha ʻū fakatātā ʻo ha ngaahi tūkunga ʻoku totonu ke tau loto-ʻapasia ai pea mo e ngaahi tūkunga ʻoku ʻikai fie maʻu ke tau loto-ʻapasia ai, hangē ko e houalotu sākalamēnití, ko ha lotu, ko ha paʻake, pea mo ha paati faiʻaho. Kole ki he fānaú ke nau fakakalakalasi ʻa e ʻū fakatātaá ke fakahaaʻi ʻa e feituʻu ʻoku totonu ke tau loto-ʻapasia aí.

  • Fakaafeʻi e fānaú ke nau tā ha ʻū fakatātā ʻo kinautolu, pea tuhu ki honau fakatātaá ʻi hoʻomou aleaʻi ʻa e ngaahi founga ʻe lava ke nau loto-ʻapasia ai ʻaki e kupu kehekehe ʻo honau sinó, hangē ko honau matá, telingá, ngutú, nimá mo e vaʻé.

ʻĪmisi
fakaʻilonga akoʻí

Akoʻi e Tokāteliné: Fānau Lalahi Angé

ʻEkesōtosi 1–2

ʻOku meʻangāue ʻaki ʻe he ʻOtuá ʻa kitautolu ke fakahoko ʻEne ngaahi taumuʻá.

Naʻe tokolahi e kakai ne nau tokoni ke fakahoko e ngaahi taumuʻa ʻa e ʻOtuá ʻaki ʻenau fakahaofi e moʻui ʻa Mōsesé ʻi heʻene kei siʻí. Te ke tokoniʻi fēfē ʻa e fānau ʻokú ke akoʻí ke mahino kiate kinautolu ʻa e fatongia mahuʻinga ʻoku tau maʻu ʻi hono fakahoko e finangalo ʻa e ʻOtuá?

Ngaahi ʻEkitivitī ʻe Ala Fakahokó

  • Fakaafeʻi e fānaú ke nau vahevahe ʻa e meʻa ʻoku nau ʻilo fekauʻaki mo Mōsese ʻi he taimi naʻá ne kei pēpē aí. Fakaʻaongaʻi ʻa e peesi ʻekitivitī ki he uike ní mo e ʻEkesōtosi 1:22; 2:1–10 ke fakamatalaʻi fakanounou ʻa e talanoa ki he kei siʻi ʻa Mōsesé. Lau ʻa e potufolofola ʻi he peesi ʻekitivitií, pea fehuʻi ki he fānaú pe ko e hā e meʻa naʻe fai ʻe he fefine takitaha ke fakahaofi e moʻui ʻa Mōsesé.

  • Talanoa ki he fānaú kau ki he kakai ʻokú ke tanganeʻia ai koeʻuhí ko ʻenau faivelenga ʻi he tokoni ki he ʻOtuá mo e niʻihi ʻoku nau feohi mo iá, ʻo aʻu ki he taimi ʻoku nau tokoni ai ʻi ha fanga kiʻi founga īkí. Fakaafeʻi e fānaú ke nau talanoa fekauʻaki mo e kakai ʻoku nau ʻiloʻi kuo nau fua fatongia faivelenga maʻá e ʻOtuá pea mo e niʻihi kehé. Ko e hā hotau tufakanga ʻi he ngāue ʻa e ʻOtuá?

ʻEkesōtosi 3–4

ʻE tokoniʻi au ʻe he ʻOtuá ke u fai Hono finangaló.

Naʻe ongoʻi taʻe feʻunga ʻa Mōsese ʻi hono uiuiʻí, ka naʻe talaʻofa ange ʻe he ʻOtuá te Ne ʻia Mōsese ʻo tokoniʻi ia. ʻE fakalotoa fēfē nai ʻe he fakamatala ko ʻení ʻa e fānau ʻokú ke akoʻí?

Ngaahi ʻEkitivitī ʻe Ala Fakahokó

  • ʻI hono fakaʻaongaʻi ʻa e fakamatala ʻi he ʻEkesōtosi 3; 4:1–17, tuku ki he fānaú ke nau taufetongi ʻi he pehē pē ko Mōsese kinautolú. Kapau ʻe lava, ʻomi ha ʻū naunau ke nau fakaʻaongaʻi, hangē ko ha kasa mo ha fuʻu ʻakau ke fakafofongaʻi ʻa e vao ʻakau velá.

  • Kole ki he fānaú ke nau lau ʻa e ʻEkesōtosi 3:11; 4:1, 10 pea fekumi ki he ongo ne maʻu ʻe Mōsese ʻi heʻene kole kia Felo ke tukuange ʻa e kakai ʻIsilelí. Ko e fē nai ha taimi ne nau maʻu ai ʻa e ongo tatau? Ko e hā ha faleʻi ʻe fai ʻe he fānaú kia Mōsese ke tokoniʻi ia? Tokoni ke nau ʻiloʻi e founga ne fakalotolahiʻi ai ʻe he ʻEikí ʻa Mōsesé (vakai, ʻEkesōtosi 3:12; 4:2–9, 11–12).

  • Vahevahe haʻo aʻusia ki ha taimi naʻá ke ongoʻi ai naʻe tokoniʻi koe ʻe he ʻOtuá ke ke fakahoko ha uiuiʻi pe tokoni kiate Ia ʻi ha faʻahinga founga. Fakaafeʻi e fānaú ke nau vahevahe ki ha taimi ne tokoniʻi ai ʻe he ʻEikí ʻa kinautolu.

ʻEkesōtosi 3:1–5

Te u lava ʻo loto-ʻapasia ʻi he ngaahi potu toputapú.

Naʻe folofola ʻe he ʻEikí kia Mōsese ke toʻo hono suú ʻi he vao ʻakau velá ko ha fakaʻilonga ʻo e fakaʻapaʻapa mo e ʻapasia. Te ke fakaʻaongaʻi fēfē e fakamatala ko ʻení ke akoʻi ki he fānaú fekauʻaki mo e loto-ʻapasia?

Ngaahi ʻEkitivitī ʻe Ala Fakahokó

  • Lau ʻa e ʻEkesōtosi 3:1–5, pea kole ki he fānaú ke nau fakamatalaʻi fakanounou ʻa e ngaahi veesi ko ʻení ʻi he ngaahi lea pē ʻanautolu. Ko e hā ha meʻa te tau lava ʻo fai ke fakahaaʻi ʻa e ʻapasiá ʻi he ngaahi potu māʻoniʻoní, hangē ko e lotú pe ʻi he temipalé? Tokoniʻi e fānaú ke nau faʻu ha ʻū “kato ʻapasia” ke nau ō mo ia ki ʻapi, ʻa ia ʻoku faʻo ai ha ʻū laʻipepa ʻoku tohi ai ha ngaahi fakakaukau ki he founga ke loto-ʻapasia aí. Fakaafeʻi ke nau vahevahe e ngaahi fakakaukau ko ʻení mo honau ngaahi fāmilí.

  • Hivaʻi fakataha ha foʻi hiva fekauʻaki mo e loto-ʻapasiá, hangē ko e “ ʻApasia ko e ʻOfá” (Tohi Hiva ʻa e Fānaú, 12), pea kole ki he fānau takitaha ke nau tohi mo vahevahe ha fakaʻuhinga ki he loto-ʻapasiá ʻo fakatefito ʻi he fakaleá.

  • Fakaʻaongaʻi e fakatātā Ko Hono Fakamaʻa ʻe Sīsū ʻa e Temipalé (Tohi Fakatātā ʻo e Ongoongoleleí, fika 51) ke fai e talanoa ʻi he Mātiu 21:12–13. Ko e hā e founga ne kehekehe ai e ʻulungaanga ʻo Mōsesé ʻi he ʻEkesōtosi 3:1–5 mei he ʻulungaanga ʻo e kau fetongi paʻangá? Ko e hā e ʻuhinga ʻoku finangalo ai ʻa e Fakamoʻuí ke tau loto-ʻapasia ʻi he ngaahi meʻa ʻoku toputapú?

ʻĪmisi
fakaʻilonga akó

Poupouʻi e Ako ʻi ʻApí

Ke tokoni ki he fānaú ke nau vahevahe ʻa e meʻa ne nau ako mei he ʻEkesōtosi 1–6, poupouʻi ke nau tā ha fakatātā ʻo ha taha ʻo e kakai ne nau ako ki ai ʻi he kalasí ke vahevahe mo honau fāmilí.

Fakatupulaki ʻEtau Akoʻí

ʻOku ʻaonga ki he fānaú ʻa hono toutou fakahoko ha meʻa. ʻOua ʻe manavasiʻi ke toutou fai e ngaahi ʻekitivitií, tautefito ki he fānau iiki angé. ʻE tokoni ʻeni ke manatuʻi ʻe he fānaú ʻa e meʻa ʻokú ke akoʻí.

Paaki