Feagaiga Tuai 2022
4–10 Aperila. Esoto 14–17: “Laulau Tutū, ma Vaai Atu i le Olataga ma ia Ieova”


“4–10 Aperila. Esoto 14–17: ‘Laulau Tutū, ma Vaai Atu i le Olataga ma ia Ieova,’” Sau, Mulimuli Mai ia te A’u—Mo Tagata Taitoatasi ma Aiga: Feagaiga Tuai 2022 (2021)

“4–10 Aperila. Esoto 14–17,” Sau, Mulimuli Mai ia te A’u—Mo Tagata Taitoatasi ma Aiga: Feagaiga Tuai: 2022

Ata
Sami Ulaula

O Le Sami Ulaula

4–10 Aperila

Esoto 14–17

“Laulau Tutū, ma Vaai Atu i le Olataga ma ia Ieova”

Na poloaiina e le Atua ia Mose e tusi e uiga i ona aafiaga “i le tusi e fai ma faamanatuga, ma ia faamatalaina” i a Iosua (Esoto 17:14). E faapena foi, o le tusifaamaumauina o ou aafiaga faaleagaga o le a fesoasoani ia te oe ma e pele ia te oe ia manatua ai le agalelei o le Alii.

Tusifaamaumau Ou Lagona Uunai

Ua saisaitia tagata Isaraelu. O le Sami Ulaula sa i ai i le isi itu, ae sa tuliloa mai le autau a Farao i le isi itu. O le latou solaaga mai Aikupito, na foliga mai, o le a le umi. Ae sa i ai se savali a le Atua mo tagata Isaraelu ma sa fingalo o Ia ia o latou manatuaina i augatupulaga e tele: “Aua tou te fefefe. … O le a tau Ieova mo outou” (Esoto 14:13--14).

Mai lava i lena taimi, a manaomia e le nuu o le Atua le faatuatua ma le lototele, e masani ona latou liliu atu i le tala lenei o le laveaiga faavavega o Isaraelu. Ina ua manao Nifae e musuia ona uso, sa ia faapea atu, “Ia tatou faamalolosi e pei o Mose; ona e moni sa fetalai atu o ia i vai o le Sami Ulaula, ona vaeluaina ai lea i le tasi itu i le tasi itu, ma o mai ai o tatou tamā i fafo, mai le faatagaotauaina i le ilititai matutu” (1 Nifae 4:2). Ina ua manao le Tupu o Limae i lona nuu na faatagataotauaina ia “ea i luga o [latou] ulu, ma ia olioli,” sa ia faamanatu atu ia i latou le tala lava lea e tasi (Mosaea 7:19). Ina ua manao Alema e molimau atu i lona atalii e uiga i le mana o le Atua, sa ia faaaogaina foi le tala lenei (tagai i le Alema 36:28). Ma pe a tatou manaomia le laveaiga—pe a tatou manaomia sina faatuatua teisi atu, pe a tatou manaomia ona “laulau tutū, ma vaai atu i le olataga ma ia Ieova”—e mafai ona tatou manatua le ala “sa faaola e Ieova i lea aso ia Isaraelu nai lima o Aikupito” (Esoto 14:13, 30).

Ata
aikona o suesuega faaletagata lava ia

Manatu mo Suesuega Faaletagata Lava Ia o Tusitusiga Paia

Esoto 14

E i ai i le Atua le mana e laveai ai a’u.

A o e faitau i le Esoto 14:1–10, vaai faalemafaufau po o a ni lagona atonu na i ai o Isaraelu a o latou vaaia le lalata atu o le autau a Farao. Atonu e te lagonaina lou manaomia o se vavega ia sao ai i se luitau faigata o loo feagai ma oe. O le a se mea e te aoaoina mai le Esoto 14:13–31 e mafai ona fesoasoani ia te oe e saili ai le laveaiga a le Atua i lou olaga? O le a se mea ua e aoaoina e uiga i auala e tuuina mai ai e le Atua le laveaiga mai faigata? Mafaufau loloto i auala ua e vaaia ai Lona mana laveai i lou olaga.

Tagai foi i le Mataupu Faavae ma Feagaiga 8:2–3; L. Tom Perry, “O Le Mana e Laveaiina Ai,” Liahona, Me 2012, 94–97; Faafanua o le Tusi Paia, nu. 2, “O le Malaga a Isaraelu mai Aikupito ma le Ulufale atu i Kanana.”

Esoto 15:22–27

E mafai e le Alii ona faasuamalieina mea oona.

A o e faitau i le Esoto 15:22–27 e uiga i le malaga a Isaraelu e agai atu i le nuu o le folafolaga, mafaufau i mea o lou olaga e foliga mai e “oona” e pei o le vai o Mara. Mafaufau i fesili nei ao e manatunatu loloto i fuaiupu nei: E mafai faapefea ona faasuamalieina e le Alii mea oona o lou olaga? O le a se taua o nei aafiaga i lou olaga? O le a se mea o fautua mai e fuaiupu 26 ma le 27 e uiga i auala e faamanuia ai i tatou e le Alii pe a tatou matua uai atu i Lona siufofoga?

Esoto 15:23–27; 16:1–15; 17:1–7

E mafai ona ou talitonuina le Alii, e oo lava i taimi faigata.

E faigofie lava ona faaosoosoina e faitio ia Isaraelu ona sa latou muimui ma tomumumu ina ua latou oo i tulaga faigata, e ui lava i mea uma na faia e le Atua mo i latou. Ae a o e faitau i le Esoto 15:23–27; 16:1–15; 17:1–7, mafaufau pe na e faia foi lea lava mea e tasi. O le a se mea ua e aoaoina mai i aafiaga o Isaraelu e mafai ona fesoasoani e faaitiitia ai lou muimui ae ia faateleina le talitonu atoatoa i le Atua? Mo se faataitaiga, o le a se eseesega ua e maitauina i le auala na tali atu ai tagata Isaraelu i faafitauli ma le auala na tali atu ai Mose? O a ni mea ua aoao mai e nei fuaiupu ia te oe e uiga i le Atua?

Tagai foi i le 1 Nifae 2:11–12; “Sin of Murmuring” (vitio), ChurchofJesusChrist.org.

Ata
tamaitai o loo ao le manai

O le manai mai le Atua na fafagaina ai faaletino ia tagata Isaraelu; ae tatou te manaomia foi le fafagaina faaleagaga i aso uma. Fresco na saunia e Leopold Bruckner

Esoto 16

E tatau ona ou sailia le fafagaina faaleagaga i aso uma.

E tele ni lesona faaleagaga e mafai ona tatou aoaoina mai le vavega o le manai, o loo maua i le Esoto 16. Maitau faatonuga auiliili na tuuina atu i tagata Isaraelu i le auala e ao, faaaoga ma teu ai le manai (tagai i le Esoto 16:16, 19, 22–26). O a ni mea ua e maua i nei faatonuga e faatatau ia te oe ao e sailia le malosi faaleagaga i aso uma?

Tagai foi i le Ioane 6:31–35, 48–58 ma vitio “Daily Bread: Pattern,” “Daily Bread: Experience,” ma le “Daily Bread: Change” (ChurchofJesusChrist.org).

Esoto 17:1–7

O Iesu Keriso o lo’u papa faaleagaga ma le vai ola.

Mafaufau i le Faaola a o e faitau i le Esoto 17:1–7. E faapefea ona pei Iesu Keriso o se papa ia te oe? (tagai i le Salamo 62:6–7; Helamana 5:12). E faapefea ona pei o Ia o le vai? (tagai i le Ioane 4:10–14; 1 Korinito 10:1–4; 1 Nifae 11:25).

Ata
aikona o suesuega faaleaiga

Manatu mo Suesuega Faaleaiga o Tusitusiga Paia ma Afiafi Faaleaiga

Esoto 14:13–22.E ono fiafia tagata o lou aiga i le taumafai e “vaelua” le vai o i totonu o se apa po o tapu taele, e pei ona sa vaeluaina e Mose le Sami Ulaula. Fesoasoani ia latou malamalama e le mafai ona vaeluaina le Sami Ulaula e aunoa ma le mana o le Atua. Ua faapefea ona tatou vaaia le mana o le Atua i o tatou olaga ma olaga o o tatou tuaa?

Esoto 15:1–21.Ina ua uma ona sopoia faavavega le Sami Ulaula, na usu e tagata Isaraelu se pese o le viiga ua ta’ua o le pese a Mose, o loo maua i le Esoto 15:1–21. Ia sue o se aiga nei fuaiupu mo fuaitau o loo molimau i le mea na faia e le Atua mo Isaraelu ma isi fuaitau anoa. Ona outou usuina lea o se viiga e faamanatu ai i le tou aiga mea na faia e le Atua mo outou.

Esoto 16:1–5; 17:1–7.O le faitauina o le Esoto 16:1–5 ma le 17:1–7 e mafai ona taitai atu ai i se talanoaga e uiga i le Faaola o le Areto o le Ola, o le Vai Ola, ma o lo tatou Papa. E faapefea ona faamanatu mai e nei tala ia i tatou mea e faia e Iesu Keriso mo i tatou? O se vaega o la outou talanoaga, atonu tou te faitaua ai le Ioane 4:10–14; 6:29–35, 48–51; Helamana 5:12; Mataupu Faavae ma Feagaiga 20:77, 79.

Esoto 17:8–16.Atonu tou te faatinoina le tala ia Arona ma Huro o loo siiina i luga lima o Mose, ma talanoa pe mafai faapefea ona faatusa lenei mea i le ala tatou te lagolagoina ai i latou ua valaauina e le Atua e taitai i tatou. Atonu foi e te faatusatusaina le faataitaiga a Arona ma Huro i le muimui o tagata Isaraelu ia Mose (o loo faamatalaina atoa i mataupu 15–17). O a nisi o auala e mafai ona tatou fesoasoani ma lagolagoina ai o tatou taitai? O a ni faamanuiaga e oo mai ia i tatou ma o tatou taitai pe a tatou faia [lea mea]?

Mo nisi manatu mo le aoaoina o le fanau, tagai i le otootoga o lenei vaiaso i le Sau, Mulimuli Mai ia te A’u—Mo le Peraimeri.

Pese fautuaina: “Fa’aola o Isaraelu,” Viiga, nu. 5.

Faaleleia Suesuega Faaletagata Lava Ia

Sailia ou lava malamalamaaga faaleagaga. I lau suesuega patino ma suesuega faaleaiga, aua nei faatapulaaina oe lava i fuaiupu o loo ta’u atu i otootoga nei mo suesuega. Atonu o loo i ai ni savali a le Alii mo oe i mataupu ia e le o faamamafaina ii. Ia saili ma le agaga tatalo mo ni musumusuga.

Ata
Mose o loo vaeluaina le Sami Ulaula

Atatusi o Mose o loo vaeluaina le Sami Ulaula, saunia e Robert T. Barrett

Lolomi