“28 Mati–3 Aperila. Esoto 7–13: ‘Ia Manatua Lenei Aso, Ua Outou O Mai Ai Nai Aikupito,’” Sau, Mulimuli Mai ia te A’u—Mo Tagata Taitoatasi ma Aiga: Feagaiga Tuai 2022 (2021)
“28 Mati–3 Aperila. Esoto 7–13” Sau, Mulimuli Mai ia te A’u—Mo Tagata Taitoatasi ma Aiga: 2022
Atatusi o Mose ma Arona i le maota o Farao, na saunia e Robert T. Barrett
28 Mati–3 Aperila
Esoto 7–13
“Ia Manatua Lenei Aso, Ua Outou O Mai Ai Nai Aikupito”
A o e faitau ma mafaufau loloto i le Esoto 7–13, tusifaamaumau ni lagona uunai e oo atu ia te oe. A e faia lenei mea i taimi uma, o le a tuputupu a’e lou tomai e iloa ai musumusuga a le Agaga Paia.
Tusifaamaumau Ou Lagona Uunai
Sa mafatia Aikupito i le oo atu o lea mala ma lea mala, ae na musu lava Farao e faasaoloto tagata Isaraelu. Ae sa faaauau pea ona faaali atu e le Atua Lona mana ma tuu atu ia Farao ni avanoa e talia ai “o A’u lava o Ieova” ma “e leai lava se tasi e tusa ma a’u i le lalolagi uma lava” (Esoto 7:5; 9:14). Ae i le taimi lea, atonu na vaavaai atu ma le maofa ia Mose ma tagata Isaraelu i nei faaaliga o le mana o le Atua mo i latou. E mautinoa lava o nei faailoga faifaipea na faamautuina ai lo latou faatuatua i le Atua ma faamalosia ai lo latou naunau e mulimuli i le perofeta a le Atua. Ma, ina ua le mafai e mala matautia e iva ona faasaolotoina Isaraelu, o le mala lona sefulu—o le fasiotia o ulumatua, e aofia ai ma le ulumatua a Farao—na iu ina faamutaina ai loa ma le nofo pologa. E foliga mai e fetaui lenei mea i tulaga uma o le faapologaina faaleagaga, e moni lava e na o le tasi le auala e sao ai. E le afaina po o a nisi mea na tatou taumafaia i taimi ua mavae, o loo ia i tatou e pei ona sa i ai i le fanauga a Isaraelu. Ua na o le taulaga a Iesu Keriso, le Ulumatua na Fanaua—o le toto o le Tamai Mamoe e le ponā—o le a laveaia i tatou.
Manatu mo Suesuega Faaletagata Lava Ia o Tusitusiga Paia
E mafai ona ou filifili e faamaluluina lo’u loto.
E faamoemoe o le a le matuai tetee lou loto i le finagalo o le Atua e pei o le loto o Farao. Ae peitai, o i tatou uma lava e i ai taimi e le agamalu ai o tatou loto e pei ona tatau ona i ai, o lona uiga e i ai se mea e tatau ona tatou aoaoina mai ia Farao e pei ona faamaumauina i le Esoto 7–10. A o e faitau e uiga i mala i mataupu nei, o le a se mea e laualuga ia te oe e uiga i tali a Farao? O e matauina se lilifa talitutusa e agai atu i le lotoma’a’a o ia te oe lava? Mafaufau loloto i mea ua e aoaoina mai nei mataupu e uiga i le i ai o se loto agamalu.
Ia maitau o le Faaliliuga a Iosefa Samita o le Esoto 7:3, 13; 9:12; 10:1, 20, 27; 11:10 o loo faamanino mai ai sa le’i faama’a’aina e le Atua le loto o Farao—na faama’a’a e Farao lona lava loto (tagai i vaefaamatalaga o fuaiupu taitasi).
O le a se mea e te aoaoina mai mau nei e uiga i le atinaeina o se loto agamalu? 1 Nifae 2:16; Mosaea 3:19; Alema 24:7–8; 62:41; Eteru 12:27.
Tagai foi i le Michael T. Ringwood, “An Easiness and Willingness to Believe,” Liahona, Nov. 2009, 100–102.
O le Paseka o le faailoga lea o le Togiola a Iesu Keriso.
Na pau lava le auala e faasaoina ai tagata Isaraelu mai le mala lona sefulu, e pei ona faamatalaina i le Esoto 11:4–5, o le mulimulitai tonu lea i faatonuga na tuuina atu e le Atua ia Mose i le Esoto 12, o se sauniga ua ta’ua o le Paseka. Ua aoao i tatou e le Paseka e ala i faailoga e faapea, e pei lava ona laveaiina e le Alii ia tagata Isaraelu mai le nofopologa i Aikupito, e mafai foi ona Ia laveai i tatou mai le pologa o le agasala. O a ni mea e te maua i faatonuga ma faailoga o le Paseka e faamanatu mai ai ia te oe ia Iesu Keriso ma Lana Togiola? O a ni mea o loo fautua mai e nei faailoga ma faatonuga ia te oe e uiga i le auala e maua ai faamanuiaga o Lana Togiola? Mo se faataitaiga, o le a le uiga o le vali o pou o le faitotoa i le toto o le tamai mamoe? (fuaiupu e 7). O le a le uiga ia te oe o le i ai o “outou see i o outou vae, ma o outou tootoo i o outou lima”? (fuaiupu e 11).
Tagai foi Mataupu Faavae ma Feagaiga 89:21.
O le faamanatuga e fesoasoani tatou te manatua ai lo tatou Laveai, o Iesu Keriso.
Esoto 12:14–17, 24–27; 13:1–16
O le faamanatuga e fesoasoani ou te manatua ai lou faasaoina e ala mai ia Iesu Keriso.
Sa finagalo le Faaola ia manatua pea e tagata Isaraelu sa Ia laveaiina i latou, e tusa lava pe na avea lo latou nofopologa o se mea ua faigata ona manatuaina ona ua leva. O le pogai lea na Ia poloaiina ai i latou e faamanatu le taumafataga o le Paseka i tausaga taitasi. A o e faitau i Ana faatonuga i le Esoto 12:14–17, 24–27; 13:1–16, mafaufau po o le a sau mea o fai e manatua ai faamanuiaga a le Atua ia te oe. E mafai faapefea ona e faasaoina lena manatuaga “i a outou tupulaga amuli”? (tagai i le Esoto 12:14, 26–27).
O a ni mea e talitutusa ua e vaaia i le va o faamoemoega o le taumafataga o le Paseka ma le faamanatuga? E faapefea e lou faitau e uiga i le Paseka ona faamanatu ai ia te oe le faamanatuga ma aumaia ai le taua faateleina i lena sauniga? Mafaufau po o le a se mea e mafai ona e faia ia “manatua [ai] pea” Iesu Keriso (Moronae 4:3; 5:2; tagai foi i le Luka 22:7–8, 19–20).
E mafai foi ona e mafaufau loloto i isi mea e finagalo le Alii e te manatua; tagai i le, mo se faataitaiga, Helamana 5:6–12; Moronae 10:3; Mataupu Faavae ma Feagaiga 3:3–5, 10; 18:10; 52:40.
Tagai foi i le Ioane 6:54; “Always Remember Him” (vitio), ChurchofJesusChrist.org; “O le Famanatuga o le Tausamaaga a le Alii,” i le Aoaoga a Peresitene o le Ekalesia: Howard W. Hunter (2015), 197–206.
![](https://www.churchofjesuschrist.org/imgs/https%3A%2F%2Fassets.churchofjesuschrist.org%2Fd5%2F65%2Fd56544a56564e6bc4ccc2bd378ec42c860b7d867%2Fd56544a56564e6bc4ccc2bd378ec42c860b7d867.jpeg/full/!250,/0/default)
Manatu mo Suesuega Faaleaiga o Tusitusiga Paia ma Afiafi Faaleaiga
-
Esoto 7–12.Atonu a uma ona faitau e uiga i mala na auina atu e le Alii i Aikupito e fai ma faailoga o Lona mana, e mafai ona faasoa lou aiga i ni auala o loo faaalia ai e le Alii ia Lona mana i nei aso.
-
Esoto 8:28, 32; 9:27–28, 34–35.E mafai ona faaaoga fuaiupu nei e amata ai se talanoaga e uiga i le taua o le tausisia o a tatou upu. Atonu e mafai e tagata o le aiga ona faasoa ni aafiaga i ni taimi na latou vaaia ai isi o faia mea na latou malilie e fai.
-
Esoto 12:1–42.A uma ona faitau faatasi le Esoto 12:1–42 , e mafai ona outou tusia i ni fasipepa ni mea e mafai ona outou faia o se aiga ia manatua ai le Togiola a Iesu Keriso. Ona o le toto o le tamai mamoe i luga o pou o faitotoa (tagai i le fuaiupu e 23) ua faatusa i le Faaola, e mafai ona tou tuu faataamilo nei pepa i se faitotoa o le tou fale. E mafai foi ona outou taumamafaina ni meaai mai le Paseka, e pei o areto e le faafefeteina (masi po o ni totila) po o ni laau afu malamala (pasili po o latisi) ma talanoa pe faapefea ona fesoasoani le Paseka ia tatou manatua ai le ala na laveaiina ai e le Atua Lona nuu. Mo se faataitaiga, o le falaoa e le faafefeteina sa faamanatu ai ia i latou, sa leai se taimi e faafefete ai a latou areto ae latou te le i sosola mai le nofopologa. O laau afu malamala na faamanatu ai ia te i latou le oona o le nofopologa.
-
Esoto 12:14, 24–27.Atonu e mafai ona outou toe iloiloina nei fuaiupu o se aiga ae lei oo i le isi sauniga faamanatuga e sosoo ai. E faapefea ona fesootai nei fuaiupu i le faamanatuga? E mafai faapefea ona tatou faia atoatoa le faamanatuga o se “faamanatu” o le mea na faia e le Faaola mo i tatou.
Mo nisi manatu mo le aoaoina o le fanau, tagai i le otootoga o lenei vaiaso i le Sau, Mulimuli Mai ia te A’u—Mo le Peraimeri.
Pese fautuaina: “Mo Ia o Lē na Faalavaau,” Viiga, nu. 105.
Faaleleia o Lo Tatou Aoao Atu
Faasoa atu lesona o mea faitino. Valaaulia tagata o le aiga e saili ni mea faitino e fesoasoani ia i latou e malamalama ai i mataupu faavae o mau o loo outou faitauina. Mo se faataitaiga, o ni mea faitino vaivai ma malō e mafai ona fesoasoani i tagata o le aiga e talanoa ai i le eseesega i le va o le i ai o se loto agamalu ma se loto ma’a’a.
Atatusi o se taumafataga o le Paseka, saunia e Brian Call