Kallim̧ur M̧okta 2022
Ļōmņak ko n̄an Keememeji: “Jisōs Enaaj Ba n̄an Aolepān Israel, ‘Rooltok”


“Ļōmņak ko n̄an Keememeji: ‘Jisōs Enaaj Ba n̄an Aolepān Israel, “Rooltok,”’” Itok, Ļoor Eō—N̄an Kajjojo Armej im Baam̧le Ko: Kallim̧ur M̧okta 2022 (2021)

“Ļōmņak ko n̄an Keememeji: ‘Jisōs Enaaj Ba n̄an Aolepān Israel, “Rooltok,”’” Itok, Ļoor Eō—N̄an Kajjojo Armej im Baam̧le ko: 2022

Pija
pija ej bōk jikin kwaļo̧k

Ļōmņak ko n̄an Keememeji

“Jisōs Enaaj Ba n̄an Aolepān Israel, ‘Rooltok’”

Ilo āne jemdān ilo Sinai, Moses ekar aiin ajri ro nejin Israel im̧aan toļ eo. Ijo Irooj ekar kwaļo̧k bwe E ekar kōņaan ukōt kurup in me rekar rikamakoko n̄an juon kurup in armej ekajoor. “Im kom̧naaj n̄an Eō,” Ekar ba, “juon aelōn̄ in pris ro, im aelōn̄ e kwōjarjar” (Exodus 19:6). Ekar kallim̧ur bwe renaaj eddōkļo̧k im jeraam̧m̧an, men̄e rej kabooļ kōn eļap im elōn̄ rikōjadat ro rekajoor (lale Duteronomi 28:1–14).

Aolepen menin eban bōk jikin kōn ri Israel rekar bōnbōn ak kajoor ak kapeel. Enaaj bōk jikin, Irooj ekar kōmeļeļeiki, “if ye will obey my voice indeed, and keep my covenant” (Exodus 19:5). Ekar kajoor eo an Anij, ejjab an make, bwe enaaj kōm̧m̧an bwe ren kajoor.

Jekdo̧o̧n Riisrael ro rekar jab pokake Ainikien aolep iien, im ilo jet tōre rekar bōjrak aer kōjparok bujen ko An. Elōn̄ rekar jino kabun̄jar n̄an anij ko jet im mour kōn iminene in manit ko ipeļaakid. Rekar jum̧ae aolep me ko me rekar kōm̧m̧an juon ren kar erom̧ juon laļ, oktak jān aolep—bujen jem̧jerā eo aer ippān Irooj. N̄e ejjab kajoor eo an Anij n̄an kōjparok er (lale 2 Kiin̄ Ro 17:6–7), ekar ejjeļo̧k jabdewōt men n̄an kōbōjrak ro rikōjdat er (lale 2 Kronikel 36:12–20).

Ejepelōklōk Eo

Jejjo iien ikōtaan 735 im 720 BC, Riassiria ro rekar deļon̄e Northern Kingdom eo an Israel, lāmoren eo an bwij ko jon̄oul ruo, im bōk taujin Riisrael ro me rekar pād ilo kamakoko ilo elōn̄ m̧ōttan ko ilo jikin eo an ri Assyria (lale 2 Kiin̄ Ro 17:1–7).1 Ri Israel rein kar jino jeļā kake er āinwōt “bwij ko rejako,” ilo m̧ōttan ko kōnke kar joļo̧k er jān lāmoren eo aer im rekar ejepelōklōk ilubwiljin laļ ko. Ak rekar jako ilo juon en̄jake em̧ūlaļ: ium̧win elōn̄ tōre ko ekar jako aer en̄jake kōn wōn er āinwōt armej in bujen ro an Anij.

Kōnke Southern Kingdom eo an Juda ekar, ilo tōre eo, elōn̄ ro rem̧m̧an jān Northern Kingdom, ekar to an āindein.2 Ak āliktaa armej ro ijeņ rekar bar ello̧k jān Irooj. Ri Assyria ro rekar kakkure im anjo̧ ioon elōn̄ jikin ko ilo Southern Kingdom; Jerusalem wōt kar kōjparoke ilo juon wāween ekabwilōn̄lōn̄ (lale 2 Kiin̄ Ro 19; Aiseia 10:12–13). Tokālik, ikōtaan 597 im 580 BC, ri Babilon ro rekar kakkure Jerusalem, ekoba tampeļ eo, im kar likūt ilo kamakoko elōn̄ armej ro ilo jikin eo (lale 2 Kiin̄ Ro 24–25; 2 Kronikel 36; Jeremaia 3952). Tarrin 70 iiō tokālik, kar kōtļo̧k aolep ri Juda ro bwe ren jepļaak n̄an Jerusalem im bar kalōk tampeļ eo. Elōn̄, ijoke, rekar pād wōt ilo Babilon.3

Ilo epepen ko rem̧ootļo̧k, ri Israel ro jān bwij ko rekar “jeepeļo̧k … kōn juon kōto i peļaakin aolep aelōn̄ ko raar jaje kajjier” (Zekaraia 7:14; bar lale Amos 9:8–9). Jet kar tōl er jān Irooj n̄an āne ko jet (lale 2 Nephi 1:1–5; Omnai 1:15–16). Ro jet rekar likūt Israel im ko jān kamakoko (lale 2 Kiin̄ Ro 25:22–26; Jeremaia 42:13–19; 43:1–7) ak n̄an un ko ikkijeen kien im jeraam̧m̧an ko an laļ.4

Jej ņa etan iien kein raorōk ejepelōklōk eo an Israel. Im eaorōk n̄an jeļā kōn ejepelōklōk eo kōn jet un ko. Kōn juon men, ej juon unin kōnono eļap an Kallim̧ur M̧okta: Elōn̄ rikanaan ro ilo Kalim̧m̧ur M̧okta rekar kam̧ool bwe wōtļo̧k eo aer ilo mour in jetōb ekar tōl n̄an ejepelōklōk eo an Israel. Rekar lo wōt m̧okta bwe ejepelōklōk im rekar kakkōļ kake, im jet iaer rekar mour kake.5 Menin eļap an jipan̄ kakeememej n̄e kwoj riiti bok in Aiseia, Jeremaia, Amos, im elōn̄ bok ko jet ilo m̧ōttan ko āliktata ilo Kallim̧ur M̧okta. Kōn ļōmņak in ilo kōļmenļo̧kjeņ, n̄e kwoj riit kanaan ko aer kōn Assyria im Babilon, ekjab im kamakoko, kakkure im bar kalōke, kwonaaj jeļā ta in jej kōnnaan kake.

Meļeļe kōn ejeplōklōk eo an Israel enaaj jipan̄ eok meļeļe Bok in Mormon ej juon rekoot in juon ra eo ejepelōklōk an Israel (lale 1 Nipai 15:12). Rekoot in ekar ijjino jān iien eo baam̧le eo an Liai rekar ko jān Jerusalem ilo tarin in 600 BC, m̧oktaļo̧k jān an ri Babilon ro kar kakkure jikin eo. Liai ekar juon iaan rikanaan ro me rekar kanaan kōn ejepelōklōk eo an Israel.6 Im baam̧le oe an rekar jipan̄ kakūrm̧oole kanaan eo, bōk ra ko an m̧weeo Im̧ōn Israel im katōk ilo turājet eo an juon ilo laļ in, ilo Amedka kan.

Pija
armej ro rej em̧akūt jān jikin eo euruur

The Destruction of Jerusalem by Nebuzar-adan, jān William Brassey Hole, © Providence Collection/licensed from goodsalt.com

Aiintok Doon Eo

Ejepelōklōk eo an Israel, ijoke, ejjab jim̧atten in bwebwenato eo wōt. Irooj ejjab meļo̧kļo̧k armej ro An, im ejjab bar kejo̧o̧l er, jekdo̧o̧n n̄e em̧ōj aer kar kejo̧o̧l E. Elōn̄ kanaan ko me Israel enaaj kar ejepelōklōk rekar itok ippāntok elōn̄ kallim̧ur ko bwe Anij enaaj kaboik er juon raan.7

Raan eo ej rainin—rainin ad. Aiintok doon eo em̧ōj an kar jino wōt. Ilo 1836, taujin iiō ko ālkin an Moses kar aiintok ajri ro nejin Israel ilo im̧aan wōt toļ Sinai, Moses ekar waļo̧k ilo Kirtland Tampeļ n̄an leļo̧k n̄an Josep Smith “ki ko an aintok Israel jān m̧ōttan ko emān in laļ” (Katak im Bujen Ko 110:11). Kiiō, ium̧win tōl an ro jet rej kabwijer kii ko, bwijjin Israel rekar bar koba ippān doon jān kajjojo laļ ijo rikarejar Irooj remaron̄ etal n̄an e.

Būreejtōn Russell M. Nelson ekar likūt bwe aiintok doon in “ej juon men eaorōk ej bōk jikin ilo laļ in rainin. Ejjeļo̧k bar juon men rej keidi n̄an jon̄an kilepen, ejjelo̧k bar juon men rej keidi n̄an jon̄an aorōkin, ejjeļo̧k bar juon men rej keidi n̄an jon̄an aibojooj in. Eļan̄n̄e kwoj kālet bwe kwon, eļan̄n̄e kokōņaan, emaron̄ lukkuun ļap tokjem̧ n̄an e.”8

Elmen am̧ kōm̧m̧ane menin? Ta meļeļein n̄an aiintok Israel? Ej ke meļeļein n̄an kōjepļaaktok jon̄oulruo bwij ko n̄an āne eo rekar jolete m̧okta? Ilo m̧ool, meļeļein eļapļo̧k, eļapļo̧k an indeeo. Āinwōt an kar Būreejtōn Nelson kar kōmeļeļeiki:

“N̄e jej kōnono kōn aiintok, jej mour kake pedped in em̧ool: kajjojo ro nejin Jemedwōj Ilan̄, jim̧or ilo ron̄ōļ nuknuk eo juon, maron̄ in ron̄ ennaan eo an gospel eo an Jisōs Kraist em̧ōj an kar jepeļaaktok. …

Jabdewōt iien kwoj kōm̧m̧ane jabdewōt men me ej jipan̄ jabdewōt armej—ilo jim̧or jait ko an ran̄ōl eo—bōk juon bun̄tōn m̧aanļo̧k n̄an kōm̧m̧ani bujen ko ippān Anij im bōk kain̄i ko remenin aikuj n̄an aer an peptaij im ko an tampeļ, kwoj jipan̄ aiintok Israel. Epidodo āinwōt in.”9

Menin ej waļo̧k, āinwōt an Aiseia ba, “kajjo iami” (Aiseia 27:12) ak, āinwōt an Jeremaia kar antoone, “juon jikin kweilo̧k, im ruo jān juon baam̧le” (Jeremaia 3:14).

Aiintok Israel ej meļeļein bar kōjepļaaktok ajri ro nejin Anij n̄an Ippān. Meļeļein kōjepļaak tok er n̄an bujen jem̧jerā Ippān. Meļeļein bar ejaake juon “aelōn̄ e kwōjarjar” Eto an kar karōk bwe en ejaake (Exodus 19:6).

Rooltok

Āinwōt juon rikōjparok bujen, kwoj m̧ōttan ļo̧k m̧weo im̧ōn Israel.10 Em̧ōj am̧ aiintok eok, im kwoj juon riaiintok ro jet. Poem bwebwenato ilo bukwi iiō ko rem̧ootļo̧k ekar jino kōn juon bujen ikōtaan Anij im Ebream ej kalōk kōn jibadbad eo an eaorōk, im kwe eo kwoj juon ki eo eaorōk ilo jibadbad in. Kiiō ej iien n̄e “Jisōs enaan ba n̄an aolepān Israel, ‘Rooltok.’”11

En̄in ej enaan eo kōn riaiintok ro: Rooltok n̄an bujen eo. Rooltok n̄an Zaion. Rooltok n̄an Jisōs Kraist, Eo Ekwojarjar an Israel, im E naaj karooltok eok n̄an Anij, eo jem̧am̧.

Kakeememej ko

  1. Jon̄oul bwij ko rekar pād ilo kamakoko jān ippān riAssiria ro, kar Reuben, Simeon, Issachar, Zebulun, Dan, Naphtali, Gad, Asher, Ephraim, and Manasseh. Ro uwaan bwijjin Livai rekar ejepelōklōk ilo joko jikin bwij ko jet bwe ren maron̄ kōm̧m̧ani eddo ko aer āinwōt jet pris.

  2. Laļ eo ilo jikin ko I tu rōk epād ie bwij ko bwijjin Juda im Benjamin. Ijoke, ro uwaan jet iaan bwij ko rekar bar jokwe ijeņ (lale 2 Kronikel 11:14–17). N̄an waanjon̄ak, Liai, eo ekar jokwe ilo Jerusalem, ekar itok jān bwijjin Manasse.

  3. Lale Ezra 1; 7; Nihimaia 2. Armej in laļ eo an Persia ekar kakkure armej ro im jikin ko an Ri Babilon. Kar kiin̄ eo an Persia, etan Cyrus, eo ekar kōtļo̧k jejjo kurup in ri Ju ro rejo̧o̧l bwe ren jepļaak n̄an Jerusalem.

  4. Ilo ālkin mej eo an kraist 70, Jerusalem im tampeļ ko ie kar kakkuri, tōre in jān ippān ri Rom ro, im ri Ju ro ilo tōre eo rekar ejepelōklōk ilo aolepān laļ ko ilo laļ in.

  5. Lale Jeremaia 29:18; Ezekiel 22:15; Hoseia 9:17; Amos 9:9; 1 Nipai 1:13.

  6. Lale 1 Nipai 1:13, 18–20; 10:12–14.

  7. Lale Aiseia 5:26; 27:12; 54; Jeremaia 16:14–15; 29:14; 31:10; Ezekiel 11:17; 34:12; 37:21–28; Zekaraia 10:8; 1 Nipai 10:14; 22:25; 3 Nipai 16:1–5; 17:4.

  8. Russell M. Nelson im Wendy W. Nelson, “Hope of Israel” (worldwide youth devotional, June 3, 2018), supplement to the New Era and Ensign, 8, ChurchofJesusChrist.org.

  9. Russell M. Nelson im Wendy W. Nelson, “Hope of Israel,” 15, ChurchofJesusChrist.org.

  10. Lale 2 Nipai 30:2.

  11. Now Let Us Rejoice,” Hymns, no. 3.

Būriin