Haʻu, ʻo Muimui ʻIate Au
28 Sānuali–3 Fepueli. Mātiu 3; Maʻake 1; Luke 3: ‘Mou Teuteu ʻa e Hala ʻo e ʻEikí’


“28 Sānuali–3 Fepueli. Mātiu 3; Maʻake 1; Luke 3: ‘Mou Teuteu ʻa e Hala ʻo e ʻEikí’” Haʻu, ʻo Muimui ʻIate Au—Maʻá e Palaimelí: Fuakava Foʻou 2019 (2019)

“28 Sānuali–3 Fepueli. Mātiu 3; Maʻake 1; Luke 3,” Haʻu, ʻo Muimui ʻIate Au—Maʻá e Palaimelí: 2019

ʻĪmisi
Sione Papitaiso ʻokú ne papitaiso ʻa Sīsū

Matapā sioʻata ʻi he Temipale Nāvū ʻIlinoisí, tā ʻe Tom Holdman

28 Sānuali–3 Fepueli

Mātiu 3; Maʻake 1; Luke 3

“Mou Teuteu ʻa e Hala ʻo e ʻEikí”

ʻI hoʻo lau fekauʻaki mo Sione Papitaiso mo hono papitaiso ʻo Sīsū Kalaisí, hiki ha ngaahi ongo fakalaumālie ʻokú ke maʻu. ʻE lava ke tokoni atu ʻa e Haʻu, ʻo Muimui ʻIate Au—Maʻá e Fakafoʻituituí mo e Ngaahi Fāmilí ke mahino e ngaahi folofola ko ʻení, pea ʻe tokoni ia ke ke poupouʻi e ako ʻoku fakahoko ʻe he kau mēmipa hoʻo kalasí ʻiate kinautolu peé.

Lekooti e Ngaahi Ongo ʻOkú ke Maʻú

ʻĪmisi
fakaʻilonga vahevahe

Fakaafeʻi Ke Vahevahe

Ke ʻoange ki he fānaú ha faingamālie ke nau vahevahe e meʻa kuo nau ʻosi akó, fakaʻaliʻali ange ha fakatātā ʻo Sīsū ʻi hono papitaisó, pea kole ange ke nau talaatu kiate koe ʻa e meʻa ʻoku hoko ʻi he fakatātaá mo e anga ʻenau ongoʻi fekauʻaki mo hono papitaiso kinautolú.

ʻĪmisi
fakaʻilonga akoʻi

Akoʻi e Tokāteliné

Fānau Iiki Angé

Mātiu 3:13–17

ʻE lava ke u papitaiso ʻo hangē ko Sīsuú.

Te ke fakaʻaongaʻi fēfē ʻa e talanoa ʻo hono papitaiso ʻo Sīsuú ke akoʻi e fānaú ke nau mateuteu ki hono papitaiso kinautolú?

Ngaahi ʻEkitivitī ʻe Ala Fakahokó

  • Fakamatala fakaikiiki e talanoa ʻo hono papitaiso ʻo Sīsuú (vakai, Mātiu 3:13–17; vakai foki “Vahe 10: Ko Hono Papitaiso ʻo Sīsuú,” Ngaahi Talanoa ʻo e Fuakava Foʻoú, 26–29. Toutou fai e talanoá pea fakaafeʻi ʻa e fānaú ke nau vahevahe ʻa e ngaahi fakaikiiki ʻoku nau manatuʻí. Fakamatalaʻi ange ne papitaiso ʻa Sīsū Kalaisi ʻe he tokotaha naʻá ne maʻu e mafai ʻo e lakanga fakataulaʻeikí.

  • Fakaʻaliʻali ange ha fakatātā ʻo hono papitaiso ʻo Sīsuú pea mo e peesi ʻekitivitī ʻo e uike ní. Tuku ki he fānaú ke nau tuhuʻi mai ha ngaahi faitatau ʻi he ongo fakatātaá.

  • ʻE lava ke ke toe vakaiʻi e ngaahi fuakava ʻe fakahoko ʻe he fānaú ʻi he taimi ʻe papitaiso ai kinautolú (vakai, Mōsaia 18:8–10; T&F 20:37; Tuʻu Maʻu ʻi he Tuí, 160). ʻEke ange pe ko e fē ʻi he ngaahi meʻá ni ʻoku nau lolotonga fakahokó.

  • Fakaafeʻi ha mēmipa ʻo e kau pīsopelikí ke talanoa ki he fānaú fekauʻaki mo e ʻinitaviu papitaiso te nau fai kimuʻa pea nau papitaisó.

  • Hivaʻi fakataha mo e fānaú e “Ko Hoku Papitaisó,” Tohi Hiva ʻa e Fānaú, 54. Fakakaukau ke kole ki ha kiʻi tamasiʻi pe taʻahine ʻokú ne maʻu lelei e hivá ke ne tataki e fānau kehé lolotonga ʻenau hivá.

ʻĪmisi
kiʻi taʻahine kuo papitaiso

ʻE lava ke tau muimui ʻi he sīpinga ʻa Sīsuú ʻaki ʻetau papitaisó.

Mātiu 3:11, 16

ʻOku tokoniʻi au ʻe he Laumālie Māʻoniʻoní.

Makehe mei he teuteu ki he papitaisó, ʻoku teuteu foki ʻa e fānaú ke nau maʻu e meʻafoaki ʻo e Laumālie Māʻoniʻoní. Te ke lava fēfē ʻo tokoniʻi kinautolu?

Ngaahi ʻEkitivitī ʻe Ala Fakahokó

  • Fakaʻaongaʻi e Mātiu 3:11, 16 ke akoʻi ki he fānaú, naʻe ʻalu hifo e Laumālie Māʻoniʻoní kia Sīsū ʻi he taimi ne papitaiso ai Iá (ne hā mai ha foʻi lupe ko ha fakaʻilonga, ke fakahā mai kuo hoko ʻeni). Fakaʻaliʻali e fakatātā Ko e Meʻafoaki ʻo e Laumālie Māʻoniʻoní (Tohi Fakatātā ʻo e Ongoongoleleí, fika 105), pea fakamatalaʻi ʻoku tau maʻu e meʻafoaki ʻo e Laumālie Māʻoniʻoní ʻi he taimi ʻoku hilifakinima ai kitautolú.

  • ʻOmi ha puha ʻoku faʻo ai ha ngaahi meʻa hangē ko ha fakatātā ʻo Sīsū, ko ha sipi kafu māfana, mo ha kāpasa. Fakaafeʻi e fānaú ke nau fili ha meʻa mei he loto puhá pea vahevahe e founga ʻoku fakafofongaʻi ai ʻe he meʻa ko iá e founga ʻoku lava ai e Laumālie Māʻoniʻoní ke tokoniʻi kitautolú—ʻokú Ne fakamoʻoni kia Sīsū, fakafiemālieʻi kitautolu (vakai, Sione 15:26), mo fakahā mai kiate kitautolu e hala totonú (vakai, 2 Nīfai 32:5).

  • Vahevahe hoʻo ngaahi aʻusia pē ʻaʻau ʻi hoʻo maʻu ha tokoni mei he Laumālie Māʻoniʻoní.

  • Fakaafeʻi e fānaú ke nau fakafanongo ki ha ngaahi founga ʻoku tokoniʻi ai kitautolu ʻe he Laumālie Māʻoniʻoní, lolotonga ʻenau hivaʻi e “Ko e Laumālie Māʻoniʻoní,” Tohi Hiva ʻa e Fānaú, 56.

ʻĪmisi
fakaʻilonga akoʻi

Akoʻi e Tokāteliné

Fānau Lalahi Angé

Mātiu 3

ʻOku tāpuekina au ʻe he ngaahi ouau ʻo e Lakanga Taulaʻeiki Faka-ʻĒloné.

Naʻe maʻu ʻe Sione Papitaiso e Lakanga Taulaʻeiki Faka-ʻĒloné, ko ia ko ha faingamālie lelei ʻeni ke akoʻi ai e fānaú fekauʻaki mo e Lakanga Taulaʻeiki FakaʻĒloné mo tokoniʻi kinautolu ke nau ʻiloʻi e ngaahi tāpuaki mo e mālohi ʻoku fakatou maʻu ʻe he kakai tangata mo e fefine ʻo fakafou ʻi he lakanga fakataulaʻeiki ko ʻení.

Ngaahi ʻEkitivitī ʻe Ala Fakahokó

  • Fakaafeʻi e fānaú ke nau faʻu ha lisi ʻo e ngaahi fatongia ʻo e Lakanga Taulaʻeiki Faka-ʻĒloné, ʻo ngāue ʻaki e Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 20:46, 58–60; 84:111. Fakamatalaʻi ange ʻoku lava ʻe he kau taulaʻeiki ʻi he Lakanga Taulaʻeiki Faka-ʻĒloné ʻo “fai papitaiso, mo tāpuakiʻi e sākalamēnití.” ʻOku totonu ko e kau taulaʻeikí, kau akonakí, mo e kau tīkoní, ke nau “akonaki, pea fakaafeʻi ʻa e kakai kotoa pē ke nau haʻu kia Kalaisi” (T&F 20:46, 59). Kole ki he fānaú ke nau kumi ʻi he Mātiu 3 ha ngaahi sīpinga ʻoku fakakakato ai ʻe Sione e ngaahi fatongia ko ʻení. Te tau lava fēfē ʻo fakaafeʻi e niʻihi kehé ke haʻu kia Kalaisi, ʻo hangē ko ia naʻe fai ʻe Sione?

  • Fakaʻaliʻali ha fakatātā ʻe niʻihi ʻo e kau maʻu Lakanga Taulaʻeiki Faka-ʻĒlone ʻoku nau fakahoko e ongo ouau ʻo e papitaisó mo e sākalamēnití (vakai, Tohi Fakatātā ʻo e Ongoongoleleí, fika 103,108). Aleaʻi e founga ʻoku teuteuʻi ai kitautolu ʻe he ngaahi ouau ko ʻení ke tau tali ʻa Sīsū Kalaisi mo ʻEne Fakaleleí.

  • Lau fakataha ʻa e Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava  13:1, pea fakamatalaʻi ange naʻe fakafoki mai ʻe Sione Papitaiso ʻa e Lakanga Taulaʻeiki Faka-ʻĒloné kia Siosefa Sāmita. ʻEke ki he fānaú pe kuo tāpuekina fēfē kinautolu koeʻuhi ko hono toe fakafoki mai e Lakanga Taulaʻeiki Faka-ʻĒloné.

Mātiu 3:13–17; Luke 3:2–18

Te u lava ʻo tauhi ʻeku ngaahi fuakava ʻi he papitaisó.

Ko e fakamatala ʻo hono papitaiso ʻo Sīsuú ko ha faingamālie lelei ia ke tokoniʻi ai e fānaú ke nau toe vakaiʻi ʻenau ngaahi fuakava ʻi he papitaisó mo toe tukupā ke tauhi kinautolu.

Ngaahi ʻEkitivitī ʻe Ala Fakahokó

  • Kole ki ha fānau ʻe toko ua ke na lau e Luke 3:7–9, 15–17, ʻo lau ʻe he tokotaha e ngaahi lea ʻa Sione Papitaisó pea lau leva ʻe he tokotaha e toengá. Hili e veesi takitaha, kiʻi taimi pea tokoniʻi e fānaú ke mahino kiate kinautolu e ʻuhinga ʻo e vēsí.

  • Toe vakaiʻi e ngaahi fuakava ne fakahoko ʻe he fānaú ʻi he papitaisó, ʻa ia ʻoku maʻu ʻi he Mōsaia 18:8–10 mo e Tokāteline mo e Ngaahi Fuakavá 20:37. (Vakai foki, Tuʻu Maʻu ʻi he Tuí, 160–166.) Fakaafeʻi e fānaú ke nau hiki e ngaahi fakamoʻoni fakafolofola ko ʻení ʻi he peesi ʻekitivitī ʻo e uike ní.

  • Teuteu ha ʻū kaati fakahoa mo ha ngaahi kupuʻi lea pe ngaahi fakatātā tatau ʻoku nau fakafofongaʻi ʻetau ngaahi fuakava ʻi he papitaisó. Fakafoʻohifoʻi e ʻū kātí. Fakaafeʻi ʻa e fānaú ke nau taufetongi hono fulihi ha kaati ʻe ua he taimi ʻe taha, ke kumi e ngaahi meʻa ʻoku tauhoá. Hili ha fakahoa, fakaafeʻi e fānaú ke nau vahevahe ha ngaahi founga kuo nau tauhi ai e fuakava ko iá.

  • Vahevahe e ngaahi founga kuo faitāpuekina ai koe ʻi hono tauhi hoʻo ngaahi fuakava ʻi he papitaisó.

Mātiu 3:11, 16

ʻE lava ʻe he Laumālie Māʻoniʻoní ʻo fakahinohinoʻi au.

ʻOku ako ʻe he fānaú e founga ke ʻiloʻi ai mo muimui ki he fakahinohino ʻa e Laumālie Māʻoniʻoní. Te ke lava fēfē ʻo akoʻi kiate kinautolu ʻe tokoni hono tauhi ʻenau ngaahi fuakava ʻi he papitaisó, ke nau taau ke maʻu ʻa e fakahinohino ko ʻení?

Ngaahi ʻEkitivitī ʻe Ala Fakahokó

  • Kole ki he tokotaha kotoa ke nau fili ha taha ʻo e ngaahi potufolofola ko ʻení ke lau pea fakamatalaʻi e founga ʻoku lea mai ai e Laumālie Māʻoniʻoní kiate kitautolú: Tokāteline mo e Ngaahi Fuakavá 6:23; 8:2–3.

  • Kole ki ha tamasiʻi ke ne lau e Mātiu 3:11. Ko e hā e founga ʻoku hangē ai e Laumālie Māʻoniʻoní ko e afí? Hangē ko ʻení, ʻoku fakafiemālie e afí, pea ʻokú ne ʻomi e maama ke tataki kitautolu (vakai, Sione 15:26; 2 Nīfai 32:5).

  • Fakaafeʻi ʻa e fānaú ke kuikui honau matá pea puke hake honau nimá ʻi muʻa. Pea tohoʻi fakamaʻamaʻa ha fulufuluʻi manu pe maea ʻi honau laʻinimá. Fakaafeʻi kinautolu ke nau talaatu e taimi ʻoku nau ongoʻi ai iá. Ko e hā ʻoku akoʻi ʻe he ʻekitivitī ko ʻení fekauʻaki mo hono ʻiloʻi e ngaahi ongo ʻo e Laumālie Māʻoniʻoní?

  • Fakaafeʻi e fānaú ke nau vahevahe e ngaahi aʻusia kuo nau maʻu mo e Laumālie Māʻoniʻoní. Ko e hā ʻoku tokoniʻi ai kitautolu ʻi heʻetau tauhi ʻetau ngaahi fuakavá, ke tau maʻu ai e tataki ʻo e Laumālie Māʻoniʻoní?

ʻĪmisi
fakaʻilonga akoʻi

Poupouʻi e Ako ʻi ʻApí

Poupouʻi e fānaú ke nau ʻeke ki heʻenau mātuʻá pe kau mēmipa kehe ʻo e fāmilí, fekauʻaki mo honau papitaisó.

Fakatupulaki ʻEtau Akoʻí

Fekumi ki ha ueʻi fakalaumālie ʻoʻou pē. ʻOua te ke vakai ki he ngaahi lēsoni ko ʻení, ko ha ngaahi fakahinohino kuo pau ke ke muimui ki ai ʻi hoʻo akoʻí. Ka ke fakaʻaongaʻi kinautolu ko ha ngaahi fakakaukau ke ne langaki ai ha ueʻi fakalaumālie pē ʻaʻau ʻi hoʻo fakalaulauloto ki he ngaahi fie maʻu ʻo e fānau ʻokú ke akoʻí. (Vakai, Ko e Faiako ʻi he Founga ʻa e Fakamoʻuí, 7.)

ʻĪmisi
peesi ʻekitivitií: Te u lava ʻo papitaiso ʻo hangē ko Sīsuú

Paaki