Fuakava Motuʻá 2022
14–20 Nōvema. ʻAmosi; ʻOpataia “Kumi ki [he ʻEikí], Pea Te Mou Moʻui”


“14–20 Nōvema. ʻAmosi; ʻOpataia: ‘Kumi ki [he ʻEikí], Pea Te Mou Moʻui,’” Haʻu, ʻo Muimui ʻIate Au—Maʻá e Palaimelí: Fuakava Motuʻá 2022 (2021)

“14–20 Nōvema. ʻAmosi; ʻOpataia,” Haʻu, ʻo Muimui ʻIate Au—Maʻá e Palaimelí: 2022

ʻĪmisi
maamangia e fofonga ʻo Sīsuú mei ha teʻelango ʻi ha loki fakapoʻuli

Mā ʻo e Moʻuí, tā fakatātaaʻi ʻe Chris Young

14–20 Nōvema

ʻAmosi; ʻOpataia

“Kumi ki [he ʻEikí], Pea Te Mou Moʻui”

ʻI hoʻo tokanga taha ki hono akoʻi e ngaahi tokāteline moʻoní ʻi ha ngaahi founga mahinongofuá, te ke lava ai ʻo ʻoange ha ngaahi faingamālie ki he Laumālie Māʻoniʻoní ke fakamoʻoni ki he fānaú. Fakaʻaongaʻi e ngaahi ʻekitivitī ʻi he lēsoni ko ʻení—pe faʻu haʻo ʻekitivitī pē ʻaʻau—ke tokoni atu ke akoʻi e ngaahi tefitoʻi moʻoni ʻo e ongoongoleleí ʻi ha ngaahi founga mahinongofua.

Lekooti e Ngaahi Ongo ʻOkú ke Maʻú

ʻĪmisi
fakaʻilonga feʻinasiʻakí

Fakaafeʻi e Feʻinasiʻakí

Kole ki he kalasí ke vahevahe ha meʻa ne nau ako kimuí ni mai ʻi ʻapi pe ʻi he lotú. Hangē ko ʻení, ʻeke ange pe kuo nau maʻu ha veesi folofola foʻou pe fanongo ʻi ha pōpoaki te nau lava ʻo vahevahe mo e kalasí.

ʻĪmisi
fakaʻilonga akoʻí

Akoʻi e Tokāteliné: Fānau Iiki Angé

ʻAmosi 3:7; 7:14–15

Ko e kau palōfitá ko ha kau talafekau ia ʻa Sīsū Kalaisi.

Ko e taha ʻo e ngaahi meʻa mahuʻinga taha ʻe lava ke ʻilo ʻe he fānaú fekauʻaki mo e kau palōfitá ko ʻenau hoko ko ha kau talafekau ʻa Sīsū Kalaisí. ʻE lava ke tokoni atu e ngaahi fakakaukau ʻi laló ke akoʻi kiate kinautolu e moʻoni fakaofo ko ʻení.

Ngaahi ʻEkitivitī ʻe Ala Fakahokó

  • Fanafana ki ha taha ʻo e fānaú ha pōpoaki ki he toenga ʻo e kalasí (hangē ko hano kole ki he fānaú ke nau tuʻu ʻaki ha vaʻe ʻe taha pe vilovilo takai ʻi ha siakale), pea kole ange ke ne vahevahe ʻa e pōpoakí mo e fānau kehé. Toutou fakahoko e foʻi ʻekitivitī ko ʻení, ʻo tuku ke hoko ha niʻihi kehe ʻo e fānaú ko e talafekau. Tokoni ke mahino kiate kinautolu ʻa e founga ʻoku tatau ai e tokotaha talafekau ʻi he ʻekitivitī ko ʻení mo ha palōfitá, ʻa ia ʻokú ne vahevahe e pōpoaki ʻa e ʻOtuá mo kitautolu. Vahevahe ha ngaahi sīpinga ʻe niʻihi ʻo ha ngaahi pōpoaki kimuí ni mei he kau palōfita moʻuí kuo nau tokoni atu ke ke toe ofi ange ai kia Sīsū Kalaisi.

  • Fakaafeʻi ha tokotaha ke tuʻu ʻi muʻa ʻi he lokí ʻo pehē pē ko e palōfita ia ko ʻAmosí. ʻI hoʻo vahevahe ha ngaahi moʻoni ʻe niʻihi fekauʻaki mo ʻAmosi mei he ʻAmosi 7:14–15, ʻoange ki he leká ha ngaahi fakatātā pe meʻa ke ne pukepuke ʻa ia ʻoku felāveʻi mo e moʻoni takitaha, hangē ko ha fakatātā ʻo ha sipi, ko ha fuaʻi ʻakau, pea mo e ʻEikí. Fakamatalaʻi ange naʻe hoko ʻa ʻAmosi ko ha tauhi sipi ʻa ia ne ui ʻe he ʻEikí ke hoko ko ʻEne talafekaú. Fakaʻaliʻali leva ha ngaahi fakatātā ʻo e ʻEikí mo e kau palōfita moʻuí, pea fakamatalaʻi ange ʻoku kei hokohoko atu pē hono ui ʻe he ʻEikí ha kau talafekau ʻi he ʻahó ni. Lau leʻolahi ʻa e ʻAmosi 3:7 pea kole ki he fānaú ke tuhu ki he fakatātā totonú ʻi heʻenau fanongo ki he foʻi lea “ʻEikí” mo e “kau palōfitá.” Vahevahe hoʻo fakamoʻoní ʻoku folofola mai ʻa Sīsū Kalaisi kiate kitautolu ʻo fakafou ʻi Heʻene kau palōfitá ʻo hangē pē ko e kuonga ʻo ʻAmosí.

  • Vahevahe ha talanoa mei ha makasini kimuí ni ʻa e Siasí fekauʻaki mo e palōfita moʻuí pe fekauʻaki mo ha ngaahi aʻusia kuo maʻu ʻe he kau mēmipa ʻo e Siasí ʻi heʻenau muimui he faleʻi ʻa e palōfitá. (Vakai foki, “Kau Palōfitá mo e Kau ʻAposetoló” ʻi he ChurchofJesusChrist.org.)

  • Hivaʻi pe tā ha foʻi hiva kuo lekooti fekauʻaki mo e kau palōfitá, hangē ko e“Muimui he Palōfitá” (Tohi Hiva ʻa e Fānaú, 58), lolotonga e ngāue ʻa e fānaú ʻi he peesi ʻekitivitī ʻo e uike ní. Fakamahinoʻi ange ki he fānaú e ngaahi kupuʻi lea ʻi he hivá ʻoku nau akoʻi e founga ʻoku tataki ai ʻe he kau palōfitá ʻa e hala kia Sīsū Kalaisí.

ʻAmosi 5:14

Kapau te u kumi ʻa e leleí, ʻe nofoʻia au ʻe he ʻEikí.

Naʻe fakaafeʻi ʻe ʻAmosi e kakai ʻIsilelí ke nau “kumi ʻa e leleí, kae ʻikai ko e koví” mo talaʻofa ange kapau te nau fai ia ʻe “ʻiate [kinautolu] … [ʻa e ʻEikí].” Te ke tokoni fēfē ki he fānaú ke nau tali e fakaafe ko ʻení mo tali ʻa e talaʻofá ni?

Ngaahi ʻEkitivitī ʻe Ala Fakahokó

  • Fakaʻaliʻali ha ngaahi fakatātā ʻo ha fānau ʻoku nau fakahoko ha ngaahi meʻa lelei, hangē ko e tokoni ki he niʻihi kehé pe ʻave e sākalamēnití. Tuku ke taufetongi e fānaú hono fakamatalaʻi ha taha ʻo e ngaahi fakatātaá kae mateʻi ʻe he toenga ʻo e fānaú pe ko e fakatātā fē ʻokú ne fakamatalaʻí. Lau ʻa e ʻAmosi 5:14, pea tokoni ki he fānaú ke nau fakakaukau ki ha ngaahi founga te nau “kumi [ai] ʻa e leleí” ʻi he ʻaho kotoa pē.

  • Fakaafeʻi e fānaú ke tā ha ngaahi fakatātā ʻo kinautolu pē ʻoku nau fakahoko ha ngaahi ngāue lelei. Lau ʻa e ʻAmosi 5:14, pea fakamamafaʻi ange e talaʻofa ʻa e ʻEikí te Ne ʻiate kitautolu ʻi he taimi ʻoku tau kumi ai ʻa e leleí. Fakaafeʻi e fānaú ke tānaki atu ki heʻenau ngaahi tā fakatātaá ha fakatātā ʻo Sīsū ʻoku tuʻu mo kinautolu.

ʻĪmisi
fakaʻilonga akoʻí

Akoʻi e Tokāteliné: Fānau Lalahi Angé

ʻĪmisi
Kau ʻAposetolo ʻo e ngaahi ʻaho ní ʻoku nau felulululuʻaki ʻi he konifelenisi lahí

ʻOku fakahā ʻe he ʻEikí ʻa e moʻoní ki Heʻene kau palōfitá.

ʻAmosi 3:7

Ko e kau palōfitá ko ha kau talafekau ia ʻa Sīsū Kalaisi.

Ko e ʻAmosi 3:7 ko ha potufolofola lelei ia ke tokoni ki he fānaú ke ʻiloʻi ʻi he taimi ʻoku tau fanongo ai ki he palōfitá, ʻoku tau fanongo ai ki ha talafekau ʻa Sīsū Kalaisi.

Ngaahi ʻEkitivitī ʻe Ala Fakahokó

  • Tokoni ki he fānaú ke nau ako maʻuloto ha konga pe kotoa ʻo e ʻAmosi 3:7. Hangē ko ʻení, ʻoange kiate kinautolu ha ngaahi miniti siʻi ke toutou lau e vēsí ka ke hiki fakavaha foʻi lea e vēsí ʻi he palakipoé. Fakaafeʻi e fānaú ke tāpuniʻi ʻenau folofolá pea lau leʻolahi fakataha e vēsí, ʻo fakaʻaongaʻi e ngaahi foʻi lea ʻoku ʻasi he palakipoé ke tokoni. Tamateʻi tahataha leva ha ngaahi foʻi lea ʻe niʻihi kae ʻoua kuo lava ʻe he fānaú ʻo toutou lea ʻaki e vēsí kotoa taʻe-toe ʻi ai ha lea ke tokoni ange. Ko e hā ʻoku akoʻi mai ʻe he veesi ko ʻení fekauʻaki mo e kau palōfitá? Kuo tokoniʻi fēfē nai kitautolu ʻe heʻetau palōfita moʻuí ke tau ʻilo e meʻa ʻoku finangalo e Fakamoʻuí ke tau fakahokó?

  • Hiki ha ngaahi fehuʻi fekauʻaki mo e kau palōfitá ʻi ha laʻipepa, hangē ko ʻení: Ko e hā ʻoku tau maʻu ai ha kau palōfitá? Ko e hā ʻoku fakahoko ʻe he kau palōfitá? Ko e hā ʻokú ke muimui ai ki he palōfitá? Ko e hā ʻoku akonaki ʻaki ʻe he kau palōfitá? Kole ki he fānaú ke nau tauhoa, pea tuku ke fili ʻe ha tokotaha mei he hoa takitaha ha fehuʻi pea ʻeke ia ki hono hoá ke ne tali. Kapau ʻe fie maʻu tokoni e fānaú ki hono tali ha fehuʻi, ʻe lava ke nau kumi ʻi he “Palōfitá” ʻi he Fakahinohino ki he Ngaahi Folofolá (scriptures.ChurchofJesusChrist.org). Hili hono tali ʻe honau hoá ʻa e fehuʻí, ʻe lava ke taufetongi e fānaú pea fili ha fehuʻi ʻe taha.

  • Vahevahe mo e fānaú ha ngaahi moʻoniʻi meʻa fekauʻaki mo ha palōfita ʻi he Fuakava Motuʻá ʻa ia kuo nau ako ki ai he taʻú ni (hangē ko Noa, Mōsese mo ʻĪsaia). Kole ange ke nau mateʻi pe ko e palōfita fē ʻokú ke fakamatalaʻí. Toutou fakahoko ʻeni ki he kau palōfita kehé.

ʻAmosi 5:4–15

Kapau te u kumi ʻa e leleí, ʻe nofoʻia au ʻe he ʻEikí.

ʻOku maʻu ʻe he fānaú ha ngaahi faingamālie ke fili ʻi he vahaʻa ʻo e totonú mo e halá. Fakakaukau ki he founga te ke ueʻi ai kinautolu ke “kumi ʻa e leleí kae ʻikai ko e koví” (veesi 14).

Ngaahi ʻEkitivitī ʻe Ala Fakahokó

  • Fakaafeʻi ʻa e fānaú ke fekumi ʻi he ʻAmosi 5:4–15, ʻo fakasio e foʻi lea “kumi.” Ko e hā ʻoku finangalo ʻe he ʻEikí ke tau kumí, pea ko e hā ʻEne talaʻofa maʻanautolu ʻoku fakahoko iá? ʻOku tau kumi fēfē nai ʻa e ʻEikí?

  • Tokoni ki he fānaú ke ako maʻuloto e sētesi fakaʻosi ʻo e tefito ʻo e tui hono hongofulu mā tolú. ʻOku founga fēfē ʻetau “fekumi ki he ngaahi meʻa ko ʻení”?

ʻAmosi 8:11–12

Naʻe fakangata ʻe hono Fakafoki Mai ʻo e ongoongoleleí ʻa e honge ʻo e hē fakaʻaufuli mei he moʻoní.

ʻE lava ke tokoni ki he fānaú ʻi he mahino kiate kinautolu e meʻa ne akoʻi ʻe ʻAmosi fekauʻaki mo e hē mei he moʻoní, ke nau maʻu ha loto-fakafetaʻi ʻi hono Fakafoki Mai ʻo e ongoongoleleí.

Ngaahi ʻEkitivitī ʻe Ala Fakahokó

  • Fakaafeʻi e fānaú ke lau ʻa e ʻAmosi 8:11–12, pea talanoa fekauʻaki mo e meʻa ʻoku hoko ʻi he taimi ʻoku ʻikai maʻu ai ʻe he kakaí e folofola ʻa e ʻEikí. Tokoni ki he fānaú ke fakaʻuhinga e ongo foʻi lea hē mei he moʻoní mo e honge, ʻo fakaʻaongaʻi ʻa e Fakahinohino ki he Ngaahi Folofolá (scriptures.ChurchofJesusChrist.org) pe ko ha tikisinale. ʻOku tatau fēfē nai ʻa e hē mei he moʻoní mo ha honge?

  • Ke tokoni ki he fānaú ke mahino kiate kinautolu ʻa e Hē Fakaʻaufuli mei he Moʻoní, toe vakaiʻi mo kinautolu ʻa e “Hili e Fuakava Foʻoú” (ʻi he Ngaahi Talanoa ʻo e Fuakava Foʻoú, 167–70). Aleaʻi leva e ngaahi fehuʻi hangē ko ʻení; Ko e hā ne hoko ai ʻa e Hē Mei he Moʻoní? Ko e hā ne hoko ko ha ola ʻo e Hē Mei he Moʻoní? Ko e hā ne toe fakafoki mai ai ʻe he ʻEikí ʻEne ongoongoleleí? (vakai foki, “Ko e Fakafoki Mai ʻa e Kakato ʻo e Ongoongolelei ʻo Sīsū Kalaisí: Ko ha Fanongonongo ki Māmani ʻo e Taʻu Uangeaú,” ChurchofJesusChrist.org). Poupouʻi e fānaú ke hiki e ngaahi fehuʻi ko ʻení mo hono ngaahi talí pea vahevahe kinautolu mo honau ngaahi fāmilí ʻi ʻapi.

ʻĪmisi
fakaʻilonga akó

Poupouʻi e Ako ʻi ʻApí

ʻOange ki he fānaú ha kiʻi taimi ke nau fakakaukau fekauʻaki mo ha meʻa ne nau ako he ʻahó ni te nau fie vahevahe mo ha mēmipa honau fāmilí. Poupouʻi kinautolu ke fakapapauʻi ko hai te nau fie vahevahe mo iá mo e founga te nau vahevahe ai iá.

Fakatupulaki ʻEtau Akoʻí

Fai ha ngaahi fakaafe ʻa ia ʻoku nau fakaʻapaʻapaʻi e tauʻatāina ke filí. ʻEke ha ngaahi fehuʻi ʻe tokoni ki he fānaú ke nau fakakaukau ki ha ngaahi founga fakatāutaha ke fakaʻaongaʻi ai e meʻa kuo nau akó. Hangē ko ʻení, ʻe lava ke ke fehuʻi ange, “Ko e hā ha meʻa ʻe taha ʻokú ke ongoʻi ʻoku totonu ke ke fakahoko ʻo makatuʻunga ʻi he meʻa kuo tau talanoa fekauʻaki mo ia ʻi he ʻaho ní?”

Paaki