Haʻu, ʻo Muimui ʻIate Au
6–12 Sānuali. 1 Nīfai 1–7: “Te u ʻAlu ʻo [Fakahoko]”


“6–12 Sānuali. 1 Nīfai 1–7: ‘Te u ʻAlu ʻo [Fakahoko],’” Haʻu, ʻo Muimui ʻIate Au—Maʻá e Lautohi Faka-Sāpaté: Tohi ʻa Molomoná 2020 (2020)

“6–12 Sānuali. 1 Nīfai 1–7,” Haʻu, ʻo Muimui ʻIate Au—Maʻá e Lautohi Faka-Sāpaté: 2020

ʻĪmisi
ko e fononga ʻa e fāmili ʻo Līhaí ʻi he toafá

Fononga ʻa Līhai ʻo Ofi ki he Tahi Kulokulá, tā fakatātā ʻa Gary Smith

6–12 Sānuali

1 Nīfai 1–7

“Te u ʻAlu ʻo [Fakahoko]”

ʻOku kamata hoʻo teuteu ko e faiako Lautohi Faka-Sāpaté ʻi hoʻo ako fakatāutaha e folofolá. Tokanga pea mo lekooti e ngaahi ueʻi fakalaumālie ʻokú ke maʻú. ʻE lava ke tokoniʻi ʻe he Haʻu, ʻo Muimui ʻIate Au—Maʻá e Fakafoʻituituí mo e Fāmilí ʻa hoʻo akó.

Lekooti e Ngaahi Ongo ʻOkú ke Maʻú

ʻĪmisi
fakaʻilonga vahevahé

Fakaafeʻi Ke Vahevahe

Ko ha tokolahi ʻo e kau mēmipa hoʻo kalasí mahalo ʻoku nau maheni mo e 1 Nīfai 1–7, ka ko e taimi kotoa pē ʻoku tau lau ai ʻa e folofolá, te tau lava ʻo ako ha ngaahi moʻoni ʻoku kaunga ki hotau ngaahi tūkunga lolotongá. Mahalo te ke ala ʻeke ki he kau mēmipa ʻo e kalasí ʻa e meʻa ne nau ako pe naʻe fakamanatu ange ʻi heʻenau ako ʻi he uike ní, ke kamata ʻaki hoʻomou fealēleaʻakí.

ʻĪmisi
fakaʻilonga akoʻí

Akoʻi ʻa e Tokāteliné

1 Nīfai 1; 3–6

ʻOku mahuʻinga lahi ʻa e ngaahi folofolá.

  • Ko ha pōpoaki ʻiloa ʻe taha ʻi he Tohi ʻa Molomoná ko e mahuʻinga lahi ʻo e folofola ʻa e ʻOtuá. ʻE lava ke hoko ʻeni ko ha pōpoaki lelei ke vahevahe ʻi he kamata ke ako ʻe hoʻo kalasí e Tohi ʻa Molomoná. Te ke lava ke kamata ʻaki haʻo kole ki he mēmipa takitaha ʻo e kalasí ke nau fili ha vahe mei he 1 Nīfai 1; 3–6 pea lau vave ia, ʻo kumi ʻa e ngaahi founga naʻe tāpuekina fakahangatonu pe ʻikai fakahangatonu ai ʻe he folofola ʻa e ʻOtuá, e kau mēmipa ʻo e fāmili ʻo Līhaí. (ʻE ala tokoni ki he kau mēmipa ʻo e kalasí ka nau ka fakahoko ʻi ha fanga kiʻi kulupu iiki ʻa e ʻekitivitī ko ʻení.) Hili ia pea fakaafeʻi ha niʻihi fakafoʻituitui ke nau vahevahe ʻa e meʻa ne nau maʻú. Ko e hā ʻoku akoʻi mai ʻe he ngaahi fakamatala ko ʻení fekauʻaki mo hono mahuʻinga ʻo e folofolá?

  • Ko e taha ʻo hoʻo ngaahi taumuʻa ko ha faiakó ke poupouʻi e fakafoʻituituí mo e ngaahi fāmilí ke nau ako ʻa e ongoongoleleí mavahe mei he kalasí. Mahalo te ke lava ʻo fakaafeʻi e kau mēmipa ʻo e kalasí ke nau vakaiʻi ʻa e founga hono ako ʻe Līhai e ngaahi peleti palasá (vakai, 1 Nīfai 5:10–19), peá ke toki fai ange ha ngaahi fehuʻi hangē ko ʻení: Ko e hā e fakakaukau ʻa Līhai ki he folofolá? Ko e hā e meʻa mahuʻinga naʻá ne ʻilo aí? ‘E toe lava foki ke vakavakaiʻi ʻe he kau mēmipa ʻo e kalasí ʻa e pōpoaki ʻa ʻEletā Lisiate G. Sikotí, “Ko e Mālohi ʻo e Folofolá” (Ensignpe Liahona, Nōv. 2011, 6–8) pe lau ha konga mei he pōpoaki ko ʻení ʻi he “Ngaahi Maʻuʻanga Tokoni Lahi Ange.” Te tau lava fēfē ke fakaʻaongaʻi e ngaahi akonaki ʻa ʻEletā Sikotí ʻi heʻetau ako he taʻú ni e Tohi ʻa Molomoná?

  • Te mou lava ke hivaʻi fakakalasi ha himi fekauʻaki mo e folofolá, hangē ko e “Kumi ki Hoʻo Folofolá” (Ngaahi Himí, fika 144). Hili ia pea te ke lava ke fakaafeʻi e kau mēmipa ʻo e kalasí ke nau vahevahe ha founga kuo tāpuekina ai ʻenau moʻuí ʻe heʻenau ako fakatāutaha e folofolá. Te nau toe lava foki ke vahevahe ha founga kuo ueʻi fakalaumālie ai kinautolu ʻe he folofolá ke nau “haʻu ki he ʻOtuá … ʻo moʻui” (1 Nīfai 6:4).

1 Nīfai 2:11–19; 3:28–31

Te tau lava ʻo maʻu haʻatau fakamoʻoni ʻi haʻatau fakavaivaiʻi hotau lotó.

  • ʻOku ʻiloa ʻa Nīfai ʻi heʻene tui mālohi ki he ʻEikí, ka ʻe ala tokoni lahi ki he kau mēmipa ʻo e kalasí ke nau ʻiloʻi naʻe pau ke ne ngāue ke maʻu haʻane fakamoʻoni—hangē ko ia ʻoku tau fakahoko kotoá. Mahalo naʻa ala maʻu ʻe he kau mēmipa ʻo e kalasí ʻi he 1 Nīfai 2:16–19 ʻa e meʻa naʻe lava ai ʻe Nīfai ʻo maʻu ʻene fakamoʻoní. Te nau lava foki ʻo toe vakai ki he veesi 11–14 ke ʻiloʻi e ʻuhinga naʻe ʻikai ke maʻu ai ʻe Leimana mo Lemiuela haʻana fakamoʻoní. Mahalo ko ha taimi lelei ʻeni ke fakaafeʻi ai e kau mēmipa ʻo e kalasí ke nau vahevahe ʻa e founga ne nau maʻu ai ʻenau fakamoʻoní.

  • Te tau faʻa fie maʻu he taimi ʻe niʻihi ha ngaahi aʻusia fakaofo ke maʻu pe fakamālohia ʻetau fakamoʻoní. Ka naʻe fetaulaki ʻa Leimana mo Lemiuela mo ha ʻāngelo, ka naʻe hangē naʻe fuʻu siʻisiʻi pē haʻane tokoni ki heʻena tuí. Ko e hā ʻe lava ke ako ‘e he kau mēmipa ʻo e kalasí mei he aʻusia ko ʻeni naʻe fakamatalaʻi ʻi he 1 Nīfai 3:28–31, kau ki he meʻa te ne fakamālohia ʻetau fakamoʻoní? (vakai foki, 1 Nīfai 2:16). Fakakaukau ke vahevahe ʻa e lea naʻe fai ʻe Palesiteni Hāloti B. Lī, ‘i he “Ngaahi Maʻuʻanga Tokoni Lahi Ange.” Ko e hā te tau lava ʻo fai ke pukepuke ʻa e mālohi ʻo ʻetau fakamoʻoní?

1 Nīfai 3–4

ʻE teuteu ‘e he ʻOtuá ha founga ke tau fakahoko ai Hono finangaló.

  • Mahalo naʻa ngali makehe ʻa e aʻusia ʻa e ngaahi foha ʻo Līhaí ʻi he 1 Nīfai 3–4, ka ko hatau tokolahi kuo tau ʻosi maʻu ha ngaahi aʻusia ʻa ia ne tau muimui ai ki he finangalo ʻo e ʻOtuá neongo naʻe ngali faingataʻa. ʻI hono lau ko ia ʻe he kau mēmipa ʻo e kalasí he uiké ni ʻa e 1 Nīfai 3–4, ko e hā ha ngaahi moʻoni naʻa nau ʻilo ai naʻá ne fakamanatu ange ha aʻusia fakatāutaha? Mahalo te ke ala kole ki he kau mēmipa ʻo e kalasí ke nau vahevahe ha ngaahi veesi ʻokú ne akoʻi ʻa e ngaahi moʻoni ko ʻení, pea fakaafeʻi kinautolu ke nau vahevahe ʻenau ngaahi aʻusiá. ʻOku tokoni fēfē ʻa e ngaahi moʻoni ko ʻení kiate kitautolu ʻi he taimi ʻoku fie maʻu ai ʻe he ʻOtuá ke tau fai ha faʻahinga meʻa ʻoku ngali faingataʻá?

  • Te ke lava ʻo vahevahe ʻa e kalasí ki ha kulupu ʻe tolu pea vahe ki he kulupu takitaha ke nau ako ha taha ʻo e ngaahi feinga ko ia ke maʻu ʻa e ngaahi peleti palasá meia Lēpaní (vakai, 1 Nīfai 3:9–21; 1 Nīfai 3:22–31; 4:1–4; mo e 1 Nīfai 4:5–38). Ka hili ia pea te ke lava ke fakafeʻi ʻa e kulupú takitaha ke nau vahevahe ʻa e meʻa ʻoku akoʻi ʻe he ngaahi feinga takitaha ko ʻení fekauʻaki mo hono fakahoko e finangalo ʻo e ʻEikí. ‘Oku kaunga fēfē ʻa e ngaahi sīpinga ko ʻení ki heʻetau ngaahi feinga ke fakahoko e finangalo ʻo e ʻOtuá?

ʻĪmisi
Ko e fakafeʻiloaki ʻa Līhai mo Selaia kia Nīfai mo hono ngaahi tokouá

Naʻe Kakato ʻEnau Fiefiá, tā fakatātā ʻa Walter Rane

ʻĪmisi
fakaʻilonga akoʻí

Poupouʻi ʻa e Ako ʻi ʻApí

Ke ueʻi fakalaumālie e kau mēmipa ʻo e kalasí ke nau lau ʻa e 1 Nīfai 8–10, te ke lava ʻo vahevahe ‘a e lea ko ʻeni meia Palesiteni Tieta F. ʻUkitofá: “ʻI he lahi fau e ngaahi mālohi ʻoku nau tohoakiʻi kitautolú, te tau kei pukepuke fēfē ʻetau tokangá ʻi he fiefia nāunauʻia kuo talaʻofa maʻá e kau faivelengá? ʻOku ou tui ʻe lava ke maʻu e talí ʻi ha misi ʻa ha palōfita he taʻu ʻe lauafe kuohilí. Ko e palōfitá ko Līhai, pea ʻoku lekooti ʻene misí ʻi he tohi mahuʻinga mo fakaofo ko e Tohi ʻa Molomoná” (“Tautehina ʻe Toko Tolú,” Ensign pe Liahona, Nōv. 2017, 18).

ʻĪmisi
fakaʻilonga ngaahi maʻuʻanga tokoní

Ngaahi Maʻuʻanga Tokoni Lahi Ange

Ngaahi Vitiō ʻo e Tohi ʻa Molomoná.

Kumi ha ngaahi vitiō ʻoku nau fakafōtunga e ngaahi fakamatala mei he 1 Nīfai 1–7 ʻi he Ngaahi Vitiō ʻo e Tohi ʻa Molomoná ʻi he ChurchofJesusChrist.org pe ko e Gospel Library app.

‘Oku maʻu ʻe he folofolá ʻa e ivi mālohi lahi fau.

Naʻe fakamoʻoni ʻa ʻEletā Lisiate G. Sikoti ki he mahuʻinga ʻo e folofolá ʻo pehē:

“ʻOku hangē e ngaahi folofolá ko ha fanga kiʻi maama ʻoku nau fakamaama hotau ʻatamaí pea nau teuteuʻi kitautolu ke maʻu ha tataki mo ha ueʻi fakalaumālie mei langi. ʻE lava ke nau hoko ko e kī ki hono fakaava ʻa e founga fetuʻutaki mo ʻetau Tamai ʻi Hēvaní pea mo Hono ʻAlo ʻOfaʻanga ko Sīsū Kalaisí.

“ʻE lava ke … hoko [e ngaahi folofolá] ko ha ngaahi kaungāmeʻa falalaʻanga ke maʻu ʻi ha feituʻu pea ʻi ha taimi pē. ʻOku nau ʻi ai maʻu pē ʻi he taimi ʻoku fie maʻu ai kinautolú. ʻOku ʻomi ʻe hono fakaʻaongaʻi kinautolú ha makatuʻunga ʻo e moʻoní ʻe lava ke fakaake mai ʻe he Laumālie Māʻoniʻoní. ʻOku hangē hono ako, fakalaulauloto, fekumi, mo hono ako maʻuloto ʻo e folofolá ko hano fakafonu ha kapineti faʻoʻanga faile ʻaki ha ngaahi kaungāmeʻa, ngaahi meʻa mahuʻinga, mo ha ngaahi moʻoni ʻe lava pē ke maʻu tokoni mei ai ʻi ha faʻahinga taimi mo ha feituʻu pē ʻi māmani. …

“ʻE lava ke hoko ʻa e fakalaulauloto ki ha potufolofolá ko ha kī ke ne fakaava mai ʻa e fakahaá pea mo e tataki mo e ueʻi ʻa e Laumālie Māʻoniʻoní. ʻE lava ke fakafiemālieʻi ʻe he folofolá ʻa e laumālie taʻemanongá, ʻo ʻomai ʻa e melinó, ʻamanaki leleí, mo toe fakafoki ʻa e loto falalá ke malava ai ʻe ha taha ʻo ikunaʻi e ngaahi faingataʻa ʻo e moʻuí. ʻOkú na maʻu ʻa e ivi mālohi ke fakaleleiʻi e ngaahi faingataʻaʻia fakaelotó ʻi he taimi ʻoku tau tui ai ki he Fakamoʻuí. Te nau lava ʻo fakamoʻui leva e sinó”(“Ko e Mālohi ʻo e Folofolá,” Ensign pe Liahona, Nōv. 2011, 6–7).

Kuo pau ke fakafoʻou fakaʻaho ʻetau fakamoʻoní.

Naʻe akoʻi ʻe Palesiteni Hāloti B. Lī, “Ko ia ʻokú ke maʻu he ʻahó ni ʻi hoʻo fakamoʻoní he ʻikai ʻaʻau ia ʻapongipongi kae ʻoua kuó ke fai ha ngāue ki ai” (Ngaahi Akonaki ʻa e Kau Palesiteni ʻo e Siasí: Hāloti B. Lī [2000], 51).

Fakatupulaki ʻo ʻEtau Founga Akoʻí

Fakaʻaongaʻi e ngaahi talanoá mo e sīpingá ke akoʻi ʻaki e ngaahi tefitoʻi moʻoni ʻo e ongoongoleleí. ʻOku akoʻi ha ngaahi moʻoni taʻengata lahi ʻi he folofolá ʻo fakafou ʻi he ngaahi aʻusia pe ngaahi talanoa ʻoku ʻi aí. ʻI hoʻo teuteu ko ia ke faiakó, fakakaukau ki ha ngaahi aʻusia kuó ke maʻu ʻe lava ke hoko ko ha fakamoʻoni ʻe taha ki he ngaahi fakamatala ʻi he folofolá pea mo e ngaahi tefitoʻi moʻoni ʻoku nau fakatātāʻí. (Vakai, Ko e Faiako ʻi he Founga ʻa e Fakamoʻuí, 22.)

Paaki