Haʻu, ʻo Muimui ʻIate Au
30 Tīsema–5 Sānuali. Ngaahi peesi talateu ʻo e Tohi ʻa Molomoná: “Ko ha Fakamoʻoni ʻe Taha ʻo Sīsū Kalaisi”


“30 Tīsema–5 Sānuali. Ngaahi peesi talateu ʻo e Tohi ʻa Molomoná: ‘Ko ha Fakamoʻoni ʻe Taha ʻo Sīsū Kalaisi,’” Haʻu, ʻo Muimui ʻIate Au—Maʻá e Lautohi Faka-Sāpaté: Tohi ʻa Molomoná 2020 (2020)

“30 Tīsema–5 Sānuali. Ngaahi peesi talateu ʻo e Tohi ʻa Molomoná,” Haʻu, ʻo Muimui ʻIate Au—Maʻá e Lautohi Faka-Sāpaté: 2020

ʻĪmisi
ʻū lauʻi peleti koulá

30 Tīsema–5 Sānuali

Ngaahi peesi talateu ʻo e Tohi ʻa Molomoná

“Ko ha Fakamoʻoni ʻe Taha ʻo Sīsū Kalaisi”

Ako ʻa e peesi talamuʻaki ʻo e Tohi ʻa Molomoná mo e talateú; fakamoʻoni ʻa e Kau Fakamoʻoni ʻe Toko Tolú, Kau Fakamoʻoni ʻe Toko Valú, mo e Palōfita Siosefa Sāmitá; pea mo e “Ko ha Fakamatala Nounou ʻo kau ki he Tohi ʻa Molomoná.” ʻI hoʻo fai iá, fekumi ki he ngaahi ueʻi mei he Laumālie Māʻoniʻoní fekauʻaki mo e founga te ke lava ai ʻo ueʻi fakalaumālie hoʻo kalasí ke kamata ha ako mahuʻingamālie ʻo e Tohi ʻa Molomoná.

Lekooti e Ngaahi Ongo ʻOkú ke Maʻú

ʻĪmisi
fakaʻilonga vahevahé

Fakaafeʻi Ke Vahevahe

Ke kamata ʻaki, te ke lava ʻo fakaafeʻi ha niʻihi tokosiʻi ke nau vahevahe ha meʻa naʻa nau ako mei he ngaahi peesi talateu ʻo e Tohi ʻa Molomoná naʻá ne fakatupulaki ʻenau fakamoʻoni ki he tohi toputapú ni.

ʻĪmisi
fakaʻilonga akoʻi

Akoʻi e Tokāteliné

Peesi talamuʻaki ʻo e Tohi ʻa Molomoná

ʻE lava ke fakamālohia ʻe he Tohi ʻa Molomoná hoʻo tui kia Sīsū Kalaisí.

  • ʻE lava ʻe hano lau e peesi talamuʻaki ʻo e Tohi ʻa Molomoná, ʻa ia naʻe tohi ʻe Molonaí, ʻo teuteuʻi e kau mēmipa hoʻo kalasí ki hono ako ʻo e Tohi ʻa Molomoná ʻi he taʻu ní. ʻE ala fakaleleiʻi fēfē ʻenau akó ʻe he ngaahi pōpoaki ʻi he peesi talamuʻakí? Mahalo te ke lava ke hiki ha foʻi fehuʻi ʻe taha pe toe lahi ange ʻi he palakipoé—hangē ko e Ko e hā ʻoku tau maʻu ai ʻa e Tohi ʻa Molomoná? pe ʻOku kehe fēfē ʻa e Tohi ʻa Molomoná mei he ‘ū tohi kehé?—pea fakaafeʻi e kau mēmipa ʻo e kalasí ke nau kumi ʻa e talí ʻi heʻenau toe vakaiʻi fakatāutaha pe tautau toko ua e peesi talamuʻakí. Hili iá pea nau toki vahevahe ʻa e ngaahi ongo naʻa nau maʻú. Te ke lava foki ke poupouʻi e kau mēmipa ʻo e kalasí ke nau aleaʻi ʻenau palani ki hono ako ʻo e Tohi ʻa Molomoná ʻi he taʻu ní. Hangē ko ʻení, ko e hā te nau kumí? ʻE founga fēfē haʻanau ako mei he Laumālie Māʻoniʻoní ʻi heʻenau akó?

  • Ko e taha ʻo e ngaahi taumuʻa mahuʻinga taha ʻo e Tohi ʻa Molomoná ʻoku hā ia ʻi hono peesi talamuʻakí: ke fakalotoʻi ʻa e “Siú mo e Senitailé ko Sīsū [ʻa e] Kalaisí.” Te ke ala fakaafeʻi e kau mēmipa ʻo e kalasí ke nau vahevahe ha ngaahi fakamatala mei he Tohi ʻa Molomoná kuó ne fakamālohia ʻenau tui kia Sīsū Kalaisí (te nau lava foki ke lau ha niʻihi siʻi ʻo e ngaahi fakamatala kuo lisi ʻi he “Ngaahi Maʻuʻanga Tokoni Kehé”). ʻE lava ke lau ʻe he kau mēmipa ʻo e kalasí ha niʻihi ʻo e ngaahi veesi ko ʻení mo ha taha ʻoku ʻi hono tafaʻakí pea mo fevahevaheʻaki ha founga kuo faitokonia ai ʻe he Tohi ʻa Molomoná ʻenau fakamoʻoni ki he Fakamoʻuí.

Talateu ki he Tohi ʻa Molomoná

ʻE lava e Tohi ʻa Molomoná ke tokoniʻi kitautolu ke tau “ofi ange ki he ʻOtuá.”

  • ʻOku ʻomai ʻe he talateu ki he Tohi ʻa Molomoná ha fakamatala ʻoku mahuʻinga ke mahino kiate kinautolu ʻoku nau laú. ʻE ala ʻaonga ki he kau mēmipa hoʻo kalasí ke nau vakaiʻi ʻa e talateú pea fakaʻilongaʻi ha meʻa ʻe tolu ki he nima ʻe ʻaonga lahi ke vahevahe mo ha taha ʻokú ne fuofua lau e Tohi ʻa Molomoná. Hili ia pea ʻe lava ʻe he kau mēmipa ʻo e kalasí ke vahevahe ʻa e meʻa ʻoku nau ʻiló. Mahalo naʻa nau fie fakatātaaʻi hono fakafeʻiloaki ʻo e Tohi ʻa Molomoná ki ha taha. ʻE ala tokoni foki mo e ngaahi vitiō kuo fokotuʻu atu ʻi he “Ngaahi Maʻuʻanga Tokoni Kehé”.

  • ʻOku ʻi ai ha kau mēmipa ʻe niʻihi ʻo hoʻo kalasí ne nau foua ha ngaahi aʻusia naʻá ne fakapapauʻi hono moʻoni ʻo e lea ʻa Siosefa Sāmitá: “ʻE ofi ange ha tangata ki he ʻOtuá ʻi haʻane tauhi [e] ngaahi akonaki [ʻo e Tohi ʻa Molomoná], ʻi ha toe tohi kehe.” Te ke ala kole ki he kau mēmipa ʻo e kalasí ke nau vahevahe pe kuo tokoniʻi fēfeeʻi kinautolu ʻe he moʻui ʻaki e ngaahi moʻoni kuo nau ako ʻi he Tohi ʻa Molomoná, ke nau ofi ange ki he ʻOtuá. Te ke toe lava foki ke fakaafeʻi e kau mēmipa ʻo e kalasí ke nau vahevahe ha ngaahi tali ki he ngaahi fehuʻi ʻe tolu ko ʻeni naʻe fokotuʻu mai ʻe Palesiteni Lāsolo M. Nalesoní: “ʻUluakí, naʻe mei fēfē nai hoʻo moʻuí kapau naʻe ʻikai e Tohi ʻa Molomoná? Uá, ko e hā naʻe ʻikai ke ke mei ʻiló? Pea ko e tolú, ko e hā naʻe ʻikai ke ke mei maʻú?” (“Ko e Tohi ʻa Molomoná: Ne Mei Fēfē Nai Hoʻo Moʻuí Ka Ne ʻIkai Ia?” (Ensign pe Liahona, Nōvema 2017, 61).

  • Naʻe lau nai ʻe ha taha ʻo hoʻo kalasí ʻa e ngaahi potufolofola ʻo e Tohi ʻa Molomoná ʻoku hā ai e ngaahi hingoa kehekehe ʻo e palani ʻo e fakamoʻuí, hangē ko hono fokotuʻu mai ʻi he Haʻu, ʻo Muimui ʻIate Aú—Maʻá e Fakafoʻituituí mo e Ngaahi Fāmilí? Kapau ʻoku ʻi ai, fakaafeʻi kinautolu ke nau vahevahe ʻa e meʻa naʻa nau akó.

Ko e Fakamoʻoni ʻa e Kau Fakamoʻoni ʻe Toko Tolú”; “Ko e Fakamoʻoni ʻa e Kau Fakamoʻoni ʻe Toko Valú

Te tau lava kotoa ʻo hoko ko e kau fakamoʻoni ʻo e Tohi ʻa Molomoná.

  • ʻE lava ke fakamālohia ʻe hano ako e ongo fakamoʻoni ʻa e Kau Fakamoʻoni ʻe Toko Tolú mo e Toko Valú, ʻa e ngaahi fakamoʻoni ʻa e kau mēmipa hoʻo kalasí pea mo tokoniʻi ke nau fakalaulauloto ki ha founga te nau ala vahevahe ai ʻenau fakamoʻoní takitaha. Te ke lava ʻo kole ki ha vaeua ʻo e kalasí ke nau lau ʻa e “Ko e Fakamoʻoni ʻa e Kau Fakamoʻoni ʻe Toko Tolú” pea lau ʻe ha vaeua ʻe taha ʻa e “Ko e Fakamoʻoni ʻa e Kau Fakamoʻoni ʻe Toko Valú” pea nau vahevahe ha ngaahi ongo pe ngaahi fakaikiiki ʻoku mahuʻinga makehe kiate kinautolú. ʻOku kehekehe fēfē ʻa e ongo fakamoʻoní? ʻOkú na faitatau fēfē? Ko e hā ʻoku tau ako mei he ongo fakamoʻoni ko ʻení fekauʻaki mo e vahevahe ʻetau fakamoʻoní? Te ke lava ʻo vahevahe ʻa e fakamatala ʻa Palesiteni Tāleni H. ʻOakesí pe fakamoʻoni ʻa Sione Uitemā ʻi he “Ngaahi Maʻuʻanga Tokoni Kehé,” ke kamataʻi ha fealēleaʻaki ki hono mahuʻinga ʻo e Kau Fakamoʻoni ʻe Toko Tolú.

ʻĪmisi
Ko e lotu fakataha ʻa Siosefa Sāmita mo e Kau Fakamoʻoni ʻe Toko Tolú

Naʻe fakamoʻoniʻi ʻe he Kau Fakamoʻoni ʻe Toko Tolú ʻa e Tohi ʻa Molomoná.

Ko e Fakamoʻoni ʻa e Palōfita ko Siosefa Sāmitá

Naʻe hoko ʻa Siosefa Sāmita ko ha meʻangāue ʻi he toʻukupu ʻo e ʻOtuá ki hono ʻomai e Tohi ʻa Molomoná.

  • Mahalo kuo ʻosi feangainga e kau mēmipa ia ʻo e kalasí mo e ngaahi meʻa ʻoku fakamatalaʻi ʻi he “Ko e Fakamoʻoni ʻa e Palōfita ko Siosefa Sāmitá,” kae mahalo te ke lava ʻo tokoniʻi kinautolu ke nau maʻu ha ngaahi ʻilo foʻou. Hangē ko ʻení, te ke lava ʻo fakaafeʻi kinautolu ke nau hiki ʻa e ngaahi meʻa mahuʻinga ʻi he fakamatala ʻa Siosefa Sāmitá. Ko e hā te tau lava ʻo aofangatuku ʻaki mei heʻene aʻusia ki he fakamahuʻingaʻi ʻe he ʻEikí e Tohi ʻa Molomoná?

  • ʻOku fakamatala ʻe he himi “Kuo Puna ʻa e ʻĀngeló” (Ngaahi Himí, fika 8) hono maʻu ʻo e Tohi ʻa Molomoná. ʻE lava ke maʻu ʻe he kau mēmipa ʻo e kalasí, ʻi he hili haʻanau hivaʻi pe fanongo ki he himi ko ʻení, ʻa e fakamatala ʻi he “Ko e Fakamoʻoni ʻa e Palōfita ko Siosefa Sāmitá” ʻoku tatau pe ʻokú ne fakamamafaʻi ʻa e ngaahi kupuʻi lea ʻi he foʻi hivá.

ʻĪmisi
fakaʻilonga akoʻi

Poupouʻi ʻa e Ako ʻi ʻApí

Koeʻuhí ke ueʻi ʻa e kau mēmipa ʻo e kalasí ke nau lau ʻa e 1 Nīfai 1–7, fakaafeʻi kinautolu ke nau kumi ha ngaahi fakakaukau pe ngaahi foʻi moʻoni ʻoku tokoni ange ʻi heʻenau ngaahi tūkunga moʻui lolotongá—hangē ko ʻení, ko ha palopalema fakafāmili pe ko ha uiuiʻi faka-Siasi.

ʻĪmisi
fakaʻilonga ngaahi maʻuʻanga tokoní

Ngaahi Maʻuʻanga Tokoni Kehe

Ngaahi potufolofola he Tohi ʻa Molomoná ʻoku fakamoʻoni kia Sīsū Kalaisi.

Ngaahi vitiō kau ki he Tohi ʻa Molomoná ʻi he ChurchofJesusChrist.org.

  • “Talateu ki he Tohi ʻa Molomoná”

Ko e mahuʻinga ʻo e Kau Fakamoʻoni ʻe Toko Tolú.

Naʻe fakamatalaʻi ʻe Palesiteni Tāleni H. ʻOakesi ʻa e ʻuhinga ʻoku maʻongoʻonga fau ai e fakamoʻoni ʻa e Kau Fakamoʻoni ʻe Toko Tolú:

“ʻOku tuʻu ʻaliʻaliaki mo taukakapa e fakamoʻoni ʻa e Kau Fakamoʻoni ʻe Toko Tolu ki he Tohi ʻa Molomoná. Naʻe maʻu takitaha ʻe he toko tolú ni ha ʻuhinga lelei mo ha faingamālie ke fakaʻikaiʻi ai ʻenau fakamoʻoní kapau naʻe loi, pe ofeʻi e ngaahi fakaikiikí kapau naʻe ʻi ai ha meʻa naʻe hala. Hangē ko ia ʻoku ʻiloá, tuʻunga ʻi he taʻefelotoi pe femehekaʻaki ʻi he kau taki kehe ʻo e Siasí, naʻe tuʻusi takitaha ai ʻa e kau fakamoʻoni ʻe toko tolu ko ʻení mei he Siasi ʻo Sīsū Kalaisi ʻo e Kau Māʻoniʻoni ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní ʻi ha meimei taʻu ʻe valu, hili hono pulusi ʻenau fakamoʻoní. Naʻe takitaha mātuku ʻa e toko tolú, taʻe ʻi ai haʻanau fakakaukau ke poupouʻi ha feinga fakamoveuveu. Ka ʻi he toenga ʻo ʻenau moʻuí—taʻu ʻe 12 ki he 50  hili hono tuʻusi kinautolú—naʻe ʻikai pē ke fakaʻikaiʻi ʻe ha taha ʻo e kau fakamoʻoni ko ʻení ʻene fakamoʻoni naʻe pulusí, pe lea ʻaki ha meʻa ke fakatupu veiveiua ki hono moʻoní” (The Witness: Martin Harris,”Ensign, May 1999,  36).

Ko e fakamoʻoni ʻa Sione Uitemaá.

Naʻe pehē ʻe Sione Uitemā, ko e taha ʻo e Kau Fakamoʻoni ʻe Toko Valu ʻo e Tohi ʻa Molomoná: “Kuo teʻeki ai ke u fanongo kuo fakaʻikaiʻi ʻe ha taha ʻo e kau fakamoʻoni ʻe toko tolú pe toko valú ʻa e fakamoʻoni kuo nau fakahokó. … Kuo ʻalu atu homau hingoá ki he puleʻanga, lea pea mo e kakai kotoa pē ko ha fakahā fakalangi mei he ʻOtuá. Pea te ne fakahoko ʻa e ngaahi fokotuʻutuʻu ʻa e ʻOtuá ʻo fakatatau mo e fakamatala ʻoku ʻi aí” (ʻi he Noel B. Reynolds, ed., Book of Mormon Authorship Revisited: The Evidence for Ancient Origins [1997], 55–56).

Fakatupulaki ʻo ʻEtau Founga Akoʻí

Fekumi ki ha ueʻi fakalaumālie ʻaʻau pē. ʻOua ʻe lau ʻa e ngaahi fakamatala ko ʻení ko ha fakahinohino kuo pau ke ke muimui ki ai, kae fakaʻaongaʻi kinautolu ko ha maʻuʻanga fakakaukau pe ke ne ʻoatu hao fakahinohino fakalaumālie ʻi hoʻo fakalaulauloto ki he ngaahi fie maʻu ʻa kinautolu ʻokú ke akoʻí.

Paaki